KAKO JE HITLER GLEDAO NA NDH: U jugoistočnoj Europi postoje govnarske državice, ali to ćemo preurediti nakon njemačke pobjede u ratu!

Hitlerovo mišljenje o slavenskim narodima općenito nije bilo dobro, pa i Hrvati u tom kontekstu imaju svoje mjesto

Knjiga “Hitler’s Table Talk” izdana je još pedesetih godina, a 2000. doživjela je reizdanje. Zbirka je to monologa Adolfa Hitlera te razgovora koje je vodio s bliskim suradnicima u razdoblju od 1941. do 1944. godine.

Sve njegove riječi zabilježili su Heinrich Heim, Henry Picker i Martin Bormann. Hitler je govorio o religiji, filozofiji, politici i brojnim drugim temama. Među ostalim, na nekoliko mjesta spominje Hrvate u kontekstu koji nije osobito laskav. Iako nikada nije bio na hrvatskoj obali, kaže kako smo sjajna turistička destinacija.

“Kada bi Hrvati bili dio Reicha, kao izvrsni vojnici njemačkog Führera čuvali bi močvarna područja. Kako bilo, ne bi se prema njima trebalo ponašati onako kako to sada čini Italija. Hrvati su jako ponosan narod i trebalo bi ih zakletvom vjernosti vezati izravno uz Führera. U tom slučaju mogli bismo se na njih potpuno osloniti. Recimo, kada ispred mene stoji Kvaternik (op.a. Slavko Kvaternik, ustaški ideolog), u njemu vidim sve ono što Hrvati jesu – čvrst u prijateljstvu, a njegova riječ obvezuje zauvijek”, rekao je Hitler u jednom od svojih govora.

Ipak, povijesne okolnosti pokazuju kako je Hrvatska za njega bila izvor za pljačku i besplatnu radnu snagu.

“Svaki trideseti čovjek išao je u Njemačku na prisilni rad, a mnogi se nisu vratili. Riječ je o više od 200.000 ljudi iz Hrvatske i s područja BiH. Nadalje, iz NDH su nacisti eksploatirali poljoprivredne proizvode i rudu. Općenito, Hitler je na NDH gledao kao na koloniju”, objasnio je jednom za Express povjesničar prof. dr. Ivo Goldstein.

Njegov kolega Tvrtko Jakovina u jednom od starijih izdanja Expressa pojasnio kako je Hitlerovo mišljenje variralo i bio je sklon onima koji su mu bili saveznici, iako je imao loše mišljenje o Slavenima.

“Slavenski narodi u njegovu imperiju nisu imali drugog mjesta nego da ih se tretira kao roblje za sekundarne poslove. Slovake, Hrvate i slične tretirali su kao seljake koji su bili glupi i ništa više od toga. U vrijeme rata izlazile su dječje slikovnice gdje su upravo te narode prikazivali u takvom svjetlu. Ipak, njegov odnos je nedosljedan. Bugari su mu bili najbliži, pa ih je najviše cijenio, dok su Česi o kojima je govorio iznimno negativno, u ratu ipak prošli s manje gubitaka nego drugi. Svatko tko je bio na njegovoj strani ponekad je dobio koju pozitivnu rečenicu.”

“Mađarima se lakše upravlja nego Rumunima. Kakva šteta da umjesto Rumuna ne možemo postaviti Hrvate”, sanjario je ‘Veliki Vođa’ o pokornosti drugih naroda.

Ubrzo potom otkriva skrivene želje.

“Govoreći opet o Hrvatima, privlačna mi je ideja, gledano s etničkog stanovišta, da ih treba germanizirati. S političkog gledišta ipak ta ideja nije ostvariva”, objašnjava Hitler.

U NDH njemački državljani bili su u bitno boljoj poziciji od ostalog nenjemačkog stanovništva.

“Oni su imali ključnu, privilegiranu ulogu pa nisu morali plaćati porez, nisu morali ići u vojsku, a čak su izbjegavali i zatvorske kazne ako su morali ići na odsluženje zbog kriminala”, objasnio je Goldstein.

Iz svega toga jasno je vidljivo da unatoč pojedinim riječima pohvale, kažu povjesničari, Hitler Hrvate gleda samo kao oruđe u stvaranju nove Europe, a nikako kao ravnopravne.

“Dapače, kad je govorio o strategiji, tvrdio je da u ovom trenutku u jugoistočnoj Europi postoje ‘dreckstaaten’ ili govnarske državice (misleći pritom na Mađarsku, NDH, itd.), ali će se taj ustroj nakon rata po njemačkoj pobjedi, temeljito preurediti”, smatrao je Goldstein.

U svojim razgovorima Hitler spominje i ideju o gotskom podrijetlu Hrvata.

“Hrvati su vrlo uporni u želji da ih ne smatramo Slavenima. Oni tvrde da su potomci Gota. To što govore slavenskim jezikom za njih je samo slučajnost”, nastavlja Führer.

NDH mu nije bila blizu misli ni srca

Gotska teorija smatra Hrvate slaveniziranim Gotima. Splitski arhiđakom Toma u 13. stoljeću je govorio o toj teoriji, ali na vrlo klimavim i nimalo znanstveno utemeljenim činjenicama.

“No ustaške vlasti u NDH toliko su se htjele dodvoriti nacističkom gospodaru, da su izvukli tu teoriju i postavili je kao službenu u tom razdoblju. Ni tada ta ideja nije imala puno pobornika, a nakon rata je bila meta kritika, pa čak i ismijavanja”, objasnio je prije par godina Jakovina.

Povjesničari se slažu kako neke Hitlerove izjave, izvađene iz konteksta, možda djeluju laskavo, no u konačnici jasno je da mu NDH nije bila blizu misli ni blizu srca, jer se u tom razdoblju bavio puno većim problemima osvajanja europskog tla.

(Global CIR/Express.hr)

Komentiraj