PREDRAG KOJOVIĆ ZA GLOBAL CIR: Otpor protiv podjele zemlje je temelj opozicije koju predvodi Naša stranka!

intervju-slika
Razgovarao: Amel Jašarević

Naš današnji sagovornik je Predrag Kojović, jedan od osnivača Naše stranke, te zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

Rođen je u Travniku 1965. godine. Tokom i nakon pravnog studija radio je kao novinar na «Omladinskom programu», magazinima «Naši Dani» i «Nedjelja», na TV dnevniku «Yutel» i trećem TV programu RTVBiH «Dobre vibracije». Od 1990. do 2008. godine radio je za agenciju Reuters, a u SAD je iz Bosne otišao silom prilika (otac mu je u razmjeni pušten iz logora pod uslovom da odu u treće zemlje) gdje je i živio do 2008. godine. Po povratku u Sarajevo bavi se književnošću.

Izdao je dvije knjige „Born in USA” i zbirku poezije „Neutrino”. Također je i autor predstave „Sarajevska pozorišna tragedija”.

GLOBAL CIR: U predizbornoj kampanji građanima niste servirali ‘velike nacionalne priče’, fokusirali ste se na svakodnevne životne probleme i uprkos gotovo ‘predratnoj’ atmosferi osvojili ste veliki broj glasova. Kako ocjenjujete ukupne rezultate Naše stranke na proteklim lokalnim izborima?

Kojović: Naravno, u predizbornoj kampanji za lokalne izbore smo se, kao i uvijek, fokusirali na teme koje zaista i jesu nadležnost lokalnih organa, odnosno, opština i gradova. Naš slogan je bio “Budimo dobre komšije”, naši kandidati su mjesec dana proveli na ulici u direktnom razgovoru sa građanima, obilazili smo ih u njihovim mahalama, susjedstvima, nismo imali nijedan ilegalno zaljepljen plakat i zaista sam ponosan na glasače koji su nam nakon takve civilizovane kampanje dali svoje povjerenje.

Naravno, uvjeren sam da je najveći dio njih tu odluku donio ne samo na osnovu naše principijelnosti i moralnog kredibiliteta koji imamo nego i na osnovu našeg konkretnog rada u prethodnom mandatu u kojem smo po broju predloženih i usvojenih zakonskih inicijativa bili najradišnija stranka.

Broj naših glasača je u odnosu na prethodne lokalne izbore porastao za 120%, broj naših vjećnika se više nego uduplao i sada smo prisutni i u Bosanskom Petrovcu, Bosanskoj Krupi, Sanskom Mostu, Zenici, Gračanici, Goraždu, Varešu, Visokom i naravno u Sarajevu gdje smo drugi po snazi, odmah iza SDA i najjača opoziciona stranka. To nam daje motiv da nastavimo raditi još više i bolje jer sudeći po broju pristupnica koje nam dolaze i zahtjevima za osnivanje lokalnih organizacija Naše stranke naš rast se ubrzano i još jače nastavlja nakon ovih izbora. Sve u svemu, kao predsjednik mogu biti zadovoljan našim rezultatom iako sam nezadovoljan generalnim ishodom ovih izbora.

GLOBAL CIR: Sa SDP-om i DF-om dogovorili ste zajednički nastup na nivou sarajevskih općina. 2018. godine su opći izbori, možemo li već sada najaviti veliku koaliciju?

Kojović: Naši razgovori sa pomenutim strankama se vezuju za pitanje izbora u Gradsko vijeće Sarajeva, te nastojanje da na tom nivou formiramo većinu i pokažemo kako može funkcionisati vlast bez Stranke demokratske akcije.

Mi imamo različite stavove o ključnim socijalnim i ekonomskim problemima u ovoj zemlji, ali postoje vrijednosti koje nas vežu, a to je borba protiv inudstrije mržnje, nacionalizma i politike segregacije i podjela u našoj zemlji. Politikama podjela i kreiranju monoetničkih državica na prostoru Bosne i Hercegovine, moramo se oduprijeti, te se nadam da ćemo na tom nivou biti saveznici u godinama pred nama.

Ako se uspijemo izdići iznad naših ideoloških razlika, razmirica, obračuna putem saopštenja pa i ličnih animoziteta i građanima 2018. ponudimo jasan izbor između nacionalista i nas, vjerujem da će glasači naći mudrosti i hrabrosti i promjeniti kurs kojim ova zemlja ide već dugo.

GLOBAL CIR: Od kojih principa Naša stranka neće odustati prilikom koaliranja?

Kojović: Naši principi, naša duboka politčka uvjerenja uopšte ne mogu biti predmet pregovora. Ono o čemu se može razgovarati, odnosno, o čemu se treba pregovarati su konkretne politike. I to je nešto u čemu smo mi, ja mislim, veoma dobri.

GLOBAL CIR: Može li se vjerovati tzv. nezavisnim načelnicima i SDA-ovim pobunjenicima koji vjerovatno spremaju osnivanje nove stranke? Da li oni mogu biti alternativa?

Kojović: Pošto je za mene krajnje neuvjerljivo da neko bude istaknuti član SDA dugo vremena, a onda iznenada otkrije ideološko neslaganje sa svojom strankom ja sam skeptik.

GLOBAL CIR: Šta je po Vašem mišljenju trebala biti najbolja reakcija na Dodikov referendum o ‘Danu RS-a’?

Kojović: Dosljedna primjena odredbe Krivičnog zakona koji propisuju sankcije za lica koja se protive odlukama nadležnog suda.

GLOBAL CIR: Kako namjeravate riješiti pitanje Mostara ukoliko dobijete povjerenje građana na izborima 2018?

Kojović: Apsurd je zapravo u tome što povjerenje mostarskih glasača ne možete ni tražiti dok se ne riješi, kako kažete, pitanje Mostara. Naš odbor u Mostaru je javno prezentirao naše rješenja Statuta i uređenja za Mostar. Jedna izborna jedinica, direktni izbor gradonačelnika i dogradonačelnika, mehanizmi kojim bi se osiguralo uvažavanje svih strana u procesu donošenja odluka.

Evropski diplomati sa kojima smo diskutovali o našem rješenju su ga ocjenili vrlo pozitivno, jer je baziran na principima na kojima počivaju države koje oni predstavljaju.

GLOBAL CIR: BiH već duže vremena živi na kreditima MMF-a. Šta će se desiti ako u skorijoj budućnosti ova međunarodna institucija stopira kreditni aranžman sa BiH?

Kojović: Mi bismo u tom slučaju bankrotirali i time zakoračili u ekonomsku i političku dramu koja bi vjerovatno bila slična Grčkoj. Ono što je važno da kažem je da mi podržavamo zaduživanje ukoliko se novac ulaže u realni sektor ili infrastrukturu.

Nažalost, takvih zaduženja je u ovom mandatu mnogo manje u odnosu na ona koja služe za, vanjsku likvidnost i, što je još nepametnije, za finansiranje budžetskih korisnika.

GLOBAL CIR: Mislite li da još uvijek nije kasno pokrenuti velike investicione projekte u BiH i kako to uraditi?

Kojović: Naravno da BiH zaslužuje i ja bih rekao ima pravo na novu šansu, novi početak, ali to zahtijeva nekoliko uslova od kojih se neki odnose na partije i ljude koje građani moraju dovesti u poziciju da preuzmu kormilo, a neki se odnose na mobilizaciju građana i stvaranje atmosfere u kojoj su suštinske promjene sistema ne samo moguće nego i priželjkivane.

Stvarne promjene će zahtijevati promjene kod svakog građanina BiH. Svi ćemo se morati promjeniti. To su vrlo zahtijevni preduslovii ne samo zbog toga što je državni aparat potpuno infiltriran od strane SDA-ovih ljudi sa zadatkom da održavaju status quo, nego i zbog toga što se ljudska priroda, generalno, opire promjenama.

Samo potpuno jasno, precizno i razumljivo definisani ciljevi i načini njihovog ostvarenja mogu prebroditi sve te prepreke i postići željeni cilj.

GLOBAL CIR: Da li brži put ka EU podrazumijeva i ustavne promjene i koliko je realno u današnjoj BiH očekivati konsenzus po tom pitanju?

Kojović: Dejtonski ustav je anahron, a sa stanovišta modernog ustavnog prava, primitivan dokument koji reproducira nacionalizam i ne podstiče postkonfliktnu reintegraciju zemlje. Sasvim je sigurno da sa takvim ustavom ne možemo ni prići civlizovanoj zajednici naroda kao što je EU.

S druge strane, ja zaista ne vjerujem da među političkom elitom postoji stvarna želja da BiH ide ka EU i NATO osim na nivou dnevne retorike. I liderima i partijama koje predstavljaju sadašnji sistem je dao toliko toga i na privatnom i na političkom planu i ne vidim koji bi mogao biti njihov motiv da mjenjaju sistem koji im je to omogućio i da rade na implementaciji sistema koji bi im, ne samo onemogućio da to i dalje rade, nego vjerovatno i tražio krivičnu odgovornost i oduzeo ono što su ilegalno stekli do sada.

GLOBAL CIR: Kakve novine u odnosu američke administracije prema Balkanu donosi pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima?

Kojović: Šta će predsjednik Trump zapravo raditi u svom mandatu je, mislim, nepoznanica za sve koji su pratili i prate razvoj događaja u Americi. Pri tome je apsurdno da se veliki broj ljudi, pa i među onima koji su glasali za njega, nada da će iznevjeriti barem neka od svojih najvažnijih predizbornih obećanja. Pobjeda Trumpa se sada, nakon bitke, čini potpuno logično objašnjiva.

Imali ste pobunu protiv političkog establišmenta na ljevici koju je predvodio Sanders, imali ste pobunu protiv politčkog establišmenta na desnici koju je predvodio Trump i imali ste kandidata Demokratske stranke koji je predstavljao upravo politički establišment.

Također, ja vidim pobjedu Trumpa kao nastavak jednog trenda koji počinje podizanjem bodljikave žice na granici EU pred ljudima koji bježe od rata, potom imate BREXIT gdje su, takođe, odluku donijeli na osnovu laži i poluistina koje su emitovane putem socijalnih medija i onda imate pobjedu Trumpa.

Da li će se taj trend spiralnog sunovrata nastaviti vidjećemo već na izborima u Austriji i Francuskoj. Sve su to loše vijesti za BiH, ali naša sudbina je sasvim sigurno u našim rukama, odnosno, u rukama građana BiH.

GLOBAL CIR: Na Balkanu se osjeća sve veći uticaj Rusije. Imaju li građani razloga za strah zbog ruske politike prema BiH?

Kojović: Žalosno je i politički vrlo problematično to što su kod nas na vlasti partije koje sa takvom lakoćom prodaju Rusiji, Turskoj i Njemačkoj naš nacionalni ponos i državu čiji su građani na referendumu glasali za nezavisnost.

To traženje i podilaženje i prošenje je meni lično u posljednje vrijeme postalo nepodnošljivo i vrlo često nakon služnjačkih izjava i poteza nacionalističkih lidera vraćam se Krležinim opisima Bosanaca i Hercegovaca gdje ih, na osnovu crteža na stećcima, opisuje kao ispravne i uspravne, kao dobre i nepokorive.

GLOBAL CIR: Kako sa druge strane komentirate otvoreno uplitanje turske zvanične politike u unutrašnja pitanja BiH?

Kojović: Turska zvanična politika je izgubila osjećaj za stvarnost i ja nisam iznenađen da se mnogi BiH političari u takvom društvu osjećaju komforno.

Sasvim ozbiljno predlagati 2016. godine zakon po kojem silovatelji ne bi sudski odgovarali ukoliko sklope brak sa svojom žrtvom je samo jedan, ali sasvim dovoljan primjer da vidite o kakvoj se politici i ljudima zapravo radi.

GLOBAL CIR: Šta mislite o uslovljavanju zvaničnika RS-a prema kojem BiH ne može u NATO dok se i Srbija ne odluči pristupiti ovoj vojnoj alijansi?

Kojović: Vidim to kao još jedan dokaz da politička elita RS-a odgovornost za donošenje najvažnijih odluka i budućnost svojih građana prebacuje sa sebe na Srbiju.

GLOBAL CIR: Možemo li izgraditi autentičnu zajedničku bh. politiku i šta bi ona po Vašem mišljenju trebala sadržavati?

Kojović: Naravno, to je ono za šta se mi borimo i ako bih morao to definisati u jednoj rečenici onda bih to pokušao ovako: mi jesmo različiti ali pred zakonom i u očima države moramo svi biti jednaki i na svakom pedlju naše teritorije.

Dakle, jednakost i različitost. Svi smo građani BiH, dakle to nam je nacionalnost, a šta smo po etničkoj i vjerskoj pripadnosti je važno ali sekundarno. Ja zaista oduvijek vjerujem da je upravo zbog naših različitosti i kulturnog bogatstva koje nastaje iz toga ovo jedina zemlja u kojoj vrijedi živjeti i boriti se za nju.

Primitivni nagoni, probuđeni strahom, nas tjeraju prema plemenskom uređenju, a mi hoćemo da se usudimo u izgradnju jednog drugačijeg društva u kojem ljudi koji govore istim ili eto da dozvolim sličnim jezikom, koji dijele putovanje i iskustva kroz zajedničku historiju, te dijele taj osjećaj da nam je budućnost zajednička.

GLOBAL CIR: Kakvu poruku šaljemo svijetu rehabilitacijom saradnika fašističkog režima NDH te nazivanjem ulica i škola njihovim imenima?

Kojović: Ja sam više zabrinut onim šta takve odluke govore o nama i našem odnosu prema fašizmu nego time šta će svijet misliti o nama. Nacionalisti su se u ovoj fazi ostvarenja svojih projekata, čini mi se, počeli takmičiti u neprimjerenosti naziva za škole ili studentske domove.

U isto vrijeme, izuzetni ljudi, i s ponosom kažem da ih imamo mnogo u našoj daljoj i bližoj historiji, ljudi koji su bili izuzetni i po svom profesionalnom i moralnom držanju u moralno izazovnim momentima historije i dalje čame u anonimnosti.

Ali sve to je združeni projekat nacionalista, ubjediti Bosance i Hercegovce da mi ne možemo zajedno, da ništa što radimo zajedno ne funkcioniše i onda krenuti u ostvarenje projekta formiranja mini-monoetničkih država na prostoru sadašnje BiH. Izbori 2018. godine će, po mom, mišljenju, biti de facto referendum o tome.

(Global CIR/Razgovarao: Amel Jašarević)

Komentiraj