Građani Italije na referendumu su odbacili ustavne reforme premijera Mattea Renzija. Za italijanskog premijera referendum o ustavnoj reformi bio je jedan od ključnih trenutaka u njegovoj političkoj karijeri, pošto će se odlučivati i o njegovoj političkoj budućnosti. Sam Renzi je najavio ostavku u slučaju da glasači odbiju prijedlog reformi.
Ovakav ishod referenduma mogao bi da gurne Italiju u novu krizu i ugrozi njenu budućnost u zoni eura. Kako je javio Italijanska radio-televizija RAI između 42 i 46 posto glasača su podržali Renzija, dok ih je između 54 – 58 posto bilo protiv reformi, a među njima je bio i bivši premijer Silvio Berlusconi.
Predložena reforma predviđala je drastično smanjenje ovlašćenja Senatu, gornjem domu parlamenta, koji se više ne bi izjašnjavao o povjerenju vladi, ustavnim pitanjima, učešću Italije u EU ili zaštiti jezika manjina. Sa sadašnjih 315 članova koji se biraju direktno na izborima, broj senatora bi se smanjio na 100 koji bi bili imenovani.
Reformom je bilo predviđeno i da se ograniče ovlaštenja regiona i provincija. U Italiji ima 110 provincija koje su teritorijalne organizacije srednjeg nivoa, između 20 regiona i 8.000 općina.
Italija sada ulazi u razdoblje političke nesigurnosti, a sljedećih dana i sedmica moguća su tri scenarija, prenose agencije.
Renzi ostaje na vlasti
Nakon ostavke koju bi Renzi trebao podnijeti danas na sjednici vlade, predsjednik Sergio Mattarella mogao bi od njega tražiti da formira novu vladu. Ona bi teoretski mogla dobiti povjerenje parlamenta sa sadašnjom većinom ili s novom većinom koja bi uključila stranku Forza Italia Silvija Berlusconija (desni centar) kao što se spominjalo zadnjih dana.
No, po izjavi u ponedjeljak rano ujutro, čini se da je Matteo Renzi isključio tu mogućnost. Premoćna pobjeda protivnika ustavnih promjena također umanjuje tu mogućnost.
Imenovanje tehničke vlade
To je najvjerovatniji scenarij. Mattarella imenuje šefa vlade koji je prethodno dobio podršku sadašnje većine ili nove proširene većine. Kruže nekoliko imena: sadašnji ministar finansija Pier Carlo Padoan ili predsjednik Senata Pietro Grasso.
Ta bi vlada trebala biti zadužena za usvajanje proračuna za 2017. u parlamentu i mijenjanje izbornog zakona prije eventualnih prijevremenih izbora. Mogla bi i odlučiti trajati do kraja sadašnjeg mandata, u februaru 2018., na veliku štetu nekih političkih snaga, među kojima Pokreta 5 zvjezdica (M5S) koji je pozvao na što brže održavanje izbora.
Hitno raspuštanje parlamenta
To je malo vjerojatan scenarij. Nedavna izborna reforma osmišljena je tako da vodeća stranka u Zastupničkom domu ima stabilnu većinu, no neuspjeh ustavne reforme Senata ondje zadržava proporcionalni sustav, što ta dva doma čini nepomirljivima a parlamentarnu većinu gotovo nemogućom.
Teške posljedice
“Renzi ide i sa njim idu moćni lobiji koji su također poraženi”, rekao je Rennato Brunetta, parlamentarni lider stranke Silvia Berlusconija Forza Italia, koja pripada desnom centru. Ipak, najveću pobjedu večeras odnijela je populistička stranka Pet zvijezda i njen lider Beppe Grillo. koja je najveći rival Renzijevoj Demokratskoj stranci.
Populisti su iskoristili opadajuću ekonomiju i probleme koji su se stvorili dolaskom desetina hiljada migranata iz Afrike. Beppe Grillo Ovo je ujedno i veliki udarac Evropskoj uniji, koja se nadala da će Renzi uspjeti provesti reforme, ali sada je očito da Italijani to ne žele.
Političke posljedice tek se očekuju, a one finansijske već su počele. Sky News predviđa velike turbulencije na tržištu, nakon što je euro večeras na najnižu vrijednost u odnosu na dolar u posljednjih 20 mjeseci. Neki analitičari strahuju od dublje krize, jer bi interesovanje investitora moglo opasti, što bi izazvalo finansijsku krizu širokih razmjera u cijeloj eurozoni. Predsjednik Italije Mattarella sada mora imenovati novu vladu ili, ukoliko ta opcija propadne, raspisati prijevremene izbore.
(Global CIR/Agencije)
