Ana Frank, jevrejska djevojčica poznata širom svijeta po svom ratnom dnevniku, ipak nije bila izdata, već su njeno skrovište nacisti krajem Drugog svjetskog rata pronašli slučajno, navodi se u novoj teoriji istraživača u Muzeju “Ana Frank” u Amsterdamu. Nacisti su zapravo vršili pretrese zgrade, u kojoj se Ana skrivala s porodicom, zbog sumnje u prevare s kuponima za nabavku hrane.
Dosad se vjerovalo da je njenu porodicu i još četvoro Jevreja neko izdao, uputivši tajni telefonski poziv nacistima. Racija u Ulici Prinsengrač 263 tog kobnog 4. augusta 1944. godine završila se slanjem osmoro pronađenih Jevreja u koncentracioni logor Aušvic u tada okupiranoj Poljskoj. Rat je, od članova porodice Frank, preživeo samo Anin otac, dok je Ana preminula u logoru Bergen-Belzen 1945. kada je imala 15 godina. Nacisti su poraženi samo nekoliko nedjelja poslije njene smrti.
U dnevniku Ane Frank spominju se hapšenja dvojice muškaraca koji su ilegalno dijelili kupone za hranu, a čija je firma bila smještena u istoj zgradi. Te ilegalne aktivnosti mogući su razlog za raciju u kojoj je otkriveno skrovište porodice Frank. Analizom policijskih izvještaja i sudskih dokumenata takođe je otkriveno da policija, koja je otkrila Anu i ostale u skrovištu, nije radila na otkrivanju Jevreja, već su se bavili slučajevima koji su uključivali novac, vrijednosne papire i nakit.
Osim toga, u objektu su se zadržali više od dva sata, što je mnogo duže nego što bi trebalo za hapšenje skrivenih osoba. Drugi dokazi ukazuju na to da su ljude povezane s tom adresom nacisti kažnjavali jer su izbjegavali radne obaveze. Nikada nije stvarno utvrđeno da je neka osoba izdala Anu Frank i njenu porodicu nacistima.
Ovo su neki od citata iz čuvenog ‘Dnevnika Ane Frank’:
1. ‘Kako je divno to da nitko ne mora čekati ni trenutak da bi počeo svijet činiti boljim.’
2. ‘Samo je jedno pravilo koje trebaš zapamtiti: smij se svemu i zaboravi sve ostale! Zvuči egoistično, ali to je zapravo jedini lijek protiv samosažalijevanja.’
3. ‘Zbilja je čudo da nisam odustala od svih svojih ideala jer se čine tako apsurdnima i nemogućima za ostvariti. Ipak, ne odustajem od njih jer, unatoč svemu, i dalje vjerujem da su ljudi dobri.’
4. ‘Ljudi ti mogu reći da začepiš, ali to te ne sprečava u tome da imaš vlastito mišljenje.’
5. ‘Uspomene mi znače više od haljina.’
6. ‘Sjeti se sve ljepote koja je oko tebe i budi sretan.’
7. ‘Veličina čovjeka ne leži u bogatstvu i moći, nego u karakteru i dobroti. Ljudi su samo ljudi, i svi ljudi imaju mane i nedostatke, ali svi se mi rodimo dobri.’
8. ‘Shvatila sam da ljepota uvijek negdje postoji – u prirodi, zrakama sunca, slobodi, u tebi samom; to ti sve može pomoći.’
9. ‘Roditelji mogu dati dobar savjet ili usmjeriti dijete na pravi put, ali konačno formiranje nečijeg karaktera leži u njegovim vlastitim rukama.’
10. ‘Svatko tko je sretan činit će i druge sretnima’.
11. ‘Na duge staze, najoštrije oružje od svih je dobra i nježna duša’.
12. ‘Tamo gdje postoji nada, postoji i život. Ona nas puni svježom hrabrošću i ponovno nas čini jakima.’
13. ‘Svi živimo sa željom da budemo sretni. Naši životu su svi različiti, a opet isti.’
14. ‘Možeš biti usamljena čak i onda kada te mnogi ljudi vole ako nikome nisi jedna i jedina.’
15. ‘Dečki će biti dečki. A čak ni to ne bi bilo važno kada bismo spriječili da cure bude cure.’
16. ‘Sreća se zaslužuje čineći dobro i radeći, ne spekulirajući i ljenčareći. Lijenost možda je privlačna, ali samo rad pruža istinsko zadovoljstvo.’
17. ‘Duboko u sebi, mladi su usamljeniji od starijih.’
18. ‘Želim pisati, ali još više od toga, želim iznijeti sve ono što leži duboko u mom srcu.’
19. ‘Zašto neki ljudi moraju gladovati, dok u drugim dijelovima svijeta postoji višak? Oh, zašto su ljudi tako ludi?’
20. ‘Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!’
(Global CIR/Agencije)
