FRANCUSKI I NJEMAČKI MEDIJI: Sve Putinove pobjede u 2016!

U godini na izmaku Rusija je istupila kao jedan od ključnih učesnika u većini događaja na međunarodnoj sceni, pišu autori teksta na sajtu televizijskog kanala “Frans 24“. Bilo da je riječ o sukobu u Siriji, o sporazumu OPEK-a o smanjenju eksploatacije nafte ili o situaciji u vezi sa američkim izborima — Rusija svuda zauzima važno mjesto u svjetskim vijestima.

Spoljnopolitički značaj Moskve povećao se zahvaljujući uspješnom toku kampanje u Siriji, koja je počela još krajem 2015. godine. “Pitanje Bliskog istoka ruska diplomatija koristi kako bi obnovila veze sa Vašingtonom“, smatra stručnjak za rusku politiku francuskog Instituta za međunarodne odnose Žilijen Noseti. Prema njegovim riječima, ruski lider efikasno je iskoristio mogućnosti koje su se pred njim otvorile, odigravši na kartu odsustva želje SAD da budu uvučene u sukob i neodlučnosti Evropske unije.

On kao pozitivne primjere navodi i sporazum OPEK-a i zemalja koje nisu u toj organizaciji u vezi sa smanjenjem proizvodnje nafte. Taj sporazum je postao moguć zahvaljujući pregovorima Rusije i Saudijske Arabije, smatraju autori teksta. Rusija je, takođe, često spominjana u vijestima o američkim izborima, uz optužbe da je bila umiješana u njihov tok

. Ni američke vlasti, ni američki političari, koji su se pridružili tim optužbama, nisu iznijeli nikakve dokaze o umiješanosti Rusije u hakerske napade na servere Demokratske partije. Ipak, prema Nosetijevom mišljenju, već same te optužbe stvorile su u SAD ogromnu senzaciju, što znači da je Moskva u centru pažnje. Neriješeno ostaje glavno pitanje koje zaustavlja razvoj ruske ekonomije, a to su zapadne sankcije.

Noseti smatra da će ukidanje sankcija biti jedan od prioriteta ruske politike u sljedećoj godini, a tome bi moglo da doprinese imenovanje Reksa Tilersona za američkog državnog sekretara. Sve u svemu, pobjede Rusije na međunarodnoj sceni su očigledne. “Vladimir Putin može da otvori šampanjac kako bi proslavio svoje uspjehe“, naglašava Noseti.

Čini se da je godina na izmaku, iz perspektive ruskog predsjednika Vladimira Putina, za Moskvu bila i više nego uspješna, a prije svega je riječ o uspjesima na spoljnopolitičkom planu, navodi Dojče vele. Da je Vladimir Putin farmer, sada bi mogao da preračunava koliko mu je donijela žetva. Sjeme koje je ruski predsjednik zasadio i njegovao, na kraju ove godine donosi toliko mnogo plodova kao rjetko kada prije. To je mišljenje brojnih zapadnih eksperata i medija koji 2016. godinu opisuju kao “super-godinu” za Kremlj, kao što to čini “Frankfurter algemajne cajtung”. I u Rusiji, čak i prema Kremlju kritički raspoložen list “Novaja gazeta” zaključio je da je ovo za vjerovatno za većinu Rusa bila “najuspešnija godina”. Ta procjena se ipak pokazala kao preuranjena.

Putinov tobože ružičasti godišnji bilans, gurnuo je u drugi plan strašni atentat u Ankari u kome je jedan turski policajac ubio ruskog ambasadora u Turskoj. Ubica je taj čin nazvao osvetom za rusku intervenciju u sirijskom konfliktu. Zbog sahrane diplomate, Putin je svoju veliku godišnju pres -konferenciju pomjerio sa četvrtka na petak. Iz Putinovog ugla gledano, ono što se uspješno odvija jeste prije svega trenutna svjetska politika. Pri tom, bilo je dešavanja u kojima je Rusija igrala aktivnu ulogu, ali i takvih gdje se sumnjalo da Moskva ima uticaja. Na kraju, bilo je i potpuno slučajnih razvoja situacije, ali takvih da je Moskva mogla da se raduje, navodi DW.

Pobjeda u Siriji

U prvu grupu se ubraja Sirija. Vojna pomoć Moskve za predsjednika Bašara al-Asada, kome je prijetio poraz u ratu protiv pobunjenika, dovela je do prekretnice.

Dosadašnji vrhunac je bitka za Halep.

Za Jensa Zigerta, bivšeg šefa moskovskog predstavništva Fondacije Hajnrih Bel, Sirija je “značajan spoljnopolitički uspjeh” Vladimira Putina koji je počeo već 2015. godine.

“Rusija je tako postala igrač na najvišem međunarodnom nivou”, kaže Zigerta.

Slično smatra i Aleksander Rar, savjetnik “Gazproma” i direktor za istraživanje Njemačko – ruskog foruma.

Rar ipak upozorava da rat u Siriji još nije završen:

“Uloga Rusije mjeriće se time kako će se stvari odvijati u Siriji”, navodi Rar.

A da se sve ne odvija prema planovima Moskve, pokazuje Palmira.

“Islamska država” u decembru je ponovo zauzela grad odakle je pola godine ranije bila protjerana uz pomoć ruske vojske i gdje je ruski Simfonijski orkestar održao koncert koji je naišao na veliku medijsku pažnju.

Rješavanje konflikta sa Turskom

I iznenađujuće brzo rješavanje konflikta s Turskom, Putin bi mogao da uknjiži kao pobjedu, navodi DW.

Inače veoma prijateljski odnos, rapidno je pogoršan nakon što je tursko vazduhoplovstvo krajem novembra 2015. godine oborilo ruski bombarder na granici sa Sirijom.

Rusija je na to reagovala ekonomskim sankcijama.

Led je otopilo tek pismeno izvinjenje turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u junu.

Danas su Moskva i Ankara ponovo partneri i usaglašavaju svoj odnos prema Siriji.

Nastavak planova za izgradnju gasovoda

Osim toga, Rusija je ponovo nastavila s planovima za izgradnju gasovoda kroz Crno more.

Za Moskvu je taj projekat strateški važan kako bi zaobišla Ukrajinu kao tranzitnu zemlju.

Pomirenje sa Turskom je “diplomatska pobjeda” za Putina, kaže Andrej Kolesnikov iz Karnegi-centra u Moskvi.

Ipak, kako kaže, bilo bi pogrešno reći da je Rusija uspješno kaznila Tursku.

“Stvar je komplikovanija”, kaže Kolesnikov i prema njegovim riječima, pragmatični interesi obje zemlje bili su važniji.

Trampova pobjeda

Kao najveći spoljnopolitički uspjeh Moske u ovoj godini, često se navodi pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD, prenosi DW.

Odlazeća američka administracija i poražena kandidatkinja demokrata, bivša ministarka spoljnih poslova Hilari Klinton, prebacuju ruskom rukovodstvu da se mješalo u izbornu kampanju hakerskim napadima.

Moskva to demantuje.

Trampova j spada zato u kategoriju onih događaja u kojima ulogu Moskve i prije svega njen uticaj na konačni rezultat, nije moguće jasno dokazati.

Ali to da Rusija profitira od rezultata izbora u SAD, za eksperte je nesporno.

Moskva je bila iznenađena Trampovom pobjedom i utoliko više se raduje, veruje Rar i kaže da je “Tramp bio veliki dobitak za Kremlj”.

Ukoliko naredni američki predsjednik bude, kako je najavio, radio na približavanju sa Rusijom, i na prvo mjesto bude stavio interese umjesto sistema vrijednosti, Rusija bi uz pomoć toga mogla “veoma mnogo da dobije”, navodi DW.

Hans-Hening Šreder, bivši ekspert za Rusiju pri berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku, vjeruje da je Rusija na spoljnopolitičkom planu igrala rizičnu igru – i da bi ipak mogla da pobjedi.

“Ako Tramp ne podrži Ukrajinu i u Siriji počne da radi zajedno sa Rusijom, onda su se svi rizici ispostavili kao hrabri, ali ispravni”, smatra Šreder.

Riječ je o sankcijama koje su prije dve godine uvedene zbog ruske aneksije Krima i postupaka na istoku Ukrajine.

U Evropskoj uniji su se 2016. godine množili glasovi zemalja, poput Italije, koje su se zalagale za ukidanje sankcija. U jednom trenutku je izgledalo kao da će sankcije biti smanjene. Ipak, krajem godine, EU je produžila sankcije za narednih šest mjeseci.

Nastavak sankcija sa Zapada spada u rijetke Putinove poraze u 2016. godini, vjeruje savjetnik “Gazproma” Aleksander Rar i dodaje da zbog sankcija pati ruska ekonomija.

Još važnije od ukidanja sankcija, za Moskvu bi mogao da bude razvoj situacije na tržištu nafte.

Odluka država OPEK-a i Rusije da smanje količinu proizvodnje nafte i tako povećaju cijene, za rusku privredu je odlučujuća, vjeruje Hans -Hening Šreder.

Zapadni svijet sa Trampom kao američkim predsjednikom, koji dovodi u pitanje stare saveze kao što je NATO, u kome Evropska unija proživljava najdublju krizu zbog “bregzita”, talasa migranata i terorizma i u kojoj na vlast dolaze proruski predsjednici, kao recimo u Bugarskoj, moglo bi da izazove slavljeničko raspoloženje u Moskvi.

O tome šta ruski predsjednik zaista želi i kako on vidi novi svjetski poredak, eksperti imaju različita razmišljanja.

Hans-Hening Šreder vjeruje da Putin nastoji da dođe do neke vrste Jalte-2, nove podjele svijeta na sfere uticaja kao 1945. godine.

Ukrajina bi time bila dio ruskog područja vlasti.

Aleksander Rar s druge strane vjeruje da Kremlj prije želi novi Bečki kongres, kao 1815. godine, na kome bi se “velike sile usaglasile o interesima Evrope”.

Kad je rječ o svođenju bilansa, eksperti upućuju na to da su brojni uspesi Rusije u ovoj godini bili samo etapne pobede. Bilo da je riječ o Trampu na mjestu američkog predsjednika, ratu u Siriji, ili podjelama na Zapadu, riječ je o situacijama koje još nisu okončane i koje bi mogle da krenu u drugačijem smjeru od onog kome se Moskva nada.

“Multipolarni svijet može da se inficira haosom”, kaže Aleksander Rar, navodi DW.

Moskovski ekspert Andrej Kolesnikov sve sažima na sljedeći način:

“Među plodovima Putinovih pobjeda jedva da je i jedan plod truo”.

 

 

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj