ŽELJKO KOMŠIĆ ZA GLOBAL CIR: Fašizam je prirodni neprijatelj BiH, treba ga ‘zgaziti’ kada god se pojavi!

O aktuelnim pitanjima u BiH i regiji, EU integracijama, uticajima Rusije i Turske, opasnosti od terorizma i sve očitijoj političkoj krizi u BiH,  danas razgovaramo sa liderom Demokratske fronte Željkom Komšićem. Jedan od najomiljenijih političara u BiH, u dva mandata član državnog predsjedništva, trenutno  zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poznat je kao neko ko bez dlake na jeziku govori i o najosjetljivijim temama pa očekujemo da će biti takav i u razgovoru sa nama.

Razgovarao: Amel Jašarević

Global CIR: U svom nedavnom nastupu na FTV-u označili ste Angelu Merkel kao najvećeg saveznika BiH na putu ka EU. Čime nas je Berlin toliko zadužio?

U ljeto 2014. god. u Dubrovniku, održavao se sastanak šefova država regije u okviru procesa «Brdo – Brioni». Na tom sastanku su bile prisutne sve zemlje nastale raspadom bivše SFRJ plus Albanija. Kao gost tog sastanka prisustvovala je i kancelarka Merkel. Kancelarka je najveću pažnju posvetila upravo našoj zemlji, dešavanjima u njoj, utjecaju drugih država na političko stanje u BiH ,  te naročito šansama BiH na putu ka EU. Tom prilikom je, vrlo direktno, nama kao članovima Predsjednistva BIH saopštila svoju namjeru da će se ona lično posvetiti tome da BiH napokon napravi neke pozitivne pomake ka EU. Doslovno nam je rekla da samo njen angažman neće biti dovoljan da se to i desi te da je potrebna volja i želja nas u BiH da se pokrenemo. Bez našeg angažmana i bilo kakvog rezultata tog angažmana ona neće uspjeti ubijediti druge članice EU da «daju zeleno svjetlo» za BiH. Iz svega ovoga se u 2014. «rodila» tzv Britansko – Njemačka inicijativa i «Reformska agenda». Britansko – Njemačka inicijativa kao institucionalna forma podrške zemalja EU BiH i Reformska agenda, napravljena uz asistenciju Britanije i Njemačke, kao plan minimalnih reformi domaćih vlasti. Nakon toga je gotovo sve poznato.

Danas, i pored toga što su domaće vlasti više puta «uhvaćene u laži» kada su u pitanju reforme (npr. smanjenje nezaposlenosti, donošenje Zakona o državnoj službi, itd.) i što istinskih reformi zapravo i nema, Njemačka, uz još neke zemlje EU, i dalje ostaje privržena obećanju svoje kancelarke te daje snažnu podršku BiH na putu ka EU. Trenutni rezultat toga jeste i činjenica da smo dobili famozni «Upitnik» i da Evropska komisija čeka odgovore naših vlasti na taj «Upitnik». Za relativno kratko vrijeme to jeste veliki skok na putu BiH ka EU. Ja jako cijenim podršku i nekih drugih EU zemalja nama u BiH, ali, molim da ne budem shvaćen pogrešno, da se ne lažemo, jedna zemlja poput npr. Slovačke koja također snažno podržava BiH na EU putu, sigurno ne bi mogla osigurati ovakav trenutni status i tretman BiH u Evropskoj komisiji. Kada bih izvlačio neki rezime iz ovog odgovora i  jednostavno obrazlagao zašto posebno pominjem Angelu Merkel kao najvećeg saveznika BiH na putu ka EU, čini mi se da bih slobodno mogao reći – znaju oni, podrazumjeva se i kancelarka Merkel, ko je, šta je, šta radi i kakva je ova vlast (usput rečeno, nikakva je), a opet snažno stoje iz svog obećanja i ne da nas guraju, nego nas doslovno kao «zločesto derište koje uporno radi u korist vlastite  štete» vuku ka EU! Sve to, bez direktnog angažmana kancelarke Merkel, ne bi bilo moguće.

Posebno je pitanje čemu treba zahvaliti takav angažman Merkelove i Njemačke. Naravno da nije riječ o emocijama, simpatijama i posebnoj ljubavi prema BiH, nego je riječ o golom vanjskopolitičkom interesu Berlina. Ali o tome, nekom drugom prilikom.

Global CIR: Koje se države protive ubrzanom pristupu BiH u EU?

Iako ste me u uvodu predstavili kao nekoga ko «govori bez dlake na jeziku» moram reći da ja ipak imam nekog, kakvog takvog, diplomatskog iskustva i da ću Vam na ovo pitanje odgovoriti vođen tim iskustvom. Naravno da neću nabrojati te zemlje EU jer nema potrebe da od njih pravimo dodatne protivnike. Svako u BiH ko ima bar malo dara za diplomatiju i ko prati vanjskopolitička dešavanja, zna o kojim zemljama je riječ.

I istine radi, nije riječ o direktno izraženom protivljenju tome da BiH jednog dana bude članica EU. Više je to izraženo kroz stav da se prema svakom eventualnom novom proširenju EU, uključujući tu i  BiH, postavi vrlo strogo. Strogo u smislu da se apsolutno, detaljno i do kraja, moraju ispuniti svi zahtjevi EU pa čak eventualno dodati i neki novi zahtjevi koji nisu traženi kod ranijih slučajeva pristupanja. Riječ  je o zemljama u kojim u posljednje vrijeme jačaju desničarski, čak fašistički pokreti, pogotovo kada je u pitanju odnos prema islamu i u kojima se javno mnjenje okreće protiv proširenja EU , a pogotovo imajući u vidu tzv «migrantsku krizu» i dolazak velikog broja izbjeglica iz islamskih zemalja.

Moderni fašizam u evropskim zemljama koji svakodnevno jača, a u odnosu na fašizam koji je izazvao svjetski rat, djelimično se izmijenio. On je u svojoj osnovi i dalje antisemitski ali je ipak prvenstveno i dominantno antiislamski. Može se i kroz tu «prizmu» posmatrati negativan odnos pojedinih zemalja prema daljem proširenju EU, naročito kada govorimo o BiH, ali i o Makedoniji i Kosovu.

Global CIR: Kakvu ulogu igraju Turska i Rusija na Balkanu i u BiH?

I Turska i Rusija pokazuju sve veći interes za Balkan. Turska definitivno ima strateški interes na Balkanu i on je vezan za dublji politički prodor na evropski kontinent kao i za Tursko  «odmjeravanje snaga i nadmetanje» sa EU a pogotovo sa Njemačkom.  Odlična podloga za ovakav utjecaj jesu istorijske veze i istorijsko naslijeđe ovih prostora. Rusija, pozivajući se prije svega na pravoslavlje,  ovaj prostor posmatra kao «kartu za cjenkanje» sa NATO-om i EU jer, jačajuci svoj utjecaj ovdje, Rusija istovremeno «gura» i NATO i EU dalje ne samo od granica svoje zemlje, nego dalje od onoga što smatraju svojim «dvorištem», a to su zemlje bivšeg SSSR-a. Nekada se čini da je taj interes u osnovi identičan – generalno ojačati svoj utjecaj na Balkanu u odnosu na EU. SAD svakako više ne pokazuju bilo kakav  značajniji interes za ovaj prostor, izuzev Kosova i djelimično Crne Gore te potencijalnih aktivnosti radikalnih i terorističkih grupa.

Zemlje koje su u fokusu Turske i Rusije su Srbija i BiH, s tim sto Rusija nastoji proširiti svoj utjecaj i na Crnu Goru koristeći pri tome političke partije i pojedince koji se deklarišu, pojednostavljeno rečeno, kao «prosrpski i dominanto pravoslavni» a djeluju u toj zemlji. Kada govorimo o ulogama Rusije i Turske na ovim prostorima svakako moramo imati u vidu i njihove međusobne odnose koji poprimaju oblik novog strateškog partnerstva i prijateljstva.

Mišljenja sam da EU, NATO i SAD prave veliki grešku potcjenjujući značaj ambicija Rusije i Turske na ovom dijelu Evrope i to sve iz razloga sto Balkan «doživljavaju» kao «trećerazredan» strateški prostor. Oni naprosto misle da su cijeli posao sa Jugoistokom Evrope i «južnim krilom NATO-a» završili sa članstvom Grčke, Bugarske i Rumunije u NATO-u i EU, kao i sa utjecajem SAD-a u Albaniji i na Kosovu. Ni NATO ni EU ni SAD, trenutno, ne vide značaj Balkana koji geografski prodire duboko u evropski kontinet kao neke vrste «mekog i ranjivog trbuha» Evrope podložnog raznim utjecajima. Čak mislim da prave sličnu grešku koju su napravili sa Ukrajinom, procjenjujući da Putin nema snagu i da neće krenuti u realizaciju svojih interesa golom silom. Također, oni potcjenjuju i ambicije i snagu, pogotovo kada se ujedine, Rusije i Turske, računajući da je Turska svakako u NATO-u. To sto je Turska članica NATO-a sada je manje važno od strateških interesa «nove Turske». Rusija i Turska, na ovom prostoru, su u ofanzivi, EU, SAD i NATO u defanzivi, izuzev Njemačke,  koja nešto pokušava da napravi u smislu bržeg približavanja Srbije i BiH EU.

Global CIR: Fašizam se povampirio u regionu. Kako to može utjecati na prilike u BiH?

Na žalost, tačno je. Ali nije samo u regionu nego i u cijeloj Evropi. S tim što fašizam i fašističko djelovanje u našoj regiji ima i jednu vrlo čudnu crtu. Naime, samo u ovoj regiji imate klasične fašistićke organizacije kao i fašiste pojedince koji za sebe tvrde da su zapravo antifašisti. Pogledajte samo neke četničke organizacije u Srbiji pa i u BiH koje za sebe tvrde da baštine antifašističku tradiciju četnickog pokreta i Draže Mihailovića iz II svjetskog rata. U suštini riječ je o klasičnim fašističkim i zlikovačkim organizacijama i ideologijama. U Hrvatskoj, ali i u BiH, imate navodne proevropske demokrate i «podrazumjevajuće» antifašiste koji ljuto brane sve što je NDH i njeno naslijeđe, kao što ne vide nista posebno sporno u liku i djelu Ante Pavelića i njegovih saradnika jer su oni, za Boga miloga, bili ljuti antikomunisti. To što su bili genocidni fašisti i zlikovci je u njihovim istupima i razmišljanima  «manje važno» od njihovog antikomunizma. Samo u Hrvatskoj i dijelu BiH imate politike i pojedince koji fašistu Pavelića proglašavju hrvatskim domoljubom i borcem za istorijska prava Hrvata, a koji je doslovno pola zemlje dao fašističkoj Italiji. Dok im je Tito, taj isti «zlotvor» zajedno sa partizanima i KPJ, oružanom borbom protiv fašista  vratio ono pola zemlje koje je «domoljub» Pavelić dao Italiji.

Kako god, fašizam na ovim prostorima, bez obzira koji etnički predznak nosi jeste gotovo prirodni neprijatelj BiH. Taj fašizam jeste bio i uvijek će biti protiv postojanja BiH kao države, kao što će uvijek biti za to da se BiH rasturi u ime fašističkih velikodržavnih projekata. Što je fašizam u regiji jači to je BiH teže. Zato, ako nam je stalo do BiH, nikada i nigdje ne treba biti tolerantan prema bilo kojem fašizmu ili prema bilo kojem njegovom obliku. Naprotiv treba ga «zgaziti» kada god se pojavi i kada god se za to ukaže prilika!

U predsjednički ured vratio je Tita/Foto: Agencije

Global CIR: Kako se BiH nosi sa izazovima savremenog doba, prije svega terorizmom?

Od svih savremnih izazova čini mi se da se BiH jedino uspješno nosi sa terorizmom. Naravno da to ne znači kako tvrdim da ovdje nije bilo, nema i neće biti terorizma i terorista. Bilo ih je i biće ih , vjerovatno i nažalost. Ali terorizam kao podmukla borbena zločinacka aktivnost nije nešto što je imanentno Bosancima i Hercegovcima. Terorizam u BiH nema tzv. društvenu podlogu da bi postao efikasan u svom zločinačkom djelovanju. Bez te društvene podloge i podrške, BiH nikada neće biti «izvorište terorizma» kako to neki pokušavaju predstaviti. Da li će, a nadam se da neće nikada, neka teroristička grupa ili pojedinac terorista pokušati ili uspjeti izvesti teroristički akt u BiH, je sasvim drugo pitanje. To ovisi o namjerama takvih grupa i pojedinaca kao i o spremnosti, obučenosti i opremljenosti našeg sigurnosnog aparata da to prevenira i bori se protiv terorizma. Ali najvažnije je da terorizam nema nikakvu društvenu podlogu i da ne postoji bilo koji kolektivitet u BiH koji bi terorizam podržavao ili bar sa «simpatijama» odobravao.

Nemam uvida u bilo koji operativni podatak naših agencija kojima je cilj borba protiv terorizma, ali znam da u tim agencijama postoji velika spremnost za borbu protiv terorizma. I to ne samo na riječima, nego i na djelu.

Global CIR: Evropa postepeno klizi ka desničarskom populizmu, trebamo li strahovati od novih izbora i referenduma?

Da, trebamo. Biće ih još. Koncept zajednice evropskih naroda i država koje žive u miru i ekonomskom blagostanju je ugrožen kao nikada do sada. Posebna je tema zašto je do toga došlo i o tome bi se moglo puno pričati i pisati.

Global CIR: Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima na lokalnim izborima?

Bez obzira na činjenicu da nam je ovo prvi izlazak na lokalne izbore i da se svaki rezultat može smatrati uspjehom, moram reći da ipak nisam zadovoljan. Moglo je i trebalo je mnogo bolje.

Global CIR: Ujedinjenje bh. ljevice-koliko se odmaklo na tom planu?

Ja bih radije govorio o «zajedničkom nastupu stranaka građanske i lijeve orijentacije» Mislim da se tako može postići najbolji efekat na izborima. A stranke ljevice trebaju, neovisno o tome, ići ka jedinstvu.

Global CIR: Da li je poziv otvoren i SBB-u?

Što se mene tiče, jeste.

Global CIR: Slijedi li paraliza državnog Parlamenta nakon odlaska ‘četvorke’ iz SDA kluba?

Mislim da ta «četvorka» neće blokirati ništa što je u interesu BiH. Ali više neće slijepo provoditi naloge vrha SDA, preciznije Izetbegovića, kojeg u državnom parlamentu personifikuje Šefik Džaferović.

Global CIR: Mogu li četvorica pobunjenika iz SDA, ukoliko osnuju stranku, računati na koaliciju sa ‘ujedinjenom ljevicom BiH’?

Opet, što se mene tiče, mogu. Mi definitivno idemo u situaciju u kojoj će Izetbegović žrtvovati sve samo da bi zadržao moć. Njemu je ta prokleta moć važnija i od naroda i države. Zato treba praviti pravi blok svih onih koji neće dalje dijeljenje BiH. Rekao sam to više puta, nikada kao sada oni koji su za dalje dijeljenje BiH nisu imali tako raspoložene i spremne sagovornike u Sarajevu. I to se tačno poklapa sa trenutkom kada je Bakir Izetbegović dosao na čelo SDA. Nije ni čudo da se ljudi bune, pa čak i u samoj SDA.

Global CIR: Šta mislite o inicijativi spajanja lokalnih i općih izbora 2018?

Milsim da se za tako nešto mora promijeniti Ustav BiH. Jer mandati su Ustavom BiH predviđeni kao četverogodisnji. Međutim, znajući sa kim imamo posla i da njima ni Ustav ni zakoni nisu «sveto slovo», svašta se od njih može očekivati. Ako se tako budu nastavili ponašati, onda će se pojaviti pitanje postoji li većina u državnom parlamentu. Ja se zaista nadam da ova vlast više nikada neće imati automatsku većinu da donosi odluke koje su u suprotnosti sa važećim propisima, uključujući i Ustav BiH.

Global CIR: Na kraju, Vaša novogodišnja poruka narodu BiH?

Da 2017. svima bude bolja od ove koja prolazi! Što god to kome značilo!

 

 

 

Global CIR/Razgovarao: Amel Jašarević

1 Komentaron this Post

  1. Bravo Željko legendo…….

    Reply

Komentiraj