EKONOMSKO SE TEŽIŠTE PREBACUJE NA ISTOK! BBC se pita: Može li ‘Zapad’ uopće preživjeti 2017.

Što svijet može očekivati od godine koja je pred nama? Sudeći prema događajima koji su obilježili završetak 2016. godine, pred nama je iznimno zanimljivo i burno razdoblje.

Kako navodi BBC, među ključnim događajima koji su obilježili drugu polovicu 2016. godine su:

Navodno hakiranje američkih servera od strane Rusije i korištenje hakiranih informacija za vrijeme američkih predsjedničkih izbora.

–Oslobađanje Halepa.

– Kineska odluka da ignorira UN-ovu odluku o pomorskoj arbitraži oko teritorijalnog spora s Filipinima.

– Odluka nekih zemalja da se povuku iz Međunarodnog kaznenog suda.

– Propast nekih međunarodnih trgovinskih sporazuma, uključujući TTIP koji je propao nakon što je Donald Trump najavio da odustaje od pregovora.

Problemi, problemi…

Događaji u Siriji dodatno naglašavaju neuspjeh pet stalnih članica Vijeća UN-a (Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD) da zaustave tamošnju krizu. Iako su od samog osnivanja UN-a, veliki igrači rijetko bili ujedinjeni kad je prijetila međunarodna kriza.

Među rijetkim događajima u kojima su se članice UN-a zapravo složile oko iste stvari i na neki način podržale rat, bio je ‘pohod’ na Saddama Husseina, predvođen SAD-om

Naša nedavna koncepcija međunarodnog poretka bila je “zasnovana na atipičnoj razini američke dominacije”, smatra profesor Patrick Porter, sa sveučilišta Exeter. Dodaje kako se ekonomsko težište premješta sa zapada na istok.

Novi pogled na svijet

Mnogi će pozdraviti sumrak američke moći te dolazak multi-polarnog svijeta. U mnogim afričkim i azijskim zemljama prekida se dominacija državnika obrazovanih na Zapadu te na vlast dolaze oni s vlastitim pogledom na svijet, također brojne afričke zemlje izlaze iz Međunarodnog kaznenog suda, zbog navodnog progona njihovih vođa.

Rusija i Kina su nedavno dovele u pitanje sposobnost UN-a da riješi teritorijalne sporove u kojima one imaju interese, navodi BBC.

Nove vrijednosti

Stari sustavi zapadnih kolonija sad se čine sve manje važnima u velikom dijelu svijeta. Nove se pak ideologije dopadaju narodima zemalja iz kojih potječu, ali malo kome drugome. Odbijanje međunarodnog statusa quo je glavna značajka tih novih ideologija, bilo da se radi o kineskom post-komunizmu, ruskom osjećaju nacionalne sudbine ili raznim islamskim idejama.

Zapadni se svijet također može raspasti iznutra. Izbor Donalda Trumpa potaknuo je nove strahove od trgovinskih ratova. Ako se ostvare njegova obećanja, čeka nas razdoblje vođeno iz pozicije moći i nacionalnim interesima, a ne vrijednostima ili konceptom međunarodne zajednice.

Bilateralna umjesto multilateralne diplomacije

Vjerojatno će veći naglasak biti na bilateralnoj nego multilateralnoj diplomaciji. Bivši šef britanske diplomacije, Simon Fraser vjeruje kako će “zakoni, organizacije i sporazumi ostati bitni, ali će se promijeniti na neki način”. Zapadni svijet poštuje međunarodna pravila, dok ih Rusija i Kina ignoriraju.

Također su se odrekli oružja koja su Rusija i Sirija naširoko koristile proteklih mjeseci; Zapad ne može odgovoriti niti na cyber napade. Kada se tome dodaju ekonomska stagnacija, protekcionizam i populistička retorika, čovjek se zapita može li “Zapad” kako ga mi zapadnjaci definiraju preživjeti 2017. godinu u sadašnjem obliku.

Ali pravo pitanje je sljedeće, tvrdi BBC – mogu li zapadne zemlje preuzeti kontrolu nad događajima, ili će biti samo prepuštene na njihovu milost i nemilost?

 

 

(Global CIR/Net)

Objavljeno u:

Komentiraj