NAUČNICI OBJAVILI 11 PREDVIĐANJA ZA 2017: Svijet će biti i više nego zanimljivo mjesto!

Znanost napreduje svakim danom, a nova godina zasigurno donosi neke od noviteta zbog kojih život na Zemlji više neće biti isti. Kakva če znanstvena otkrića donijeti 2017. godina? Teško da će netko otkriti kako putovati kroz vrijeme ili već ove godine naseliti Mars, no nitko zapravo nije siguran što možemo očekivati – osim nekih od najvećih velikana znanosti i tehnologiji, koji su za NBC podijelili svoja predviđanja za 2017.

Buzz Aldrin – Nova utrka za svemir

Drugi čovjek koji je stupio na Mjesec zagovara svemirsku znanost i planetarno istraživanje te je autor nekoliko knjiga. On je predvidio ujedinjenje građanskog, vojnog i industrijskog svemirskog sektora SAD-a. ‘Predviđam ujedinjeniji pristup građanskog, vojnog i industrijskog svemirskog sektora SAD-a. Spremite se i za intenzivno natjecanje u sustavima za let u svemir. Ova komercijalna utrka dovest će do tehničkih i poslovnih inovacija koje još ne razumijemo.

Glavni će igrači biti Blue Origin Group, Virgin Galactic SpaceShipTwo, Boeing CST-100 Starliner i SpaceX, sa svojim Dragon 2 kapsulama. Očekujem da će Elon Musk i njegov SpaceX lansirati svoj teški lanser Falcon. Kina će koristiti svoje nove potisnike kako bi ubrzali izgradnju vlastite svemirske postaje. Nadalje, mogli bi doći i do Mjeseca te na Zemlju vratiti uzorke nakon više od 40 godina. Na kraju, bit će iznenađenja s Marsa. Saznat ćemo je li metan na Marsu proizvod tamošnjih mikroba’, predviđa Aldrin.

Julle Brefcynski-Lewis – Resetiranje virtualne stvarnosti

Dr. Brefcyinski-Lewis, asistentica iziologije i farmakologije na sveučilištu West Virginia uspješno se bavi proučavanjem funkcija mozga poput pažnje, osjećaja, meditacije i društvenih interakcija. ‘Znanstvena metoda svoje korijene ima u objektivnosti te mislim da će 2017. godina biti obilježena time kako će se znanost prilagoditi promjenama u društvenom krajoliku. Točnije, stavu javnosti, financiranju, globalnom sudjelovanju, itd.

Predviđam da će virtualna stvarnost (VR) imati velikog utjecaja na izvođenje i prenošenje znanosti. Mi prilagođavamo PET tehnologiju (Positron emission tomography – Tomografija emisije pozitrona), a ostali laboratoriji koriste VR kako bi istraživali oblike i funkcije neurona i molekula te je veoma vjerojatno da će to postati utočište za ljudske interakcije te proizvesti uzbudljive nove studije o ljudskom ponašanju’, smatra znanstvenica.

persons are developing a project

George Church – čudesna obrada gena

Profesor genetike na Harvardu te direktor organizacije Personal genomes vjeruje da ćemo ove godine doživjeti velik napredak u čitanju i pisanju genoma, organa te ekosustava.

‘Nadići ćemo male “obrade” genoma i doći do “pisanja”, s praktičnim posljedicama, kao što su otpornost na viruse. Nova će mikroskopija omogućiti molekularne atlase cijelih tijela. Ti će atlasi biti recepti za stvaranje bilo kakvih tipova tkiva i transplantaciju među vrstama. Kod ekosustava doći će do kontrole prenositelja smrtonosnih bolesti kao što su malarija, tropske bolesti i Lajmske bolesti.

Genetsko inženjering će obrnuti procese starenja i izumiranja. Super-kompaktno kodiranje DNA će nam omogućiti interakciju s mozgovima’, smatra Church.

Kate Darling – umjetna inteligencija se vraća kući

Darling se bavi istraživanjem robotike i provođenje eksperimentalnih studija interakcija između robota i čovjeka. Njezin je rad fokussiran na emocionalnu povezanost čovjeka i strojeva koji se doimaju živima, a smatra kako ćemo sve više sretati UI proizvoe u vlastitom domu, pogotovo one koji se aktiviraju glasom.

‘Ti su roboti u primitivnoj fazi, nisu baš sposobni te su puni mana. Ali za njima vlada velika potražnja. To je zbog toga što mogu obavljati neke korisne zadatke (čitanje naglas, paljenje svjetala, uključivanje glazbe), i jer ljudi uživaju u interakciji s njima. Mane i ograničenja dio su njihovog šarma’, rekla je Darling.

Artificial Intelligence - Robot woman connected to a female brain

Katherine Freese – odgovor na pitanje što je tamna materija

Profesorica fizike na sveučilištu Michigan te stručnjakinja za tamnu materiju najavila je tri eksperimenta koja bi mogla riješiti misterij star više od 80 godina. ‘Moj se rad fokusira na otkrivanje od čega se sastoji svemir. Atomska tvar sačinjava samo 5% svemira. Većina svemira sastoji se od tamne tvari, a nas zanima što je to.

Zasad je samo jedan eksperiment otkrio nagovještaj tamne tvari: talijanski DAMA eksperiment. Baziran je na mom radu, tako da jedva čekam otkriti jesu li u pravu. 2017. godine će se izvesti još tri eksperimenta te je moguće da će se konačno riješiti zagonetka stara više od 80 godina’, kazala je Freese.

Lawrence Krauss – napredak u kvantnim računalima

Profesor straživanja Zemlje i svemira i direktor projekta Origins na sveučilištu Arizona te autor devet knjiga kaže kako će kvantna računala brzo evoluirati. ‘Očekujem napretke na tom području, ili na području kvantne teleportacije ili enkripcije.

Također, mogli bismo dobiti nove podatke o gravitacijskim valovima iz najranijih trenutaka Velikog praska. To bi moglo jako utjecati na naše shvaćanje svemira. Ne nadam se baš nekom razvoju u CERN-u, ali opet, nisam niti očekivao da će otkriti Higgsov bozon. Ako otkriju nove čestice to će utjecati na budućnost fizike čestica.’

Jennifer Kuzma – ‘genetski porivi’ postaju realnost

Profesorica društvenih znanosti te suosnivačica i sudirektorica Centra za Genetsko Inženjerstvo i Društvo na Sveučilišta Sjeverne Karoline vjeruje u napredak na području promjene gena.

‘Prirodoslovci su otkrili nove alate koji mogu mijenjati gene u živim organizmima ili ubacivati nove gene na određene lokacije u genomu. Biolozi su otkrili da mogu utjecati na populacije u divljini pomoću “genetskih poriva”. Teoretski je moguće u divljinu pustiti nekoliko primjeraka određene vrste te se tad gen može širiti populacijom. Mogli bi se koristiti za zaštitu ugroženih vrsta od bolesti ili za smanjenje populacije neželjenih vrsta.

Takvi su proizvodi već na tržištu. Iako su samo testirani u laboratoriju, mogli bi vidjeti prve organizme već 2017. godine. Ta sposobnost promjene gena zahtijeva širu javnu raspravu, ali politička volja da se o tim temama raspravlja s javnosti ne postoji u ovom trenutku’, rekla je Kuzma.

Genetic Engineering Industry

Janet Hering – širenje kružne ekonomije

Upraviteljica švicarkog Federalnog instituta pomorske znanosti i tehnologije te profesorice okolišne biogeokemije na švicarskom Federalnom institutu tehnologijje veruje da kružna ekonomija ima potencijal da bude glavni faktor urbane održivosti.

‘Koncept kružne ekonomije odnosi se na “izvlačenje maksimalne vrijednosti i upotrebe iz svih sirovih materijala, proizvoda i otpada, poticanje uštede energije i smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova”. Ovaj koncept sve više koriste gradovi diljem svijeta te iz kanalizacije dobivaju toplinu, iz otpadnih voda pune vodonosnike i proizvode vodu za industriju, proizvode poljoprivredna gnojiva iz urina te gorive pelete iz otpadnog mulja.

Od 2010. godine polovica čovječanstva živi u gradovima te zbog toga kružna ekonomija ima potencijala biti glavni faktor urbane održivosti. Broj gradova koji je koriste rast će u 2017. godini.’

Tracey Holloway – bolje predviđanje vremena

Profesorica atmosferskih i oceanskih znanosti na sveučilištu Wisconsin te šefica NASA-inog tima za Primijenjenu znanost zdravlja i kvalitete zraka vjeruje da će ova godina donijeti velike napretke u nadziranju Zemlje iz zraka. ‘Ova će godina donijeti velike napretke u nadziranju Zemlje iz zraka. NASA je lansirala novi geostacionarni satelit te će on u 2017. godini poboljšati predviđanje vremena i upravljanje okolišem.

Sateliti već vide našu atmosferu te je to promijenilo predviđanje vremena, odgovore na katastrofe i javno zdravstvo. Ali s novim satelitom, GOES-16, imat ćemo podatke iz minute u minutu. To je veliki napredak od sadašnjih satelita koji slikaju samo jednom ili dvaput dnevno. Svaki novi satelit je vrelo podataka, a moj se rad fokusira na to da od tih čudesnih očiju na nebu izvučemo maksimalnu korist’, rekla je Holloway.

Ainissa Ramirez – jedna čudesna pomrčina

Znanstvenica i autorica vodi podcast Science Underground te piše knjigu o utjecaju materijala na povijest i kulturu. Jedan od najvećih događaja u 2017. biti će potpuna pomrčina sunca, 21. kolovoza. Tama traje samo nekoliko minuta, ali nas podsjeća da smo svi dio nečeg velikog. Povezuje nas i s poviješću.

Pomrčine su zaustavljale ratove, jedna je pomrčina pomogla Einsteinu da dokaže teoriju relativnosti te je čak i Thomas Edison dobio inspiraciju za žarulju od pomrčine. Ovog kolovoza svi ćemo dobiti priliku da budemo povezani s prirodom, znanošću i jedni s drugima. Možda ćemo kad prođe tama pronaći nove načine da se povežemo’, smatra Ramirez.

Carlo Ratti – sazrijevanje samovozećih automobila

Profesor na MITu te voditelji Senseable City laboratorija tvrdi da se u 2017. više nećemo trebati bojati samovozećih katastrofa. ‘Zaboravite samovozeće katastrofe 2016.! 2017. će biti godina samovožnje i istraživanja kako utječe na naše gradove.

Vehicle under hacked

Ta vozila uništit će razliku između privatnog i javnog transporta. “Vaš” automobil mogao bi vas odvesti na posao, a onda umjesto da ostane na parkingu, voziti nekog drugog do odredišta. To bi značilo da grad u kojem možemo tako putovati ne bi trebao toliki broj automobila. Potencijalno, to bi moglo smanjiti cijenu infrastrukture mobilnosti i energije koja odlazi na održavanje iste.

Nadalje, auti bez vozača mogli bi jako utjecati na naš životni stil i dnevne aktivnosti. Dok vozimo mogli bismo čitati knjigu, spavati, jesti, pisati poruke ili voditi ljubav (više nego dosad)’, zaključio je Ratti.

 

(Global CIR/net.hr)

Komentiraj