IMA LI ‘UJEDINJENI KIPAR’ ŠANSU: U Ženevi se održava nova pregovaračka runda o ujedinjenju Kipra!

U Ženevi se održava nova pregovaračka runda o ujedinjenju Kipra. Uprkos svim problemima vlada optimizam. Suštinska pitanja ujedinjenja i dalje nisu razriješena. Prema dosadašnjem planu bi u četvrtak vođe oba dijela Kipra Nikos Anastasiadis i Mustafa Akinci trebali voditi pregovore o konačnom rješenju skupa sa Grčkom, Velikom Britanijom i Turskom. Još se tačno ne zna ni ko će sve doći.

Britanska premijerka Theresa May ćuti, turskog predsjednika Tayyipa Erdogana predstavljaće premijer Binali Yildirim a grčki premijer Alexis Tsipras će doputovati samo ako razgovori između Anastasidisa i Akincija budu uspješni. Od toga, kako se može neslužbeno čuti, zavisi i dolazak generalnog sekretara Antónia Guterresa. Pa ipak, pregovori u Ženevi ne moraju završiti fijaskom.

Zypern Mustafa Akinci & Nicos Anastasiades (Getty Images/AFP/I. Hatzistavrou)
Mustafa Akinci & Nikos Anastasiadis: Hoće li i na kraju sedmice biti ovaki raspoloženi

Prepreke koje su daju ukloniti

Već godinama se Anastasiadis i Akinci zalažu za ujedinjenje Kipra. 2004. su podržali tadašnji plan Kofija Annana, koji je propao jer ga parlament grčkog dijela Kipra nije izglasao. Od maja 2015. ponovo su pokrenuti razgovori za konačnim rješenjem. Uprkos napretku, ostvarenom u posljednjih 18 mjeseci, važna pitanja su i dalje otvorena. A ona se sada trebaju rješavati u Ženevi.

 Centralno pitanje za grčke Kiprane je okončanje statusa Grčke, Velike Britanije i Turske kao sila garanata mira i povlačenje 35.000 turskih vojnika sa ostrva. Turski Kiprani odbacuju oba ta zahtjeva. Kompromis bi mogao izgledati tako da se turski kontingent trupa u prelaznom periodu smanji na svega nekoliko hiljada vojnika. Ankara bi tako i dalje igrala ulogu u osiguranju sigurnosti kiparskih Turaka – ali ne kao garant mira za cijeli Kipar. S obzirom na političku ravnopravnost, grčko-kiparska strana čini se spremnom prihvatiti rotirajuće predsjedništvo, koje bi uključivalo predstavnike oba naroda. Zauzvrat bi predstavnici kiparskih Turaka pristali da se dio njihovog teritorija sa sadašnjih  37 posto smanji na oko 28,5 procenata. Složnost vlada i u pogledu nadležnosti buduće države i njena dva pravno posve samostalna i autonomna dijela. I u pogledu vlasništva i povratka izbjeglica u područja sa kojih su otjerani ne postoje nepremostive razlike.
Karte Zypern DeutschKarta podijeljenog Kipra: Turski dio Kipra priznala samo Turska

 

Šta je sa zemljama garantima?

Do ujedinjenja Kipra doći će samo onda ukoliko zemlje garanti daju svoj pristanak. Stavovi tih zemalja su međutim različiti. Nekadašnja kolonijalna sila Velika Britanija jedva da ima interesa da se još bavi kiparskim pitanjem – tim prije što ionako može zadržati svoje dvije vojne baze na ostrvu. Grčka, koja je dugo vremena postupala po motu “Kipar odlučuje, Grčka samo stoji uz njega” sve je negativno iznenadila sa svojim maksimalističkim zahtjevom, koji je za Ankaru i turske Kiprane neprihvatljiv. ‘Ako već od početka nije jasno dogovoreno da sile garanti odustaju od svog statusa i da će Turska povući svoje trupe, Atina ne želi da uzima učešća u pregovorima oko Kipra’. Sudeći prema izvještajima, reakcija predstavnika grčkog dijela Kipra bila je tako žestoka da je Atina na kraju pristala da prisustvuje pregovorima u Ženevi.

Zypern Nordzypern Parade Soldaten 40 jahre Einmarsch Türkei 20.07.2014 (AFP/Getty Images)Puno dublje nego Grčka i Velika Britanija je u kiparsko rješenje involvirana Turska. Ona ima veliki uticaj na politička zbivanja na sjeveru Kipra. Ona taj dio ostrva potpomaže stotinama miliona eura svake godine i garant je njegovog postojanja. Uprkos jakih veza čini se da Ankara, isto kao i 2004. godine kada se pregovaralo o Ananovom planu, signalizira spremnost da i ovaj put pristane na ujedinjenje. O razlozima se može samo špekulirati. Činjenica je da bi Turska na međunarodnom planu dobila na ugledu, kada bi doprinijela rješavanju problema koji se vuče decenijama. To bi moglo otvoriti mnoga poglavlja o učlanjenju, koja Kipar blokira. Turska bi mogla profitirati i od zaliha gasa u istočnom dijelu Sredozemnog mora, bez obzira što ne bi učestvovala u eksploataciji. Transport gasa za Evropu bi mogao prolaziti turskom teritorijom.

Razgovori se nastavljaju

Kada se radi o ovakvim interesima, nije isključeno da konačno i turski predsjednik doputuje u Ženevu. Ali i u tom slučaju se ne može očekivati da odmah dođe do sporazuma o ujedinjenju Kipra. Puno je vjerovatnije da će se postići dogovor da se narednih sedmica finalizira razgovar o svakom otvorenom pitanju, u kojem bi učestvovali kako predstavnici kiparskih Grka i Turaka tako i predstavnici sve tri zemlje-garanta.

 

 

(Global CIR/DW)

Objavljeno u:

Komentiraj