U filmskom klasiku Dr. Strangelove koji satirizira utrku u nuklearnom naoružanju, lanac nesretnih događaja dovede do toga da sve nuklearne bombe na svijetu eksplodiraju u isto vrijeme. Novi američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavljivao da je spreman za novu nuklearnu utrku i da ne isključuje eventualnu upotrebu nuklearnog oružja.
Redakcija portala IFLScience stoga se malo pozabavila pitanjem što bi se dogodilo da u isto vrijeme, baš kao u Dr. Strangeloveu, eksplodiraju sve nuklearne bombe na svijetu.
SAD i Rusija imaju moćno termonuklearno oružje
Prema najrecentnijim podacima, na svijetu je trenutno 14.900 nuklearnih bojevih glava. SAD ima 6800, Rusija 7000 i to je zapravo velika većina svih nuklearnih bombi na svijetu. Velika Britanija ima 215, Francuska 300, Kina 260, Indija 120, Pakistan 130, Izrael 80, a Sjeverna Koreja desetak.
Sve te nuklearne bojeve glave nisu iste. SAD i Rusija imaju strašno moćno termonuklearno oružje, dok recimo Sjeverna Koreja ima stare bombe na bazi plutonija. Jedna od najmoćnijih bombi u američkom arsenalu je B83, koja je snagom ekvivalent od 1.2 megatona TNT-a, ili, primjerice, 79 bombi koje su bačene na Hirošimu.
Krater dubok 92 metra i širok čak 420 metara
Takva bi bomba u zemlji ostavila krater dubok 92 metra i širok čak 420 metara, a sve zgrade u krugu od 16,8 kilometara bile bi potpuno uništene. Zbog termalne radijacije, svi u krugu od 420 kilometara zadobili bi opekline trećeg stupnja. Pod pretpostavkom da nema vjetra, između 50 i 90 posto ljudi u krugu od 20 kilometara umrlo bi od radijacije.
Pri računanju posljedica eksplozije svih nuklearnih bombi na svijetu, iflscience uračunao je samo bombe koje imaju SAD i Rusija, i to pod pretpostavkom da su sve moćne poput B83. To je ukupno 13.800 termonuklearnih bombi, koje bi eksplozijom proizvele energije otprilike koliko cijele Sjedinjene Države potroše u godini dana.
Vatrena kugla veličine 79.000 četvornih kilometara
Pod pretpostavkom da sve bombe pogode kopno i da su ravnomjerno raspoređene po svjetskim gradovima, u jednoj sekundi uništile bi 94 kilometra kubna površine. Infrastruktura na 232.000 četvornih kilometara površine bila bi potpuno razorena. To je otprilike infrastruktura 295 New Yorka koji bi jednostavno nestala.
Vatrena kugla veličine 79.000 četvornih kilometara uništila bi sve što dotake, a svi u krugu od 5,8 milijuna četvornih kilometara dobili bi opekline trećeg stupnja, što je prostor od otprilike 3700 površina Londona. Radijacija bi kontaminirala 284.000 četvornih kilometara. Stotine milijuna ljudi, možda čak i milijarda, umrla bi u prvih sat vremena.
Dogodila bi se nuklearna zima
Nuklearna zima je hipotetski fenomen sličan vulkanskoj zimi. Za najvećih erupcija stvara se ogromna količina aerosola i sitnih čestica koje, kada dospiju u gornji dio atmosfere, izazivaju hlađenje planeta. Prije no što su ljudi postojali na Zemlji, vulkanske zime izazivale su masovna izumiranja i hladile svijet na nekoliko stotina godina.
Nuklearna zima otprilike je ista stvar, samo što bi čestice koje odlaze u atmosferu bile radioaktivne. Jedna studija sugerirala je da bi 100 eksplozija veličine Hirošime izazvalo malu nuklearnu zimu koja bi prosječnu temperaturu na svijetu smanjila za 1 celzijev stupanj. Eksplozija svih nuklearnih bombi na svijetu ostavila bi Zemlju u trajnoj tami. Sunčevo svjetlo probijalo bi se sporo, kroz par desetljeća, možda i stoljeća.
(Global CIR/Telegram)
