PREŽIVJELA TRI VOJNA UDARA I 11 GODINA ZATVORA! Baydar: Sve to se ne može mjeriti sa onim što se trenutno dešava u Turskoj!

Turska spisateljica Oja Bajdar doživela je tri državna udara, zatvor, mučenje, izgnanstvo, ali ne i ono što se događa od navodnog ‘puča’ u Turskoj 2016. godine, rekla je za agenciju Frans pres, istakavši da je njena zemlja zahvaćena “apsurdom i samovoljom”.

“Ono što je opasno i uznemirujuće je da je u vrijeme državnih udara i stanovništvo bilo protiv. Danas predsjednik (Redžep Tajip) Erdogan ima podršku polovine stanovništva. Ne kažem još da je to fašizam ali smo u periodu u kome prelazimo iz autoritarizma u totalitarizam”, rekla je Bajdar u intervjuu na francuskom jeziku.

Autorka koja je gost Transmediteranskog festivala u Grasu na jugoistoku Francuske, rekla je da se protiv nje vode samo dva procesa, ali da to nije ništa u odnosu na njene druge prijatelje. “Svaki dan kažem sebi, uh spašena si, nisu došli u kuću da je pretresaju i da me uhapse”, rekla je Bajdar.

Turska spisateljica rekla je da ne planira da ode iz te zemlje, jer kako je objasnila više voli sada da bude u zatvoru nego u izgnanstvu. “Proživjela sam to 11 godina, nije to lako, čovjek izgubi svoj identitet”, rekla je ona.

Nastavnica pozvala na mir pa optužena za terorizam

Jedan od procesa vodi se protiv 77-godišnje spisateljice zbog pružanja podrške nastavnici optuženoj za terorizam zato što je tražila mir u sred jedne televizijske emisije. “Osjećam se slobodno i za moje romane do sada nisam imala nikakvih problema, ali uvijek se rizikuje i nikad se ne zna. To je stvarno vladavina apsurda i samovolje”, rekla je Bajdar.

Oja Bajdar je bliska demokratskoj ljevici, udata je za novinara opozicionog dnevnika Džumhurijet. U novembru prošle godine osam policajaca pokucali su joj na vrata. “Došli su da uznemiravaju mog supruga, ali ne znamo još zašto. Čekali smo ali ne znamo za šta nas optužuju. Pretresli su sve i uzeli samo dvije knjige koje mogu slobodno da se kupe”, rekla je ona.

Njen suprug je oslobođen poslije pet dana zbg starosti i zdravlja, ali nema prava da napusti Tursku. “Apsurdno je da on može da nastavi da piše i da objavljuje list dok je 12 novinara Džumhurijeta još u zatvoru i ne znaju za šta su optuženi. Vrhunac je da je tužilac koji je naložio njihovo hapšenje i sam pod optužbom”, rekla je ona. “Ne možemo da tvrdimo da se radi o diktaturi, s jedne strane je to tačno, a s druge nije. Istovremeno autocenzura je jaka, čak i za mene. Na primjer više ne koristim reč Kurdistan”, rekla je ona.

Erdogan je došao maskiran, njegov cilj je ‘druga Turska’

Upitana da li je bila predvidljivo šta će se dogoditi ona je rekla da su neki govorili da je Erdogan došao maskiran ali da ona sama ne zna šta da kaže. “Prije 15 godina verovali smo da on može da nam donese demokratiju, ali danas je gore nego prije 20 godina, to je veliko nazadovanje po pitanju demokratskih prava”, rekla je ona.

“Erdoganov san je da napravi drugu Tursku.. Tursku koja će biti navodno ‘muslimanska zemlja’ i okrenuti leđa Evropi. Spoljni događaji su olakšali i pothranjivali njegov san, posebno rat u Siriji. Velika opasnost je što je polovina zemlje za to. Islam u Turskoj je bio vjera, a sada je to politika i ljudi je tako i shvataju, rekla je Bajdar i dodala da strahuje od sukoba između sekularnih ljudi koji žive na zapadu i drugih.

40 turskih vojnika zatražilo azil u Njemačkoj

Koliko je situacija po pitanju ugroženosti ljudskih prava kritična u Turskoj, govori i sljedeći podatak. Gotovo 40 visoko pozicioniranih turskih vojnika koji su radili u NATO snagama u Njemačkoj zatražili su azil, nakon što su suspendovani zbog neuspjelog državnog udara koji se dogodio u julu prošle godine, piše magazin Der Spiegel. Još uvijek nema nikakvih povratnih informacija od vlade ili dužnosnika NATO-a, prenosi agencija Reuters.

Izvještaji o traženju azila u Njemačkoj pojavili su se nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da se treba sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Odnosi između dvaju NATO partnera postali su napeti od kako su se nametnula različita pitanja, uključujući i navodno špijuniranje turskih klerika u Njemačkoj, zabrinutost Njemačke oko turskih obračuna s disidentima, kao i optužba koja je stigla iz Ankare u kojoj se navodi da se u Berlinu skrivaju militanti Kurdistanske radničke partije i krajnje ljevičarske DHKP-C stranke.

U izvještaju njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova i ureda za migracije navodi se da će zahtjevi turskih vojnika biti tretirani kao i svi ostali zahtjevi.  Norbert Roettgen, šef parlamentarnog odbora vanjskih poslova kazao je da se politički uticaji ne smiju miješati u predmet azila.

 

(Global CIR/Novosti/Agencije)

 

Objavljeno u:

Komentiraj