RASPAD UJEDINJENOG KRALJEVSTVA: Globalna Britanija ili Mala Engleska

Pregovori o Brexitu još nisu ni počeli, a britanska premijerka Tereza Mej i šef diplomatije Boris Džonson su svojim potezima i izjavama onemogućili, uslovno rečeno, miran razlaz UK i EU — prenijeli su Nedeljniku izvori iz nekoliko važnih evropskih prestonica i Brisela.

‘Mejova nije Gledston,  Džonson nije Čerčil, a kraljica Elizabeta kraljica Viktorija’

“U Londonu su zaboravili da nismo u 19. vijeku, da Mejova nije Gledston, da Džonson nije Čerčil a kraljica Elizabeta kraljica Viktorija. Kada je Velika Britanija ušla u EU, imala je bruto društveni proizvod ispod prosjeka tadašnje Evropske ekonomske zajednice, danas su peta ekonomija na svijetu. Niko nije profitirao od EU kao Velika Britanija i sada kada oni izlaze, htjeli bi da EU propadne ili da se raspadne. To nije ništa novo, ne zaboravimo da su Englezi osnovali EFTA kako bi uništili EU, pa im to nije pošlo za rukom. Nisam De Golov fan, ali general nije mnogo griješio kada je riječ o Velikoj Britaniji”, kaže za Nedeljnik funkcioner jedne od ključnih članica EU koji će učestvovati u pregovorima o Bregzitu.

Prema riječima naših sagovornika, EU će držati nizak profil oko Brexita, osim ako iz Londona ne počnu da igraju previše prljavo. Za to postoji nekoliko razloga, prije svega što smo u veoma osjetljivom periodu za najveće članice EU. U Francuskoj i Holandiji bit će izbori ovog proljeća, na jesen u Njemačkoj, a nije isključeno ni da u Italiji građani ne budu pozvani na biračka mjesta.

U svakom slučaju, do izbora novog predsjednika Francuske i nove-stare kancelarke u Berlinu neće biti odlučujućeg impulsa u pregovorima sa evropske strane. Ipak, ne treba zaboraviti da je izbor Francuza Mišela Barnijea za glavnog pregovarača EU i Belgijanca Gija Verhofstada za predstavnika Evropskog parlamenta u timu EU, dovoljno velika garancija da će interesi Unije biti zaštićeni.

Ishod Brexit-a bi mogao biti raspad Velike Britanije, a ne EU!

I dok sa dvije strane Atlantika, u Bijeloj kući i Dauning stritu, priželjkuju, ko javno (Tramp), ko skriveno (Mej), krizu pa čak i propast EU, mnogo je veća vjerovatnoća da u krizu uđe Velika Britanija, tako da bi ishod mogao da bude i raspad Ujedinjenog Kraljevstva.

Govor Tereze Mej prošle nedjelje i nadmeno ponašanje Borisa Džonsona na posljednjem Savjetu ministara spoljnih poslova EU koji se hvalio da će London vrlo brzo sklopiti sporazum o trgovini sa SAD podigli su temperaturu sa dvije strane Lamanša. Ključanje je pojačano intervjuom novog američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je eksplicitno poželeo da i druge članice EU slijede Veliku Britaniju i optužbom na račun Njemačke da koristi EU za sprovođenje svojih interesa, omiljena teza svih populista u Evropi, od Bepea Grila i Matea Salvinija u Italiji do Marin Le Pen u Francuskoj. U Briselu, a ni u Berlinu, nije promakla činjenica da je Tramp taj intervju dao Majklu Govu, bivšem ministru pravde u vladi Dejvida Kamerona, i uz Borisa Džonsona glavnom lideru kampanje za izlazak Velike Britanije iz EU u Konzervativnoj partiji.

Takođe, pompezno najavljivanje da će Tereza Mej biti prvi visoki strani zvaničnik koji će biti primljen u Bijeloj kući Donalda Trampa, u Briselu, Berlinu i Parizu tumači se kao guranje prsta u oko čitavoj EU. Čak i oni koji su zagovarali “prijateljski” razlaz utišali su se jer niko ne može da pronikne, još uvijek, u namjere Donalda Trampa, odnosno da li želi da koristi Veliku Britaniju za razbijanje EU, kao i populističke lidere u državama članicama, poput Le Penove u Francuskoj, Grila i Salvinija u Italiji, Vildersa u Holandiji, Štrahea u Austriji, Orbana u Mađarskoj.

 

Guranje prsta u oko čitavoj EU

U evropskim prijestonicama pokušavaju i da dešifruju kontradiktorno ponašanje zvaničnog Londona. I pored toga što na Temzi vrlo dobro znaju da ne mogu da vode pregovore i zaključuju trgovinske sporazume sa trećim zemljama sve dok su članica EU, iz Dauning strita 10 i 11 (broj na kojem je ministar finansija) i Forin ofisa, malo-malo, stižu priče o intenziviranoj aktivnosti na realizaciji trgovinskih sporazuma sa trećim zemljama.

“Te priče su dodatno kontradiktorne ako se uzme u obzir da je Mejova ostavila vrata da sa EU postigne sporazum o carinskoj uniji, a takav sporazum isključuje mogućnost da države koje imaju takav sporazum sa EU mogu da imaju separatne trgovinske sporazume. Uz to, potpuno je nelogično da bilo koja ozbiljna zemlja na planeti pregovara o bilo kojem trgovinskom sporazumu sa Londonom dok ne vidi kakav će aranžman Velika Britanija imati sa EU. Primjera radi, za velike zemlje poput SAD, Kine ili Rusije nije apsolutno svejedno kakav UK ima sporazum o trgovini sa EU. Naravno, to važi za ekonomsku logiku, ako je u pitanju politička — onda je to neka druga priča. Zato su Trampove najave o brzom dogovoru između Vašingtona i Londona o trgovinskom sporazumu ili još jedan dokaz neznanja novog predsjednika SAD ili dokaz loših namjera”, objašnjava za Nedeljnik funkcioner EU upućen u dosije Brexit koji je želio da ostane anoniman.

Britanska premijerka je izabrala da u istoj zgradi, Lankaster hausu, u kojoj je njena prethodnica Margaret Tačer prije, manje-više, tri decenije trijumfalno obznanila, kao svoj veliki uspjeh, stvaranje Jedinstvenog tržišta EU, zada udarac svima koji su se potajno nadali da bi London mogao da izabere tzv. soft Brexit. Na taj način je Mejova pokazala koliko su bili ishitreni svi oni koji su požurili da je uporede sa Margaret Tačer. Osamdesetih godina prošlog vijeka Čelična Ledi je govorila: “Zamislite na trenutak ovu perspektivu: tržište bez prepreka vidljivih i nevidljivih. U stvari ne morate da zamišljate, to je stvarnost.” Tako je besjedila u Lankaster hausu Margaret koja nije bila oduševljena idejom političke EU, zbog toga je i pala s vlasti, ali je sigurno da bi učinila sve da zadrži Veliku Britaniju u Jedinstvenom tržištu.

Trideset godina kasnije Tereza Mej ne želi da plati cijenu za ostanak UK u Jedinstvenom tržištu jer bi to u praksi značilo kao da nisu napustili EU, budući da UK nikada nije bila dio eurozone, niti Šengenskog sporazuma. A cijena za ostanak u Jedinstvenom tržištu je da državljani EU budu tretirani kao i britanski na tlu UK, kao što su i Britanci koji žive na kontinentalnom dijelu EU, i da London nastavi da priznaje supremaciju Evropskog suda. Oba ta pitanja ili stuba na kojima počiva EU vezana su za migraciona kretanja i prava državljana drugih članica EU na Ostrvu. Velika Britanija će po obavljenom tzv. tvrdom Brexitu moći da donosi zakone koji su u suprotnosti sa zakonodavstvom EU, a građani UK i drugih članica EU koji žive u Velikoj Britaniji neće moći da tuže London pred Evropskim sudom zbog pogaženih ili nepriznatih prava.

 

 

(Global CIR/Nedeljnik)

Objavljeno u:

1 Komentaron this Post

  1. Škotska i Irska su najavile izlazak iz Uk i tek im slijedi kaos

    Reply

Komentiraj