DOK TRAJE KAMPANJA ZA REFERENDUM O USTAVNIM PROMJENAMA! Vodećem kurdskom političaru u Turskoj prijeti kazna od 43 godine zatvora

Turska će 16. aprila održati referendum o reformi ustava kojom bi predsjednik Recep Tayyip Erdogan dobio veća ovlaštenja, izjavio je šef turskog Visokog izbornog odbora. Ukoliko reforma ustava bude uspješna, Erdogan bi imao ovlaštenje da izdaje uredbe, proglašava vanredno stanje, imenuje ministre i najviše državne zvaničnike i raspusti, prenosi Reuters.

Erdogan bi, ukoliko budu usvojene ustavne reforme, mogao da ostane na vlasti do 2029. godine. Turski predsjednik je jučer odobrio reformu ustava i poručio da će ona omogućiti stabilnost u ovim nesigurnim vremenima i spriječiti povratak krhkih koalicija prošlosti.

Kako prolazi opozicija koja mu se suprotstavila u naumu da modernu Republiku Tursku vrati u mračni srednji vijek, najbolje govori primjer lidera ljevičarskog HDP-a. Naime njemu prijeti kazna od 43 godine zatvora.

Sedamnaestog marta 2015. godine, Selahatin Demirtas, potpredsjednik kurdske Narodne demokratske partije, održao je najkraći govor u historiji turskog parlamenta. „Nećemo vam dopustiti da postanete izvršni predsjednik“, rekao je na nedjeljnom sastanku, ponovivši tu rečenicu tri puta. Ona je, naravno, upućena turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu , koji je pokušavao da uspostavi predsjednički sistem  uoči opštih izbora zakazanih za juni te godine.Slikovni rezultat za DEMIRTAS HDP

Kurdi osvojili 80 mjesta u Parlamentu Turske

Demitras je, zalažuči se za mirno rješenje kurdskog pitanja, svoju stranku doveo do historijskih uspjeha. U žestokoj izbornoj kampanji, on se isticao kao umjereni kandidat, oštrog i britkog uma. Zahvaljujući njemu, kurdski HDP je uspio da proširi biračko tijelo van matičnog etnosa. Tako su na izborima Kurdi osvojili 80 mjesta u parlamentu od 550 članova, dok je Erdoganova AKP u isto vrijeme izgubila većinu po prvi put od 2002. godine. Mirovni proces je uskoro prekinut, a borbe između zabranjene Radničke partije Kurdistana i turske vojske nastavile su se velikom žestinom. Erdoganovim političkim manevrisanjem, AKP je na novim prijevremenim izborima povratio apsolutnu većinu i oslabio poziciju HDP-a. Nasilje Ankare nad Kurdima nastavilo se hapšenjem samog Demirtasa u novembru 2016.

Tako je kurdski lider za kratko vrijeme prešao put od vođe treće po snazi parlamentarne stranke i predsjedničkog kandidata, do zatvorenika optuženog za „terorizam“. Prema navodima tužilaštva, Demirtas služi u političkom krilu Unije zajednica Kurdistana, ilegalne organizacije optužene za pokušaje stvaranja nezavisne kurdske države na turskoj teritoriji. On je i lider Kongresa demokratskog društva, legalne krovne organizacije mnogobrojnih kurdskih inicijativa i pokreta.

Dokazi koje je tužilaštvo predstavilo uključuju i telefonski razgovor između Demirtasa i vođa ilegalne organizacije, kao i navodno pismo inkriminišućeg sadržaja. Demirtasov advokat, Mehmet Emin Aktar, ove navode označio je kao „besmislene“, naglašavajući da ilegalno prisluškivani razgovori ne mogu biti nikakav dokaz. „Ni Demirtas, ni njegova stranka ne teže stvaranju nezavisnog Kurdistana. Naprotiv, njihova politika obuhvata čitavu Tursku i podrazumijeva integraciju Kurda u njeno društvo“, rekao je Aktar.

Najveći dio optužnice tiče se demonstracija, protesta i drugih javnih dešavanja kojima je Demirtas prisustvovao. Optužen je za slavljenje tradicionalne kurdske Nove godine, na mjestu i u vrijeme kada je slavlje zabranjeno, za zalaganje za nastavu na kurdskom jeziku u osnovnim školama, za prisustvo na kurdskim molitvama i pozivanje na protest protiv policijskog časa uvedenog u oblasti s kurdskom etničkom većinom.

Šta je Demirtas govorio na ulici, govorio je i u parlamentu. Otpužbe na njegov račun narušavaju princip poslaničkog imuniteta“, rekao je njegov advokat.

Čak su i pojedine fraze i izrazi koje Demirtas koristi u javnim nastupima poslužile kao osnov za optužbu. Nazivanje turskih vojnih operacija „masakrima“, militanata RPK-a „gerilcima“, a njihovog lidera Abdulaha Oklana „narodnim vođom“ tužilaštvo smatra hvaljenjem kriminalaca i kriminalnih akata.

Slikovni rezultat za DEMIRTAS ON COURTOptužnica od 12 tačaka na 500 kucanih strana

Najbitnija tačka optužnice tiče se događaja vezanih za napad pripadnika DAIŠ-a na kurdski grad Kobani 2014. godine. Demirtas je tom prilikom pozvao članove svoje stranke na protest protiv pasivnosti Ankare. Protesti su prerasli u ulične sukobe između ‘sekularnih i islamističkih’ Kurda u kojima je stradalo 45 ljudi uključujući i dva policajca, uz preko hiljadu lakše ili teže povrijeđenih. Pod pritiskom međunarodne zajednice Ankara je na kraju otvorila koridor za iračke Kurde koji su pritekli u pomoć odbrani Kobanija.

Demirtas je zbog svega ovoga optužen da je odgovoran za smtronosno ulično nasilje uz tvrdnju da ga je čak i „podsticao“.

Na to, njegov advokat kaže sljedeće: “Demitras je pozivao na prekid nasilja. Nakon svega čak je i parlamentu podnio predlog za utvrđivanje odgovornosti za izazivanje incidenta koji su Erdoganovi poslanici odbacili. Krivce za smrtne slučajeve još uvijek nisu pronašli i oni su do sada ostali neriješeni. Drugim riječima, država nije uspjela da izvede pravu istragu, ali je zato zatvorila mog klijenta i druge zvaničnike njegove partije“.

Protiv Demirtasa je podignuta optužnica od 12 tačaka na 500 kucanih strana. Tačke optužnice uključuju vođstvo terorističke organizacije, širenje terorističke propagande, i zahtijevaju kaznu od 143. godine zatvora.

Demirtas je, pak, odbio da se izjasni u pogledu optužnice, kriveći Erdogana za svoje hapšenje. „Odbijam da budem statista u ovoj pravosudnoj farsi, pokrenutoj po naređenjima turskog predsjednika… Jedino me moji glasači i narod koji me podržava mogu ispitati u vezi s političkim aktivnostima u kojima učestvujem“, stoji u njegovom odgovoru tužilaštvu.

Dok on i 11 njegovih stranačkih kolega ostaju u pritvoru, Turska se bliži ustavnom referendumu na kome će se građani izjasniti o uspostavljanju predsjedničkog sistema kome se Demirtas snažno protivio u posljednje dvije godine. Sud je odbio njegov zahtjev za puštanjem iz pritvora, a suđenje odložio za vrijeme nakon planiranog plebistica u aprilu.

Ono što ostavlja čak i jači utisak od hapšenja opozicionih lidera jeste vanredno stanje u kome Turska dočekuje predstojeći referendum, a što predstavlja presedan u historiji države i prava. 

 

(Global CIR/Al Monitor/Newsweek/Agencije)

 

Komentiraj