NATO I EU U ERI DONALDA TRAMPA: „Nikako rat sa Rusijom“

NATO u eri Donalda Trampa, pozicija Evrope i odnosi sa Rusijom. DW je o tome razgovarao sa Džekom Metlokom, bivšim ambasadorom SAD u SSSR, i Joahimom Biterlihom, bivšim njemačkim ambasadorom u NATO.

Decenijama se govori o potrebi da se NATO reformiše. Pa ipak, kao da je dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću krenula nova, ozbiljnija runda diskusije u kojoj se traži nova uloga Sjevernoatlantskog pakta. Tramp je nazvao NATO „suvišnim” ili „zastarjelim” (riječ obsolete može da znači i jedno i drugo) i pozvao partnere da povećaju davanja za taj vojni savez koji, kako je rekao, Amerika više nema namjeru da finansira skoro sama.

„Da li je NATO suvišan? Apsolutno!”, kaže za DW Džek Metlok. On je jedan od posljednjih američkih ambasadora u Sovjetskom Savezu i autor nekoliko knjiga o Hladnom ratu i njegovim posljedicama. „Savez je formiran da bi spriječio ulazak komunističkog SSSR-a u Zapadnu Evropu. Današnja Rusija nije sposobna da se konfrontira i da dominira ostatkom Evrope”, dodaje on.

Za razliku od novog predsjednika, Metlok smatra da je povećanje izdataka za odbranu pogrešan korak. „Opasna je iluzija misliti da se naše nesuglasice mogu rešiti militantnim gestovima”, kaže ovaj čovjek koji je bio američki ambasador u Moskvi od 1987. do 1991. i odigrao ključnu ulogu u smanjenju tenzija između Sovjeta i Reganove administracije. „Vojno manevrisanje koje danas zazivaju NATO i Rusija podsjeća me na geopolitičke igre velikih sila 1914″, kaže i pita se: „Jesu li naši lideri nesposobni da išta nauče iz istorije?”

„Potreba za reformom”

Kada je NATO osnovan 1949. njegov prvi generalni sekretar Hestings Ismej rekao je – u slobodnom prevodu – da je cilj alijanse da drži Ruse van igre, Amerikance u igri, a Nijemce pognute (to keep the Russians out, the Americans in and the Germans down). Sovjetskog Saveza već dugo nema, Amerikanci promišljaju svoju ulogu svjetskog policajca, a upravo je Njemačka došla do pozicije neprikosnovenog ekonomskog i diplomatskog lidera Evrope.

Pa ipak, Berlin je zadovoljan što u pitanjima bezbjednosti i dalje igra podređenu ulogu, kaže za DW Joahim Biterlih koji je krajem devedesetih bio njemački ambasador pri NATO. Tokom godina u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova izgradio je reputaciju u spoljnoj politici i postao jedan od najvažnijih saradnika kancelara Helmuta Kola. „Tramp je rekao da je NATO suvišan i mogli bismo da raspravljamo šta to znači, ali ja bih rekao da postoji potreba za reformom”, kaže Biterlih.

U svjetlu američkog pritiska da Evropa preuzme veću odgovornost za svoju bezbjednost, Biterlih kaže da bi Berlinu najviše odgovaralo da „evropski stub” u okviru NATO predvodi Francuska, s obzirom na njemačku prošlost. „Mislim da u tom pogledu stalne priče o Evropskoj vojsci nisu uopšte iluzije”, dodaje Biterlih. „Uvijek ćemo sarađivati sa SAD, uvijek ćemo morati da sarađujemo sa njima, ali moramo da preuzmemo više odgovornosti, a to znači da konačno moramo postati jači i efikasniji.”

Verlegung US-Panzerbrigade nach Polen (picture-alliance/dpa/M. Bielecki/PAP)
Američki tenkovi na istočnim granicama NATO saveza – u Poljskoj

Crvena linija – Ukrajina i Kavkaz

Čitava debata dolazi u trenutku kada NATO ima raspoređene manje bataljone u baltičkim državama, Poljskoj, Mađarskoj i Rumuniji kako bi odvratio Moskvu od moguće „agresije”. Oba sagovornika DW odbacuju pomisao da bi Rusija mogla da napadne neku članicu NATO. „Rusija neće napasti neku malu susjednu državu koja je članica NATO, a SAD ni pod kakvim okolnostima ne treba da idu u rat sa Rusijom. To je suludo”, kaže bivši američki ambasador Metlok.

Navodna ruska prijetnja pominje se prije svega zbog aneksije Krima i miješanja u istočnoj Ukrajini. Metlok međutim kaže da ti potezi Kremlja štete „pravim interesima” same Rusije i dodaje: „Da nije bilo zapadnog ili američkog miješanja u Ukrajini tokom protesta na Majdanu, vjerovatno ne bi bilo ni ruske aneksije Krima niti podrške pobuni u Donbasu.” On takođe smatra da stacioniranje trupa na „istočnom krilu” NATO krši duh sporazuma između NATO i Rusije iz 1997.

Joahim Biterlih je sličnog mišljenja: „Za Putina je Baltik svršena stvar, on ne mari za to kao ni za Poljsku.” Naš sagovornik vjeruje da je crvena linija Kremlja sada na Kavkazu i u Ukrajini, što, kako kaže, SAD i evropski saveznici ne razumiju. „Mislim da su Amerikanci i Evropljani naprosto napravili previše grešaka u odnosima sa Rusijom od početka vijeka. Pogrešno su procijenili Rusiju, nepotrebno je izolovali, nisu čuli upozorenja o proširenju NATO, o Gruziji i Ukrajini.”

Mir samo sa Rusijom

Vjeruje da je vrijeme da NATO izgradi razumne odnose sa Rusijom. „Neće se desiti preko noći”, kaže Biterlih. „Za takve stvari je potrebno vrijeme i obje strane treba da sačuvaju obraz. Ali gdje ima volje, ima i načina. Amerikanci će pokušati da pronađu taj način pod Trampom, a Evropljanima bi bilo pametno da urade isto i podrže ove američke napore.”

Savjet za Evropu ima i Džek Metlok: bezbjednost kontinenta ne zavisi od SAD. Ako Evropljani – dakle i Rusi – „odluče da ponove tragične sukobe iz prošlosti tako što će se međusobno boriti onda ih SAD ne mogu spasiti. Ali ne vjerujem da će se to desiti. Dodaću da Evropa nikada neće biti cjelovita, slobodna i mirna ukoliko isključuje Rusiju ili od Rusije pravi neprijatelja.”

 

 

(Global CIR/DW)

Komentiraj