VUČIĆ PREDAO KANDIDATURU! Ko su ostali kandidati i zašto je izbor Vučića zalog stabilnosti i nastavka evropskog puta?

Lider SNS-a i premijer Srbije, Aleksandar Vučić predao je danas u 12 sati kandidaturu za predsjedničke izbore, koji će se održati 2. aprila. 

Potpis podrške kandidaturi Aleksandra Vučića na predstojećim predsjedničkim izborima u petak je za samo 6 sati dalo čak 60.000 ljudi.  Nezapamćeno interesovanje građana širom Srbije zateklo je i aktiviste SNS-a koji su učestvovali u prikupljanju potpisa, jer kako kažu, rekord je do sada iznosio tek 28.000.

Predsjednik Izvršnog odbora SNS-a Darko Glišić za Kurir objašnjava da su na hiljade ljudi, nažalost, morali vratitu kući, jer su notare za ovjeravanje potpisa zakupili samo na određeno vrijeme.

“Naši aktivisti su sinoć sve pripremili, spakovali, i danas u 12 časova ćemo Republičkoj izbornoj komisiji predati kandidaturu Aleksandra Vučića. Izvinjavam se svima koje smo vratili, jer smo notare imali samo na 6 sati, da nam ne bi kukali i kmečali oni koji ni za 6 meseci ne mogu da skupe dovoljno potpisa. Do sada u historiji niko nije predao kandidaturu sa više od 28.000 potpisa i zato želim da se zahvalim svim građanima koji su juče izrazili svoju podršku i u opštem euforičnom raspoloženju čak tražili da izbori budu danas. Imat će priliku da 2. aprila pokažu koga žele na mjestu predsjednika”, poručio je Glišić.Ko su sve kandidati za predsjednika Srbije?

Ko je sve kandidat za predsjednika?

Predsjednica Skupštine Maja Gojković raspisala je jučer predsjedničke izbore, a nekoliko sati nakon toga spisak kandidata se proširio za još dva imena. Gojkovićeva je prilikom raspisivanja imala i poruku za kandidate.

“Želim im da u kampanji ne zaborave građane Srbije, poštuju građane Srbije i računaju na njihove glasove ako im se obraćaju programom, ne mržnjom. Da se bore radom i odgovornošću, poštuju demokratske procese i volju građana koja će biti iskazana”, navela je ona.

U trku, sudeći prema dosadašnjim najavama, ulazi dvocifreni broj kandidata, njima su se pridružili lider pokreta Dosta je bilo Saša Radulović, kao i lider LSV Nenad Čanak. Skupština DJB odlučila je da lider pokreta Saša Radulović bude kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima. Radulović je ranije najavljivao da ukoliko ne bude dogovora Vuka Jeremića i Saše Jankovića da će i DJB imati svog kandidata.

Nedugo nakon toga i Predsjedništvo LSV izglasalo je da Nenad Čanak bude kandidat te stranke. “LSV ne može da ostane po strani u ovim, mnogostruko važnim izborima, jer nije samo ideja pobediti Vučića, već skrenuti konačno pažnju na istinu, koja se uporno zataškava – da ima života i van Beograda”, saopštio je Glavni odbor.

Glavni odbor SNS jednoglasno je 17. februara podržao lidera stranke Aleksandra Vučića za kandidata na izborima za predsjednika Srbije. Nakon nedjelja spekulacija, a potom i nekoliko dana tenzija, Tomislav Nikolić odlučio je da se ne kandiduje. Iza Vučića su stale i SPS i sve druge stranke vladajuće koalicije, te će on biti zajednički kandidat stranaka koje participiraju u vlasti.

Lider SNS Aleksandar Vučić naveo je da prihvata kandidaturu za predsjednika Srbije nakon sjednice Glavnog odbora te stranke. “Htjeli su da me imaju na crti, ja im na tu crtu izlazim”, naglasio je Vučić. Vučić je svoju kampanju započeo mitingom u Vranju.

Kandidat je i nekadašnji ministar spoljnih poslova i predsjednik generalne skupštine UN Vuk Jeremić. Uoči objavljivanja kandidature na svom Tviter profilu oglasio se porukom: “Prvo će ti se smijati. Potom će te ignorisati. Onda će se boriti protiv tebe. Na kraju ćeš pobijediti”. Iza Jeremića su stali neki poslanici u Skupštini Srbije, koji su u međuvremenu oformili svoj poslanički klub i SDS.

U januaru je kandidaturu objavio i bivši zaštitnik građana Saša Janković. Skupom u Hali sportova 19. februara započeo je svoju kampanju, a podršku mu je pružila Demokratska stranka.

Među prvima su predsjedničke kandidature na ovogodišnjim izborima najavili i Vojislav Šešelj, lider radikala koji se prošle godine vratio poslije 13-godišnjeg boravka u zatvoru u Hagu i uspio da uvede radikale u parlament, predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović, kao i predsjednik opštine Čajetina Milan Stamatović, koji kaže da će na izbore izaći kao “kandidat naroda”, a da njegova Srpska narodna partija, ukoliko to želi, ima pravo da kandiduje nekog drugog.

Kanidat DSS-a je Aleksandar Popović, koji je u dva navrata bio ministar u Vladi Srbije, a bivši funkcioner Pokreta socijalista Bratislav Jugović, koji je napustio tu stranku zbog predsjedničke kandidature, ranije je rekao da će biti kandidat građana, jer smatra da lijevica mora da ima svog kandidata, te da ima podršku Samostalnog sindikata.

Na listi je i jedna dama – Danijela Sremac, predsjednica Srpskog instituta u Vašingtonu, organizacije koja se u Americi bori za prava Srba. Iz Amerike dolazi i Vladimir Rajčić , filmski producent, koga javnost pamti i kao čovjeka koji je za jedan srpski Nedjeljnik obezbijedio intervju sa Trampom, koji je kasnije demantovao Trampov izborni štab.

Predsjedničku kandidaturu najavio je i predsjednik stranke “Aktivna Srbija” Dušan Janjić, koji tvrdi da mu je do sada podršku dalo više od 150.000 ljudi iz Srbije. Takođe, kandidature su najavili i nekadašnji član SNS i estradni menadžer Saša Mirković i bivši visoki funkcioner Treće Srbije desničar Angrej Fajgelj, koji je više puta hapšen zbog prijetnji Aleksandru Vučiću i Saši Jankoviću.

Kandidaturu je najavio još jedan bivši član Treće Srbije, Miroslav Parović, koji će biti kandidat Narodnog slobodarskog pokreta. Vanparlamentarna Republikanska stranka najavila je da će se njen predsjednik Nikola Sandulović kandidovati na predsjedničkim izborima u Srbiji.

Rok za podnošenje kandidatura za učešće na izborima za predsjednika Srbije je 12. mart u ponoć, propisano je Rokovnikom o vršenju izbornih radnji u postupku sprovođenja predsjedničkih izbora koji je usvojila Republička izborna komisija. To znači da bi kandidata moglo da bude još.

Vučić znači stabilnost i nastavak evropskog putaVučić se izvinio Mogerinijevoj: Žao mi je što nismo bili dobri domaćini

Do sada neviđena transformacija Aleksandra Vučića od Šešeljevog radikala do političara umjerenih shvatanja desila se poprilično brzo i mnogi su u početku sa sumnjom gledali  na tu metamorfozu. Međutim tokom godina provedenih u Vladi kao ministar ili njen predvodnk srbijanski je premijer dokazao da se od njega može očekivati stabilnost i napredak na evropskom putu.

Posebno sumnjičavi prema Vučiću su bili u Bosni zbog njegove neslavne prošlosti, ali nakon što je uputio Dodika na adresu političkog Sarajeva da tamo brani prava srpskog naroda i kazao i pokazao da se neće miješati u unutrašnja pitanja BiH, Vučić je zaradio dosta simpatija. Pored toga relaksirao je odnose između Srba i Bošnjaka u samoj Srbiji, lišio monopola partije poput SDA Sandžaka i SDP-a u predstavljanju bošnjačkog naroda, tako što je popustio režimsku stegu koju je tadić primjenjivao nad trećom bošnjačkom opcijom BDZ-om. Takvim potezom je kupio lojalnost većine Bošnjaka. Također, manjinske zajednice Mađara, ali i drugih naroda u Srbiji zasigurno se osjećaju mnogo sigurnijim u mandatu Vučićeve vlade nego li ranijih.

Nalazeći se na raskrsnici različitih interesa i uticaja velikih sila, Vučić je vješto uspijevao balansirati između Evrope, SAD-a i Rusije, pritom ne rušeći ugled države. Čak naprotiv, Srbija se za vrijeme Vučićevog premijerskog mandata profilirala kao garant stabilnosti u regionu i partner na kojeg se može računati.

Zbog toga i ne čudi jučerašnja pozitivna ocjena visoke komesarke EU-a Frederike Mogerini, koja nije naišla baš na lijep doček u Skupštini.  Mogerinijeva je na srpskom jeziku zahvalila Srbiji “na božanstvenom gostoprimstvu” i ponovila da je Srbiji mjesto u EU, gdje je dobrodošla. “Bez obzira na sve diskusije i debate, Brisel je prepoznao da je Srbija oprijedeljena za evropski put. Mir i stabilnost u regionu su najvažniji, uz razvijanje dobrosusjedskih odnosa na Zadnom Balkanu“, rekla je ona.

Ona je istakla da je demokratsko pravo svakog u Srbiji da izražava svoje političko mišljenje i da izabere svoj put, istakavši da EU čvrsto ostaje posvećena evropskoj perspektivi Srbije. Dodala je da poruka koju je pokušala da prenese obraćajući se parlamentu Srbije prevazilazi pitanje gostoprimstva u Srbiji, koje je uvijek sjajno. “Nije lijepo biti nepristojan prema dami, ali to je političko okruženje i stvar različitog tumačenja puta koji je Srbija zauzela”, rekla je Mogerinijeva, navodeći da je sve to dio demokratskih razgovora i diskusije koju treba poštovati.

Vučić je, nakon sastanka sa visokim predstavnikom EU Federikom Mogerini, rekao da Srbiji smeta činjenica da nerijetko prema Srbima i Srbiji postoje jedni aršini, a prema drugima drugi. “Plašim se da nema odgovora na pitanje šta bi bilo kada bih kao predsednik Vlade Srbije izgovorio za Srbe u Bosni da bi trebalo da uzmu stvari u svoje ruke kao što su neki drugi u regionu izgovarali za Makedoniju… Mi Srbi moramo da se na to naviknemo”, rekao je Vučić.

Što se tiče regionalnih pitanja, Vučić je rekao da je za njega kao premijera Srbije najvažnije pitanje stabilnosti i očuvanja mira, čemu je Srbija dala veliki doprinos. On je istakao da je Srbija ćutala na bezbroj uvreda i najtežih napada na Srbiju, a na posljednji u vezi sa revizijom presude po tužbi protiv Srbije reagovala je veoma uzdržano i smireno. “Svakodnevno prećutkujemo i ne dajemo odgovore na najbrutalnije napade iz Prištine, kao što su priče o ratnoj šteti. Da nije smiješno, bilo bi tužno. Ali ni na to nećemo ni na koji način nervozno da reagujemo, zato što hoćemo da sačuvamo mir i nadam se da ćemo u tome imati iskrenu i istinsku podšrku EU”, rekao je Vučić.

On je rekao da je uvjeren da će u ovim turbulentnim vremenima u cijelom regionu, Srbija uspjeti i umjeti da sačuva stabilnost. “Srbija se nalazi na evropskom putu, nastavit će da ispunjava svoje obaveze, ali će uvijek umijeti da sačuva i zaštiti svoju slobodu i nezavisnost, što je za nas od najvećeg značaja”, istakao je Vučić.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će se u narednim nedjeljama sastati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da to nije pitanje za Federiku Mogerini. Kako je rekao na zajedničkoj konferenciji za medije, srpski zvaničnici ne pitaju s kim se sastaju zvaničnici EU, pa se očekuje isti uzvratni odnos. “Mene ne zanima sa kim se Federika Mogerini sastaje, niti ću ja da pitam sa kim ću ja da se sastajem”, rekao je Vučić i dodao da će predsjednik Nikolić uskoro imati sastanak s kineskim kolegom.

Sve u svemu, već odavno je jasno kako Vučić nema ozbiljnog protukandidata, izuzev nekadašnjeg stranačkog šefa Vojislava Šešelja koji bi prema anketama mogao proći u drugi krug.

Kojim pravcem bi Srbija mogla krenuti u slučaju Šešeljeve pobjede ne treba ni govoriti, taj put  je prolazila ranih devedesetih.

Svi ostali kandidati su manje ili više deklasirani. Opozicioni mediji poseban akcenat su stavljali na Vuka Jeremića, nekadašnjeg predsjednika generalne skupštine UN-a i ministra vanjskih poslova, ali u svojim istupima on nikako ne odaje stabilnost i sigurnost koju građani Srbije žele. Također, ljudi ga nakon godina izbivanja iz zemlje ne smatraju ‘svojim kandidatom’, a i njegove veze sa Borisom Tadićem u prethodnim godinama, ali i danas, sigurno neće doprinijeti ozbiljnijem plasmanu. Građani Srbije žele stabilnost i prosperitet i teško da će dati glas ‘UN dječaku’.

Također, malo je poznato kako iza Jeremićeve kandidature stoji moćni turski lobi, koji je već odavno shvatio kako približavanjem balkanskih država EU gubi konce i poluge moći pa sada želi instalirati svoje političare u zemljama regiona.  Zbog toga i ne čudi podrška koju dobija od SDA Sandžaka i njenog predsjednika Sulejmana Ugljanina. Također, antievropska i antizapadna retorika iznenađuje od čovjeka koji se nekada shvatao kao predvodnik eurointegracijskih ideja, pa se i tu vidi turski uticaj.

Odnos Zapada prema Srbiji podsjeća na ono čuveno Čerčilovo pitanje svojim saradnicima koji su ga upozorili da će imati komunističku Jugoslaviju ukoliko u Drugom svjetskom ratu podrži Tita. Čerčil im je odgovorio: ‘Hoćete li vi da živite u toj zemlji?’ I kada su mu odgovorili da neće, rekao im je da onda treba da ih zanima jedino ko ubija više Njemaca“, rekao je u intervjuu za Nedeljnik Vuk Jeremić.

Prvi čovjek CIRSD-a i predsjednički kandidat je naveo da “nažalost, na sličan način Zapad danas gleda na Srbiju”.

Vučić teži izgradnji autokratskog društva, što svakako nije po njihovim standardima, ali s obzirom na to da ne namjeravaju ovde živjeti, oni ga tapšu po leđima, dozvoljavaju mu da vrši represiju, okreću glavu od njegovih ekscesa. Zauzvrat dobijaju ustupke, prije svega u briselskom dijalogu, ali i na mnogim drugim poljima“, rekao je bivši ministar vanjskih poslova.

Bez obzira što se radi o izborima u nama susjednoj Srbiji od izuzetnog je značaja za BiH i region da Srbija ne skrene sa evropskog puta i da dezintegracijske struje u BiH ne dobiju ‘turskog partnera’ u Srbiji, kakav je bio Boris Tadić, koji bi redovno koristio Milorada Dodika da govori ono što njemu kao ‘demokrati’ ne dolikuje. Slomom turskog lobija u Srbiji, bit će otvoren put za sličan scenarij i u BiH, Makedoniji i na Kosovu. Narodima u BiH nije do rata i nestabilnosti, isti mišljenje preovladava i u Srbiji pa se Vučićeva pobjeda gotovo može smatrati sigurnom.

 

 

(Global CIR/NN/tanjug, b92.net)

 

 

Komentiraj