ZBOG KRHKOSTI SITUACIJE: Balkan pod nadzorom EU?

U zaključima summita EU lidera, koji bi kasnije u četvrtak trebalo da budu usvojeni, a u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, stoji da će Evropski savjet nastaviti da razmatra krhku situaciju na Zapadnom Balkanu.

EU lideri će se obavezati na nedovosmislenu podršku zemljama Zapadnog Balkana na summitu u četvrtak, u namjeri da se bore protiv smanjenja ruskog uticaja u regionu, te obnove aspiracije regiona za priključivanje EU bloku, rekli su i diplomatski izvori Reutersu.

„U svijetlu unutrašnjih i spoljnih izazova sa kojima se region suočava, Evropski savjet je razmatrao krhku situaciju na Zapadnom Balkanu, koju će nastaviti da drži pod nadzorom. Naglašava se važnost nastavka reformskog puta, dobrosusjedski odnosi i inkluzivne regionalne incijative o saradnji. Reafirmišući nepodijeljenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, Evropski savjet naglašava da EU ostaje posvećana regionu i uključena na svim nivoima, da bi podržali stabilnost i produbli političke i ekonomske veze sa regionom i unutar njega“, stoji pod tačkom 13. prijedloga zaključaka summita lidera EU, koje je RSE imao na uvid a čije se usvajanje u ovom obliku očekuje nakon radne večere večeras.

Kako navodi Reuters, EU lideri će tokom radne večere u Briselu ovo obećati kao refleksiju na alarm u evropskoj prijestonici, koji ukazuje da je plan trasformisanja šest država Zapadnog Balkana u napredne tržišne demokratije pred rizikom od kolapsa.

Iako u završnom dokumentu države neće biti pomenute pojednično, jasno je da se EU osvrće na dugoročne aspiracije ka EU, Crne Gore, BiH, Srbije, Kosova, Makednije i Albanije. Sve države su u različitoj fazi evroatlanskih integracija.

Rusija se snažno protivi članstvu Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu: Crnogorski premijer Duško Marković i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg

Rusija se snažno protivi članstvu Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu: Crnogorski premijer Duško Marković i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg
U dokumentu koji su pripremile EU diplomate, Rusija neće biti javno pomenuta imenom, niti će biti zadata nova politika EU za Balkan. Naglasiće, međutim, da samo oslanjanje na privlačnost težnje ka EU članstvu nije dovoljno za prevazilaženje političkih kriza, borbu protiv korupcije i podjela u regionu, navodi britanska agencija.

Zanemarili smo Balkan i sada vidimo da naglo postaje sve krhkiji“, rekao je Reutersu neimanovani visoki diplomata koji je optužio EU za potcjenjivanje dvije stvari, transformacije ovih zemlja i rastuće težnje Rusije za proširenje uticaja.

„Ako ne možemo ništa uraditi na Balkanu koji je unutar Evrope, kako možemo težiti da imamo važnu ulogu na sjeveru Afrike, na Bliskom istoku i istočnije u Evropi“, rekao je drugi neimenovani EU diplomata.

Rusija se protivi pristupanju balkanskih država u EU, odbija da prizna nezavisnost Kosova i snažno se protivi članstvu Crne Gore u NATO, čije se odobrenje očekuje od zapadnih saveznika, navodi Reuters.

Prošle sedmice je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federica Mogherini, bila u posjeti zemljama Zapadnog Balkana. Kako je rekla tokom posjete je vidjela, čak više nego ranije, tenzije i izazove s kojima se suočava regija.

Mogherini je istakla da su regionalne i međuetničke tenzije izuzetno opasne jer mogu regiju vratiti nekoliko godina unazad.

Mir nije nešto što je zauvijek dano. Vidjela sam da je regija izložena globalnim tenzijama i Balkan lako može postati poprište igara na kojem velike sile igraju svoju igru. Razloga za zabrinutost ima”, upozorila je Mogherini.

Posebno je zabrinuta zbog situacije u Makedoniji.

Većinska podrška Tusku i pored protivljenja Poljske

Osim Balkana i ostalih kriznih područja, jedno od ključnih pitanja na summita EU lidera biće produženje mandata predsjedniku Evropskog savjeta, Donaldu Tusku. Očekuje se da će Tusk dobiti novih 30 mjeseci na čelu EU bloka, uprkos snažnom protivljenju desničarske vlade njegove zemlje.

Poljska vlada koju kontroliše konzervativna Partija pravde i razvoja, umjesto Tuska je nominovala člana Evropskog parlamenta, Jacela Saryusza -Wolskiog, koji je ove sedmice izbačan iz Tuskove stranke, Građanska platforma, nakon što je prihvatio ponudu vladajućih da bude protivkandidat Tusku.

Međutim, očekuje se da će Tusk biti podržan velikom većinom EU lidera. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će njegov reizbor biti „znak stabilnosti“ bloka. „Njemačka će podržati reizbor Donalda Tuska“, precizirala je najuticajnija evropska liderka.

No Beata Szydlo, premijerka Poljske najavila je snažan otpor:

Ovo je pitanje principa. Poljska će se boriti za te principe koji su temelj EU. Zemlje koje to ne razumiju vodiće nas u destabilizaciju. Mi želimo da stvorimo jedinstvo u Evropi, jednistvo EU. Još jednom ću podcrtati, ništa se ne može postići bez nas, bez dogovora rekla je premijerka Poljske.

Francuski predsjednik, Francoise Hollande je pak naglasio da je on lično predložio da Tusk ostane na dužnosti predsjednika Evropskog savjeta.

„Podržavam Donalda Tuska jer sam lično i predložio da treba da bude predsjednik Savjeta u naredne dvije i po godine. Iz razloga kontinuiteta, koherentnosti i stabilnosti, ja mislim da je on kandidat koji treba da ostane predsjednik Evopskog savjeta i ne razumijm kako se jedna zamlja može protiviti kada su sve ostale za“, kaže Hollande.

Dok je premijer Malte, zemlje koja predsjedava EU, Joseph Muscat poručio Poljskoj da jedna zamlja, sama, ne može blokirati odluku. „Jedna zemlja ili nekoliko njih može biti protiv odluke, ali jedna država ne može blokirati doluku. Postoje vrlo jasna pravila i procedure koje ćemo slijediti“ precizirao je Muscat.

 

 

(Global CIR/RSE)

Komentiraj