BiH ĆE MORATI SLIJEDITI VANJSKOPOLITIČKI KURS EU! Uskoro sankcije Turskoj i osuda genocida nad Jermenima?

Kako je BiH intenzivirala napore na svome euro-atlantskom putu, tako će sve češće svoju vanjsku politiku morati usaglašavati sa zajedničkim stavovima članica Unije. Stoga je za očekivati da će se BiH pridružiti prijateljskim evropskim državama u osudi postupaka autoritativnog režima u Ankari.

Posljednih su se dana pojačale tenzije na relaciji EU-Turska, a sve zbog neslaganja Erdoganovog režima sa odlukama pojedinih članica Unije da zabrane skupove turskih ministara, koji se nalaze usred kampanje lobiranja za referendum o ustavnim promjenama, koji bi se trebao održati sredinom aprila u Turskoj.

Klica sukoba zapaljena je odbijanjem nekoliko njemačkih gradova da dozvole okupljanja turske dijaspore na kojima bi političke govore držali ministri i politički predstavnici jedne azijske države kakva je Turska. Sličnu zabranu je kasnije uvela Holandija, a sa njom se solidarisala i Danska, dok se slična inicijativa nazire i u Francuskoj.

Gradonačelnik belgijskog grada Antverpena zabranio je danas miting etničkih Turaka u jednom predgrađu zbog prijetnje po javnu bezbjednost. Belgija je ovim postala nova evropska država koja je zabranila demonstracije etničkih Turaka. Skup je bio zakazan za petak, 17. marta, u predgrađu Beršem, uoči aprilskog referenduma u Turskoj o povećavanju predsjedničkih ovlaštenja. – To će biti prijetnja po javni mir – rekao je gradonačelnik Bart De Vever, prenijele su agencije, pozivajući se na lokalne medije.

Sve u svemu, Erdogan nije očekivao ovako oštar stav Evropske unije pa je u svom dobro poznatom populističkom maniru nasrnuo na demokratske principe evropskih država spočitavajući im navodni ‘fašizam’

Zloupotrebljavanje srebreničke tragedije

Kako bi uspio u svom naumu da sebi i svome sinu, vjerovatnom nasljedniku na poziciji predsjednika Turske, osigura što duže, ako ne i doživotne mandate Erdogan je posegnuo i za najvećom tragedijom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, Srebreničkim genocidom.

Sada su Erdoganu i njegovim novinarima puna usta Srebrenice, ali ne iz saosjećanja prema bošnjačkom narodu ili žrtvama genocida, već iz čisto politikantskih razloga – usmjeravanja što veće mržnje muslimana prema Holandiji i evropskoj uniji.

U obraćanju prisutnima u Kongresnom centru Bastepe povodom Praznika medicinara, turski predsjednik Erdogan je komentirao nedavni događaj u Rotterdamu kada je vlada te zemlje poštujući vlastiti ustav i zakone zabranila nelegalni skup etničkih Turaka, te na najljepši način upozorila tursku ministricu da napusti zemlju.

“Čak i u ratu postoji pravilo da se ne smije otvarati vatra na medicinsko osoblje, ali ako su kao Holanđani, onda to mogu uraditi, da to otvoreno kažem jer mi znamo Holandiju i Holanđane još od Srebrenice. Spoznali smo koliko im je pokvaren karakter iz onoga kako je masakrirano osam hiljada Bošnjaka u Srebrenici. Znamo ih dobro. Neka nam niko ne drži lekcije o civilizaciji. Čelo i obraz ovog naroda su čisti, a njihovi su potpuno crni“, kazao je Erdogan.

Javnost u BiH treba znati kako je Evropski parlament usvojio rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici, te da su slično učinili i parlamenti velikog dijela evropski država. Također, ne treba zaboraviti da je inicijativa o osudi srebreničkog genocida u UN-u također potekla od evropskih zemalja. Sa druge strane, Turska je jedna od rijetkih država koja nije donijela osuđujuću deklaraciju o genocidu u Srebrenici, budući da bi joj to pokvarilo partnerske odnose sa Srbijom i Rusijom.

Perfidno iskorištavanje bošnjačkih ili bilo čijih drugih žrtava u političke svrhe trebaju osuditi bošnjački, kako politički tako i vjerski dužnosnici, jer se ovakvim postupcima relativizira uloga srpskih paravojnih formacija, vojske RS-a i JNA u dešavanjima u BiH i Podrinju početkom devedesetih. Stiče se dojam kako turska zvanična politika ustvari želi pomoći odbrani haškog optuženika Ratka Mladića kojem se za genocid i druge zločine protiv čovječnosti sudi upravo u Holandiji pred Haškim tribunalom.

Sankcije Turskoj i priznavanje genocida nad Jermenima

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i komesar EU za susjednu politiku i proširenje Johannes Hhan pozvali su Tursku da se suzdrže od pretjeranih izjava  i da ne produbljavaju nastalu krizu, prenosi AFP.

Ako se nastavi Erdoganova radikalna politika i potpirivanje tenzija u Evropi, logičan odgovor Evropske unije će biti oštre ekonomske i druge sankcije Ankari, koja ionako na međunarodnom planu postaje sve izolovanija država. U takvom razvoju događaja, s obzirom na skori kandidatski status, naša zemlja mora uskladiti svoju vanjsku politiku sa politikom Evropske unije i pred nju će se postaviti  sličan izazov pred koji je bila stavljena i Srbija po pitanju sankcija Rusiji. Od Srbije se nije izričito tražilo da uvede sankcije Rusiji, pitanje je kako će se EU postaviti prema BiH.

Također, za očekivati je jedinstven stav evropskih država po pitanju genocida u Jermeniji, odnosno očekuje se da parlamenti članica EU priznaju i osude taj teški zločin, što će i pred bh. vlasti staviti istu zadaću. Bošnjaci, također, kao narod koji je u bliskoj prošlosti na svojoj koži iskusio teror genocida trebaju posebno biti osjetljivi na ovu tematiku i što prije u institucijama BiH pokrenuti inicijativu za donošenje deklaracije o osudi turskog genocida nad Jermenima, ali i bilo kojeg drugog genocida i masovnog zločina u svijetu uključujući i Srebrenički.

Naravno, ne treba biti previše optimističan  da će ovakva inicijativa naići na odobrenje, kao što i inicijativa sa Deklaracijom o genocidu u Srebrenici nije prošla zbog entitetskog glasanja i protivljenja poslanika iz RS-a, međutim, ona će imati simbolički značaj osude svakog genocida ma u kojem vremenu se desio i ko ga počinio. 

Također, udruženja preživjelih i žrtava genocida u BiH trebaju ostvariti kontakte sa sličnim udruženjima i jermenskim lobijem u EU kako bi doprinijeli ubrzanom priznavanju i osudi srebreničkog genocida širom Evrope i svijeta.

Naravno, položaj BiH je specifičan i zbog činjenice da je Erdoganov uticaj zadržan u pojedinim paralelnim strukturama i izdvojenim ‘Erdoganovim ćelijama’ u BiH što treba biti posao nadležnih sigurnosnih i obavještajnih službi, a sve kako bi se osigurao neometan proces euro-atlantskih integracija BiH u zajednicu naprednih evropskih država.

A koliko je opasan Erdoganov radikalizam po same muslimane u Evropi najbolje svjedoči današnja odluka Evropskog suda prema kojoj se dopušta poslodavcima da zabrane isticanje bilo kakvih vjerskih obilježja na radnom mjestu, što će otežati život milionima muslimana širom EU te ih staviti u nezavidan položaj u odnosu na druge vjerske i etničke manjine u Evropi.

O svemu ovome je već dugi niz godina jedini u BiH upozoravao portal Global CIR, kako bi narodi u BiH bili pošteđeni zamki Erdoganovog režima, koji ne preza od žrtvovanja bilo koga i blio čega samo zarad očuvanja vlasti.

 

 

(Global CIR/Agencije)

 

Objavljeno u:

Komentiraj