PREKO LEĐA BALKANSKIH MUSLIMANA ŽELI UCJENJIVATI EU! „Balkan je za Erdogana pregovaračka masa“

Turska na Balkanu nema moć koliku bi Erdogan volio da ima, kaže za DW Erdoan Šipoli, kosovski stručnjak sa Univerziteta Džordžtaun. U slučaju da moraju da biraju političke elite na Balkanu i dalje će birati EU, piše DW.

Prema njegovim riječima, posljednjih godina, tokom Erdoganove ere, Ankara je počela da posmatra Balkan kao prostor koji se može iskoristiti kao pregovaračka masa. Erdoganova vlast želi da poveća uticaj u balkanskim društvima investicijama i podrškom određenim organizacijama civilnog društva tako da sutra može reći Evropi: „Mi imamo uticaj na Balkanu, pred vašim vratima, i time možemo da vas ucjenjujemo.”

Međutim kako kaže sagovornik DW-a, kada je u pitanju politički uticaj na Kosovu, u Albaniji i Bosni, Turska definitivno jeste važan regionalni igrač, ali samo do stepena u kojem se njena politika ne kosi sa politikom EU. Jer, glavni cilj balkanskim zemljama jeste ulazak u EU. Dugo godina je to bio i cilj Turske. Sada, kada se Turska od toga udaljava, opada i njen uticaj na Balkanu.

Koliki je zapravo politički uticaj Ankare na region?

Kada se radi o prostoru bivše Jugoslavije, najjači uticaj je u Bosni i Hercegovini, a slijede Makedonija i Kosovo, pa zatim Albanija. Naravno, bolji su trgovinski odnosi sa Bugarskom, kao i komunikacija sa tamošnjom turskom zajednicom nego sa turskom zajednicom na, na primjer, Kosovu. U stvarnosti politički uticaj Turske na Balkanu nije onoliki kolikim ga Turska predstavlja. Jedini način da taj uticaj zaista naraste jeste da EU prekrši obećanje da će sarađivati sa balkanskim zemljama. U suprotnom, ako moraju da biraju, balkanske zemlje će uvijek stati na stranu Evrope i neće žaliti za Turskom, istaknuo je Šipoli.

Šipoli navodi kako Erdogan za ‘domaće potrebe’ koristi Srebrenicu  budući da zna da bosanski muslimani gaje simpatije prema Turskoj . Na Kosovu to nije bio slučaj, kaže on,  pa kosovski Albanci i ne vide Tursku kao velikog brata. Pa ipak, iako Erdogan i njegova zemlja nemaju moć da zaista utiču na Balkan, on je majstor da okrene narativ u svoju korist. Koristi genocid iz Srebrenice da dokaže kako je Turskoj stalo do muslimana i to će mu donijeti dosta glasova jer ne treba izgubiti iz vida da ima mnogo Turaka sa bosanskim, bugarskim i albanskim korijenima koji tradicionalno ne podržavaju Erdogana. Na ovaj način on pokušava da pridobije njihove glasove na referendumu tako što pokazuje da se bori za Balkan – u ovom slučaju ‘protiv Holandije zbog Srebrenice.’

Pokušava stvoriti nove stranke i uticati na postojeće

Od puča Erdoganova vlada pokušava da pojača pritisak na vlasti balkanskih zemalja, posebno kada se radi o Gulenovom pokretu, ističe kosovski profesor. Ali, u tome nema previše uspjeha. Vidimo da u Makedoniji i Bugarskoj pokušava da napravi sopstvene političke partije, a da u drugim zemljama pokušava da iskoristi one već etablirane koje kontrolišu njegovi bliski saradnici. Pokušava da pokrene svoje ljude, lojalne, one koji su studirali u Turskoj i za koje se zna da spadaju u Erdoganov kružok. Ono što mene brine je što jača uticaj u nekim organizacijama civilnog društva. Recimo Turska razvojna agencija investira, organizuje putovanja u Tursku i slično.

Tu moramo načiniti razliku između Turske i konkretne Erdoganove vlade. Jer, glavni cilj te vlade nije jačanje uticaja Turske, već jačanje Erdoganovog ličnog uticaja i popularnosti. Znamo da organizuju skupove i nađu nekoliko ljudi po Prizrenu, Skoplju ili Novom Pazaru, daju im plakate sa Erdoganovim likom kako bi simulirali da on svuda ima podršku.

Na pitanje koliko daleko je Ankara spremna da ide, odnosno možemo li očekivati destabilizaciju Balkana, Šipoli je odgovorio: –  Ne vjerujem. Turskoj nije u interesu da bezbjednosna situacija na Balkanu bude nestabilna jer bi onda ta zemlja bila kompletno okružena nestabilnim regionima. Ali dio odgovornosti je i na državama EU koje treba da ohrabre Balkan i ne dozvole da padne u ruke Erdoganu.

 

 

(Global CIR/DW)

Objavljeno u:

Komentiraj