‘FENOMEN’ VRIJEDAN MILIJARDE EURA: Uznemireno Međugorje uoči dolaska papinog izaslanika!

Nadnaravne pojave i objave. Izjave koje dijele i odluka koja odgovara na višedecenijsku dilemu – je li se Gospa ukazala? Uznemireno je Međugorje pred dolazak specijalnog izlaslanika Vatikana, ma koliko se tvrdilo da će imati samo pastoralnu ulogu. Istovremeno, osobe koje se bave turističkom djelatnošću na crno poreznici još broje. Čine to sporo,  pa milijarde nezakonite zarade i međugorski fenomen drugačije boje. Kad istina oslobađa.

Zvukovi bušilica razbijaju tišinu u Međugorju. Grade se novi smještajni kapaciteti. Uglavnom bespravni. Drugi finaliziraju radove, mnogi spremni za novu turističku sezonu. A ona nikada neizvjesnija, priznaju predstavnici međugorske turističke zajednice. “Prvi put smo prošle godine zabilježili mali pad od nekih pet posto, i to najviše od hodočasnika iz Italije. Italija nam je daleko najvažnija zemlja jer iz nje dolazi 50 posto svih hodočasnika”, priča voditelj ureda Turističke zajednice Međugorje Željko Vasilj.

Kriza, ona ekonomska, nije zaobišla ni Italiju. Razlog je to više za manji priliv hodočasnika iz te zemlje, objašnjava Vasilj. Međutim, teško će vam ljudi ovdje otkriti poslovne tajne ili priznati koliko im gostiju dolazi.

Milion ljudi godišnje prođe Međugorjem, podaci su turističkog ureda. Statistika župnog ureda drugačija. Parametar koji može dati odgovor o broju hodočasnika je broj pričesti. Više od 3,9 miliona bilo ih je prošle godine. Iako i tu ima pada. U protekle dvije godine broj pričesti manji je za 150.000. Opao je i broj svećenika koji koncelebriraju, a promjena bi moglo biti još. Kako će se stvari odvijati u Međugorju – zavisit će od specijalnog izaslanika Vatikana poljskog nadbiskupa Henryka Hosera. Najava njegovog dolaska uzburkala je međugorsku, ali i širu javnost. Vjersku ponajviše. I podigala tenzije.

“Ljudi su ostali bez ideje, ne znaju šta će učiniti i ne žele ništa učiniti i onda po onoj ‘kad ne znaš šta ćeš ustanovi komisiju i pošalji visitatora’. Mogao je on doći sto puta i bez ovoga poslanja. ‘Martin u Zagreb Martin iz Zagreba'”, ocjenjuje čapljinski fratar Bože Radoš.

Kako god – papin čovjek će u Međugorje krajem ove sedmice. U kontrolu, i to višemjesečnu. “Nadgledat će pastoral, služenje misa, prihvatanje hodočasnika, sve ono što je crkveno ustrojeno, kako se to vrši ovdje, kako to rade naši franjevci. Ovo je samo jedan zaista veliki iskorak koji se čekao punih 36 godina”, kaže Željko Vasilj.

Vatikanska šutnjaSlikovni rezultat za MEĐUGORJE PAPA ŠALJE IZASLANIKA

Toliko dugo i traje vatikanska šutnja o međugorskom fenomenu – Gospi. Njenom ukazanju je prije više od tri decenije posvjedočilo šestero djece. Međugorski vidioci tvrde da im se i dalje javlja. Sve to godinama prate žustre polemike o vjerodostojnosti tih tvrdnji, a stvari se ne smiruju.

Posljednje aktuelno saopćenje mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića diglo je na noge međugorsku zajednicu: “Imajući u vidu sve što je ovaj Biskupski ordinarijat do sada istraživao i proučavao, uključujući prouku prvih sedam dana navodnih ukazanja, može se mirno ustvrditi: Gospa se u Međugorju nije ukazala! To je istina koje se držimo, i vjerujemo Isusovoj riječi da će nas „istina osloboditi“, navedeno je u saopćenju.

O ovome iz Biskupije pred kamerom ne žele govoriti. Upućuju nas na saopćenje, ističući da je to njihov zvanični stav. A tamo biskup Perić piše da je riječ o manipulaciji vidjelaca i svećenika koji su u Međugorju bili na službi. Osporava vjerodostojnost i ukazanja prvih dana međugorskog fenomena, navodeći da postoje brojne kontradiktornosti u izjavama navodnih vidjelaca Gospe. O svemu šutnja i u Župnom uredu u Međugorju. Kratko nam je rečeno – sugerirano im je da o tome ne pričaju. I dok na situaciju ne reagiraju franjevci koji duhovno skrbe o hodočasnicma, reagiraju čapljinski fratri.

Oni koji žive svoju vjeru i osjećaju plodove znaju šta se to događa i oni znaju da je to Gospa, a oni koji su kontra uvijek će biti kontra, ne znam koliko papa da ih se naniže i neka svaki tisuću puta rekne da tu Gospe nema, oni će znati da je ima. Isto tako, Perić da dođe i da je vidi, i on će je zanijekati “, poručuje Radoš.

Međugorski fenomen decenijama prate brojna pitanja i neizbježnje sumnje, žustre polemike među vjerskim službenicima. Dvije su se komisije bavile Međugorjem. Dok se na mišljenje druge čeka – prva, Komisija Biskupske konferencija Jugoslavije, početkom je devedesetih godina dala zaključak: u Međugorju se ne događaju nadnaravne pojave, ali se vjernicima mora pružiti duhovna pratnja i pomoć. I to hercegovački franjevci rade i danas. Kako to rade pratit će papin izaslanik, ali se neće baviti autentičnosti Gospinih ukazanja i doživljaja djece. To je stavljeno na čekanje, ističe Mato Zovkić, teolog koji je je bio dijelom prve Komisije za istraživanje događaja u Međugorju još 1982. Nalazi do kojih se došlo bili su osnov za zaključak Biskupske konferencije. Navodi, Vatikan želi novi uvid u stanje hodočašća, sve je podignuto na viši nivo. Stavove biskupa Perića, tvrdi, razumije.

“Znam tjeskobu biskupa Perića, koji kaže: Ljudi dolaze s uvjerenjem da se ukazala Gospa. I oni koji tamo propovijedaju kao da se ukazala podržavaju nešto što nije sigurno i jako je teško rastaviti podršku hodočašću od suzdržanosti od doživljaja djece. Jako je teško, ali ja kao svećenik ne mogu lomiti štap nad hodočasnicima“, kaže Zovkić.

Tri godine profesor Zovkić je s ostalim članovima Komisije ispitivao fenomen Gospina ukazanja. Bavili su se vidiocima, da li se Gospine poruke slažu s vjerom Crkve, te plodovima hodočašća. U fokusu profesorovog interesovanja bili su vidioci.

Najteže je s vidiocima. Oni tvrde da to traje više od 30 godina. U katoličkoj povijesti nema takvih dugačkih ugađanja i dokle god oni ne proglase da Gospa više ne dolazi, nikakva ozbiljna crkvena komisija ne može reći da su njihovi doživljaji sigurno nadnaravni“, ističe Zovkić.

Drugi mart ove godine na Brdu ukazanja molitva hodočasnika s vidjelicom Mirjanom Dragičević-Soldo. I tako svakog drugog u mjesecu, prema njenom svjedočenju, u sebi čuje Gospin glas te se moli s njima za nevjernike. Gospa joj se, tvrdi, ukazuje jednom godišnje. Svakodnevna ukazanja, pak, ima troje vidjelaca. Među njima je i Ivan Dragičević, koji po svijetu prenosi najviše Gospinih poruka. Živi u Americi, a tamo mu je tokom 2015. godine zabranjen nastup u St. Luisu. Takav zahtjev stigao je iz Vatikana. Vatikanska Kongregacija za nauk vjere zabranila je javne nastupe i promocije međugorskih vidjelica i u Španiji. Italiji, također, poput one koja je stigla za vidjelicu Vicku Ivanković-Mijatović prije dvije godine.

Osim dugotrajanosti i brojnosti Gospinih ukazanja, kojih je do sada zabilježeno, tvrde nam, više od 40.000, brojnost tajni i poruka jedan je u nizu razloga zbog koje se sumnja u Međugorje. Vidiocima je povjereno čak deset tajni, objavljeno je u javnosti. Poruka pape Franje tokom jedne od misa da Gospa nije poštarica da šalje poruke svaki dan u isto vrijeme dodatno je dala prilike za diskusiju. Oni koji se godinama bave ovim fenomenom kažu da Međugorje nije jedino mjesto gdje ljudi tvrde da im se Gospa ukazala. Posrijedi je, kažu, manipulacija onih koji su protivnici ovog mjesta.

Papa je tu izjavu dao vezano za fenomen u Argentini, u vezi s jednom gospođom koja je, također, tvrdila da joj se ukazala Djevica Marija. Nije on tada time mislio na Međugorje, ali je, očito, to bilo zgodno mnogima koji to zloupotrebljavaju na način da relativiziraju ili banaliziraju sve ono što se događa u Međugorju“, ocjenjuje magistar religijskih studija Marko Antonio Brkić, sa Sveučilišta Hercegovina.

Prije dvije godine papa Franjo uputio je službeni poziv u Župni ured Međugorje i pozvao predstavnike Međugorja na dane marijanskih svetišta u Vatikan. Organizirano smo išli u Vatikan, nas pedesetak, i to dovoljno govori kakvo je mišljenje pape Franje o Međugorju. Normalno, i ovo što šalje svog izaslanika je ogroman iskorak. Vremenom očekujemo da će Vatikan, ipak, zauzeti pozitivan stav o Međugorju i da ćemo biti ustvari priznati kao svetište“, navodi Dragan Vasilj, predsjednik MZ Međugorje.

Velika vjerovatnoća je kako bi Vatikan prije mogao priznati Međugorje i zvanično kao svetište nego kao mjesto ukazanja Gospe – stava je Zovkić. A poruke su vrlo slične, u teološkom smislu ne donose ništa novo, pa o tome kaže sljedeće: „Ne mogu prihvatiti doživljaje djece kao nadnaravne zato što moguće autentične poruke Gospe sa sigurno krivim vidioci brkaju. I ako nema tu distinkcije, ne možemo ozbiljno raditi dalje. Koji su to za mene neprihvatljivi događaji, odnosno, tvrdnje vidioca? Katolička Gospa tako ne može govoriti. Do sada se nije petljala u crkvenu administarciju. Gospa preko Vicke poručuje da dva fratra u Mostaru ne trebaju poslušati provincijala, generala, ni biskupa i napustiti svećeničko djelovanje u Mostaru jer da Gospa određuje i moraju biti s njezinim narodom tamo. Do sada to katolička Gospa nije nikada kazala.”

Za vatikansko priznanje fenomena dodatno opterećenje predstavlja i tzv. hercegovački slučaj, star 150 godina. Riječ je o pokušaju uvođenja crkvene hijerarhije, kada su hercegovački franjevci odbili da se pokore odluci Vatikana i predaju jedan broj župa dijecezenskim svećenicima, što je u crkvi, u kojoj nema samoupravljanja i vrijede čvrsta pravila, shvaćeno kao neposluh. Vjerovalo se kako su franjevci izmislili Gospina ukazanja kako bi sačuvali župe. Na šutnju smo naišli i u Provinciji hercegovačko-franjevskog uznesenja. Pa zato podsjećamo na izjavu fra Ivana Ševe, vikara provincije Hercegovačko-franjevskog uznesenja, iz novembra 2013. godine: “Mi poštujemo crkvenu vlast, poštujemo svog biskupa, međutim, Međugorje je nešto posebno i tu su fratri pokazali svoje lice i naličje – svoju odgovornost u crkvi i za čovjeka.”

Mnogi su složni da je hodočašće ovdje dobro organizirano, ali i to da mnoge stvari nedostaju. “Dosta je toga kasnilo, što se tiče državne i općinske administracije. Nismo imali urbanistički ni regulacioni plan za razvoj Međugorja. Zbog toga se na prvi pogled stječe utisak arhitektonskog haosa”, ističe Željko Vasilj.

Lokalne prometnice su u jadnom stanju. Imamo veliki broj gostiju koji pješace na Brdo ukazanja, na Križevac. Ovdje oko crkve jako su loše pješačke staze, jako je loša rasvjetu. Neki dijelovi u centru Međugorja nemaju rasvjete. Elektromreža nam je u katarastofalnom stanju “, dodaje Dragan Vasilj.

Da li je ‘ukazana žena’ autentična Gospa?

I Gospa je tu. I hodočasnici. Granice i jezici ovdje nisu barijera. Mnogima je ovo svjetska ispovijedaonica, mjesto molitve. Tu činjenicu, kažu nam, ne može niko priomijeniti, izuzev možda izvještaj papinog izaslanika.

Vatikanu se, pak, ne žuri, a oni koji se bave ovim fenomenom priznaju da postoji određena doza straha, za pojedince koji su itkako dobro znali iskorisititi materijalno-duhovni fenomen.

Oni koji se boje, boje se iz različitih motiva – finansijskih, turističkih, pa i nekih spekulativnih. Međutim, suština fenomena Međugorja je da ljudi ovdje doživljavaju duhovno iskustvo“, tvrdi Marko Antonio Brkić.

Autentičnost Gospe u Međugorju, međutim, kritizira biskup Perić. Tvrdi da se “ukazana žena” u Međugorju ponaša sasvim drugačije od istinske Gospe, Majke Božje, u ukazanjima koja je Crkva do sada priznala autentičnima. Navodi da redovito ne govori prva, čudno se smije, nakon određenih pitanja nestaje, zatim se ponovo vraća, pokorava se ‘vidiocima’ i župniku da s brda siđe u crkvu. Nije sigurna koliko će se vremena ukazivati.

Međutim, ovo ne obeshrabruje mnoge da pohode Međugorje, ovdje traže ozdravljenje i duhovni mir. Mještani su, pak, u iščekivanju da vrh u Vatikanu kaže konačnu riječ, Dok se to ne dogodi, na vjernicima je sloboda izbora. Milioni su već izabrali, a i poreznici bi mogli i to konkretnije. U mjestu u kojem smo davno pokazali da su fiskalne kase često misaona imenica, te da je od zakonskog djelovanja jača sumnja u veći broj onih koji rade nacrno. Sve su to dijelovi priče koja međugorski fenomen drugačijim čini.

 

(Global CIR/FTV)

Komentiraj