SUTRA ZVANIČNO POČETAK ‘BREXITA’: Britaniju bi razvod od EU mogao koštati 60 milijardi eura?

U srijedu će britanska premijerka proglasiti zvanično izlazak Velike Britanije iz EU, u skladu sa Člankom 50 Lisabonskog ugovora. To je historijski dan jer time prvi put jedna zemlja najavljuje da napušta europski klub.

Nakon zvanične najave početka Brexita započinju pregovori između Velike Britanije i 27 zemalja članica Unije. Centralno pitanje pri tome glasi: Koliko Britanci moraju platiti za razvod? Već sada se spominje cifra koja iznosi do 60 milijardi eura koju Brisel želi ispostaviti kao račun Velikoj Britaniji.

350 miliona funti uplaćuje Velika Britanija svake sedmice u Brisel: Ovo navodno rasipanje novca zagovornici Brexita su tokom kampanje za referendum o izlasku iz EU kritikovali iz dana u dan. Ovo je podatak koji se zadržao iako su se prijatelji EU žalili da ta suma niti uzima u obzir popust koji imaju Britancu niti to koliko zemlja dobija iz briselskih kasa.

Premijerka Theresa May odluku glasača koji su podržali Brexit interpretira na sljedeći način: “Vjerujem da su oni vrlo jasno pokazali da ne žele i dalje godinu za godinom plaćati enormnu sumu EU.”

I njena vlada kao i Gornji dom Parlamenta su angažirali pravnike da provjere pravno stanje i došli su do sljedećeg zaključka: Čim Velika Britanije istupi iz EU više nije obavezna plaćati ni funtu Europskoj uniji. To raduje poslanika torijevaca Jacoba Rees-Mogga: “Nemamo nikakve zakonske obaveze prema EU.”

Thatcher kao uzor

Brexit će vjerojatno biti završen u proljeće 2019. godine. Ipak tekući budžet EU obuhvata vremenski period do 2020. godine, a Velika Britanije je nekoć glasala za taj budžet i time se obavezala na isplatu novčanih sredstava. Tako na to gleda Brisel. A onda su tu još britanski službenici koji rade na poslovima EU i čije mirovine bi London također trebao pokriti. Žestoki zagovornik Brexita Rees-Mogg ipak smatra sljedeće: “To su odlični preduvjeti za početak pregovora.”

Symbolbild Brexit (Getty Images/AFP/D. Leal-Olivas)

Velika Britanije je trenutno nakon Njemačke drugi najveći neto-platiša: Ukoliko London uplaćuje manje novca onda ili zemlje koje plaćaju moraju plaćati više ili zemlje koje primaju novac moraju primati manje. EU u cjelini ili pojedinačno zemlje članice bi mogli tužiti London ukoliko ne podmiri račun za izlazak iz unije. Ipak premijerka May može opušteno ići u susret tome ako je suditi po ekspertizi domaćih pravnika, kaže baronesa Kishwer Falkner, članica Gornjeg doma britanskog Parlamenta: “Oni je dio pregovora, ali to jača poziciju britanske vlade.”

Ipak, Britanci vjerojatno žele i nakon izlaska iz EU profitirati od nekih europskih programa poput onih u oblasti nauke i istraživanja. I sebi također nakon planiranog izlaska iz unutarnjeg tržišta osigurati najbolji mogući pristup njemu, kako je to izjavila ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd:”Trebamo težiti najvećem pristupu zajedničkom unutarnjem tržištu. Ne znamo koliko to košta, ali o tome se upravo treba pregovarati. Ministar vanjskih poslova Boris Johnson navodi Margaret Thatcher kao uzora koji je 1984. godine iznudila rabat za Britance od iznerviranih europskih partnera: “Podsjetimo se samita iz Fontainebleau 1984. godine kada je Margaret Thatcher zahtijevala natrag njen novac. Ja vjerujem da je to upravo ono što ćemo i mi dobiti.”

Vjerojatno će sukob oko novca biti na samitu EU tek koncem 2018. ili početkom 2019. godine nakon cjelonoćne partije pokera.

 

 

(Global CIR/DW)

 

Objavljeno u:

Komentiraj