U ponedjeljak 27. marta za mnoge Turke u Njemačkoj počelo je glasanje na referendumu o budućem uređenju Republike Turske. Referendumom turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan (63) želi uvesti predsjednički sistem i skoro pa neograničenu vlast u svojoj zemlji.
BILD nastoji objasniti njemačkim i turskim čitaoci koju bi opciju osnivač Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk odabrao na predstojećem referendumu.
Zašto bi Ataturk rekao NE?
Burak Copur, turski ekspert sa Univerziteta u Essenu kaže:” Ataturk bi izabrao opciju NE na referendumu jer je on bio autoritaran, ali ne i totalitaran lider.” Ataturk je prvi pokrenuo demokratske reforme, a jedna od najbitnijih je odvajanje države od religije, a upravo Erdogan želi da Ataturkove reforme uništi i vrati tursko društvo na stanje prije demokratskih reformi.
Zastupnik Zelenih u parlamentu Özcan Mutlu kaže: “Ako reforma ustava ne bude izglasana na referendumu desit će se isto ono što se desilo nakon izbora 2015. godine, AKP će svim sredstvima, uključujući represalije i širenje straha u društvu nastojati da uvede predsjednički sistem, raspisati nove izbore kako bi se obezbijedila nadmoćna većina u parlamentu i tim putem omogućila ustavna reforma!”
Neviđene ovlasti za Erdogana
Neke od najvažnijih novina koje će referendum donijeti u politički sistem Turske:
► predsjednik Erdogan preuzima punu kontrolu vlasti (sa konsultantima umjesto ministara), donosi zakone koje parlament prihvata ili odbacuje većinom glasova.
► Erdogan može raspustiti parlament u bilo koje vrijeme (što dovodi do novih izbora).
► Erdogan imenuje sudije, rektore univerziteta i visoke zvaničnike. Moć vojske je potisnuta.
Najveća kontroverza veže se uz činjenicu da po novom potencijalnom turskom ustavu predsjednik može u isto vrijeme biti i ‘partijski ekspert’ koji određuje ko može ući u Parlament, a ko ne, piše njemački Bild.
