U siječnju ove godine su dvije američke agencije za odnose s javnošću Weber Shandwick i Cassidy& Associates Inc. preuzele težak zadatak: one bi trebalie poboljšati imidž Egipta u američkoj javnosti. Ugovori nisu potpisani s egipatskim ministarstvom turizma ili gospodarskom komorom, nego s tzv. “Općom tajnom službom” (Džihad al-Muhabarat al-Ama), jednom od tri tajne službe u zemlji. Egipat je za bolji ugled u SAD-u spreman plaćati gotovo dva milijuna dolara godišnje.
No izgledi za to nisu baš veliki. Već sama činjenica da je, 
u skladu s američkim zakonima, morala biti objavljena suradnja između američkih PR-agencija i Kaira nije u Egiptu mogla naići na pretjerano oduševljenje, konstatira internetski magazin Al-Monitor. Egipatski stručnjak za medije Hisham Qassem u razgovoru za Al-Monitor izražava uvjerenje da egipatska vlada nije znala za ovu zakonsku smjernicu. A ni inače ne vjeruje baš u učinkovitost cijele akcije. Agencije bi Egiptu mogle, vjeruje on, osigurati političke kontakte u Washingtonu. Ali to je sve: “Agencije ne mogu u potpunosti promijeniti imidž Egipta. One ne smiju govoriti o ljudskim pravima i demokraciji u Egiptu jer to su podrdučja velikih problema na kojima je država do sada agirala pogrešno.”
Obostrano izražavanje prijateljstva
Kada se ovoga tjedna sastanu egipatski predsjednik Fattah al-Sisi i njegov američki kolega po dužnosti Donald Trump lijepih riječi neće nedostajati. Oba predsjednika su još ranije izrazila obostrane simpatije. Trump je u rujnu prošle godine, tada još uvijek kao predsjednički kandidat, prilikom susreta s al-Sisijem na rubu sastanka UN-a rekao da je riječ o “lojalnom prijatelju, a ne samo običnom savezniku. Al-Sisi se revanširao i pohvalio Trumpovo “duboko i veliko razumijevanje” za regiju.
Oba predsjednika se osvrću na duži vremenski period američko-egipatske suradnje koja je za vrijeme Obamine administracije bila malo zapela. Trumpov prethodnik je al-Sisija zbog njegovog unutarnjopolitičkog kursa držao na distanci.
Upitno je koje će političke posljedice Trump izvući iz razumijevanja za koje je pohvaljen i dugogodišnjeg odnosa dviju zemalja. Kada je riječ o izgrađivanju političkih odnosa, onda je u igri puno toga. Egipatski i američki interesi se djelomično poklapaju.
Ekonomska i politička stabilnost
Obje države dijele želju da se Egipat ekonomski i politički stabilizira. Država koja se nalazi na raskrižju tri kontinenta – Afrike, Azije i Europe – iza sebe ima dosta nestabilno razdoblje, a nije znatno drugačije ni kada je riječ o budućnosti.
Nakon svrgavanja Mohammeda Mursija s vlasti i masovnih prosvjeda zemlja nikako da se politički smiri. Kako na zapadnom, tako i na istočnom rubu, na granici s Libijom, te na Sinajskom poluotoku Egipat se suočava s džihadističkom teroristima. Posebno na Sinaju egipatske snage sigurnosti često ulaze u krvave sukobe s džihadistima.
Džihadisti su aktivni i na skoro nenaseljenom graničnom području s Libijom. Oni su tamo u kontaktu s grupama terorističke organizacije DAIŠ koje su aktivne u Libiji. Egipatske snage sigurnosti sve češće nailaze na skladišta oružja koje teroristi krijumčare u Libiju.
Strategija protiv džihadizma
Suprostavljanje terorističkim grupama radi nacionalne i regionalne stabilnosti nije samo egipatski i američki nego i globalni interes. Međutim, upitno je kojim sredstvima se dugoročno i efikasno može pobijediti džihadizam. Think Tank Center for American Progress je u nedavno objavljenoj studiji preporučio da bi nova američka vlada trebala raditi jasnu razliku između nenasilnog islamizma i naoružanog džihadizma.
Ovaj Centar navodi da bi se džihadizam najbolje mogao suzbijati suradnjom sigurnosnih i tajnih službi uz strogo poštivanje zakona. Centar Trumpovoj administraciji također savjetuje da izvrši pritisak na odgovorne kako bi se poboljšala politička situacija u Egiptu. Prije svega da se inzistira na poštivanju pravne države.
Upravo to je Egiptu nedostajalo u proteklih nekoliko godina. “Vlasti nastavljaju sa samovoljnim masovnim uhićenjima kako bi spriječile demonstracije i vrše pritisak na kritičke novinare i borce za zaštitu ljudskih prava”, upozorava Amnesty International u izvještaju za 2016/17. Amnesty optužuje egipatsku Agenciju za nacionalnu sigurnost da je učinila da više stotina zatvorenika jednostavno “nestane” iz zatvora. Center for American Progress također navodi da bi ove teme obavezno morale biti predmet razgovora prilikom Trumpovog susreta s al-Sisijem.
Istodobno je država na Nilu za SAD središnji vanjskopolitički partner u regiji. Egipat kao vodeća sunitska zemlja kritizira utjecaj koji Iran i druge šiitske države poput Iraka i grupe poput Hezbollaha žele izvršiti u Siriji. I kao opozicija sirijskom predsjedniku Bašaru el Assadu je egipatski predsjednik važan partner SAD-a i uopće Zapada. Sve to govori u prilog daljnjem poboljšanju odnosa s Kairom.
Jedna od zanimljivijih tema susreta dva predsjednika mogla bi biti sve glasnija inicijativa iz SAD, ali i nekih evropskih zemalja, da se radikalna grupa ‘Muslimansko bratstvo’ koja je iznjedrila svrgnutog predsjednika Mursija, uvrsti na američku crnu listu terorističkih organizacija.
Komentarion this Post
Elko
Muslimansko bratsvo i protagonisti te ideje su najvece zlo
Dex
Ma oni su krivi i iznjedrili najvece teroristicke grupe u svijetu ,sto danas muslimane gledaju kao potencijalne teroriste a svi bi da na zapadu zive i krkaju !!!