IGRE MOĆI I CIJENA NAFTE: Ko određuje koliko će koštati barel i postoji li alternativa njenom rastu?

Vodeći proizvođači i prerađivači nafte u svijetu svima su poznati. Bogata nalazišta dokazanih zaliha nafte nalaze se u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Iranu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rusiji, Venezueli, Nigeriji, Libiji, Kini i SAD-u.

Najveći svjetski proizvođač nafte je saudijska državna tvrtka Aramco koja ima rezerve nafte od oko 265 milijardi barela što je više od 15 posto globalnih rezervi. Aramco dnevno izvlači 10,3 milijuna barela, što je duplo više nego prvi sljedeći naftni div, ruska državna tvrtka Rosneft. S Muhamedom bin Salmanom na čelu  pokrenuta je inicijativa za dugoročnu strategiju koja uključuje prodaju dionica te tvrtke kako bi se fokus stavio na nove industrije i razvoj u drugom smjeru. Nakon prodaje dionica Aramcoa, saudijski državni fond mogao bi kupiti gigante kao što su Apple, Google, Microsoft ili Berkshire Hathaway koji su četiri najveći kompanije na burzama.

Bez obzira na veliku tržišnu vrijednost koju donosi ta tvrtka, stručnjaci vjeruju kako to nije dovoljno da bi se Saudijska Arabija razvijala u drugom smjeru: ‘Jasno je da se Saudijska Arabija treba reformirati, preinačiti i ponovno usmjeriti energiju na svoje gospodarstvo, ali to će uključivati ​​više od samog povećanja ulaganja u ne-naftne industrije’, rekao je Paul Sullivan, profesor sigurnosnih studija na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.

Navedeni vodeći proizvođači, osim Rusije, također su i članovi Organizacije zemalja izvoznica nafte. Svojim dogovorima i odlukama reguliraju svoju proizvodnju pa istovremeno i cijene nafte u svijetu. Cijene barela sirove nafte s godinama su pale s razine od preko 100 dolara po barelu na 30 dolara. Nekoliko je razloga tomu: prevelika proizvodnja i prevelika ponuda naspram slabijoj potražnji, a zatim i usporavanje globalne ekonomije, naročito kineske koja je ključni potrošač energije.

PRIKAZ PROSJEČNE CIJENE SIROVE NAFTE S OBILJEŽENIM INTERVENCIJAMA OPEC-A

Kratko i jasno – ovisno o gospodarskom stanju i napretku velikih naftnih sila te o njihovim međusobnim dogovorima ovise i cijene nafte u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. U nekoliko navrata, kad je cijena sirove nafte počela značajno padati, dogovoreno je smanjenje proizvodnje u zemljama OPEC-a. Takva intervencija je dovela do ponovnog rasta cijene nafte. Specifično, u dva navrata je organizirano smanjenjenje proizvodnje – za vrijeme azijske financijske krize 1998. i za vrijeme globalne recesije desetljeće kasnije. U oba navrata, cijena sirove nafte je prestala padati. Različite ekonomske i globalne krize kroz godine su utjecale na proizvodnju, distribuciju i cijenu nafte u svijetu. Što bi značilo da zatvaranjem i zamrzavanjem tržišta cijena nafte raste, dok otvaranjem tržišta cijena barela nafte pada radi povećane proizvodnje i potražnje.

Postoji alternativa rastu cijene nafte?

Dr. Doug Parr, glavni znanstvenik u Greenpeace UK, upozorio je da će krajnja propast industrije fosilnih goriva stvoriti ‘puste zajednice’, osim ako Vlade ne poduzmu korake u prelasku na gospodarstvo s niskom razinom ugljika. ‘Upozorenja stručnjaka iz klimatskih znanosti sve su jača, sada je vrijeme da shvate da budućnost nije u fosilnim gorivima,’ rekao je dr. Parr za The Independent.

Jedan od primjera tvrtki koja ulaže u obnovljive izvore energije je Engie koja rasprodaje svoje termoelektrane te prava na istraživanje fosilnih goriva. Ta je tvrtka provela i istraživanje na primjeru francuske regije Provansa-Alpe-Azurna obala u kojoj živi oko pet milijuna ljudi. Istraživanje je pokazalo da bi uz stopostotni prelazak na obnovljive izvore energije do 2030. godine mogla uštedjeti 20 posto u odnosu na sadašnje troškove energije.

 

 

(Global CIR/Net.hr)

Komentiraj