SLOVENCI NE ODUSTAJU OD STROGIH KONTROLA NA GRANICAMA: ‘Šta vi želite, da se vratimo na Balkan?’

Slovenija će nastaviti sustavne kontrole na graničnim prijelazima s Hrvatskom i tek će povremeno provoditi blaže ciljane kontrole, ovisno o procjeni rizika i duljini čekanja, a na to je obvezuju izmjene schengenske uredbe, rekao je slovenski premijer Miro Cerar u parlamentu.

“To je uredba Europske unije koju Slovenija poštuje, a poštovat će je i ubuduće”, kazao je Cerar. Odgovarao je na zastupnička pitanja o velikim kolonama i zastojima posljednjih dana na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske koja je i vanjska granica Schengenskog prostora.

Odbacuje navode o ‘politici gradnje zidova’

Nazvao je “ekstremističkima” tvrdnje zastupnika oporbene Udružene liste (ZL) da je njegova “politika gradnje zidova” prema susjedima samo nastavak politike postavljanja žičanih zapreka za migrante i izbjeglice na početku izbjegličke krize 2015.

Odgovarajući na pitanja zašto vlada ne skine oznaku tajnosti s dokumenata o tome kome je dodijeljen posao postavljanja žice nakon napisa u tisku da u tom poslu ima koruptivnih elemenata u koje je uključena i vlada, Cerar je rekao da su to apsurdne tvrdnje na koje se ne isplati odgovarati.

Cilj sustavnih kontrola na graničnim prijelazima s Hrvatskom u skladu je s uredbom EU-a radi povećanja sigurnosti i sprječavanja ostalih kaznenih djela, kao što su ilegalna trgovina narkoticima i oružjem, te suzbijanje terorističkih aktivnosti, kazao je Cerar.

Slovenija se za primjenu te uredbe temeljito pripremila, a jednako kao i hrvatska vlada unaprijed je obavijestila Europsku komisiju o negativnim posljedicama.

U protivnom Slovenija bi mogla ispasti iz Schengenskog prostora, ustvrdio je.

‘Što vi želite, da se vratimo na Balkan?’

“Strateški interes Slovenije je biti u krugu najpovezanijih država EU-a, u Schengenu i Europskoj monetarnoj uniji, to je politika koju je donio ovaj parlament”, rekao je Cerar te zapitao: “Što vi želite, da se vratimo na Balkan?”

Ako Slovenija ne bi dokazala da učinkovito čuva schengenske granice, onda bi se takve kontrole uvele na slovenskoj granici s Austrijom i Italijom, a to bi bilo protivno interesu države i slovenskih poduzetnika koji žele djelovati u prostoru bez granica, ustvrdio je premijer u parlamentu.

Slovenija si to ne može priuštiti pa će i dalje provoditi sustavne kontrole na granici s Hrvatskom, ali će ih povremeno ublažavati uvođenjem ciljanog nadzora na nekim graničnim prijelazima, ovisno o sigurnosnoj procjeni i duljini čekanja na pojedinom prijelazu, kazao je Cerar.

To je slovenska policija  činila i proteklih tjedana, rekao je premijer.

Ustvrdio je da je njegova vlada u stalnoj komunikaciji s hrvatskim vlastima i da su odnosi s Hrvatskom dobri.

Za žičane zapreke postavljene na granici prema Hrvatskoj 2015., rekao je da je to bila nužna privremena mjera kako bi se spriječili ilegalni prijelazi jer je ondašnja hrvatska vlada “ciljano” i “nekontrolirano” dopuštala prijelaz velikog broja iregularnih migranata u Sloveniju.

‘Spremni smo na sve scenarije migracijske krize’

Cerar je ustvrdio da je njegova vlada spremna na sve eventualne scenarije migracijske krize, ali smatra da Slovenija mora ostati zemlja s humanitarnim pristupom prema izbjeglicama, a sprječavati dolazak iregularnih migranata.

Vlada na granici s Hrvatskom planira i dva moguća privremena prihvatna centra, rekao je, ali zbog ograničenih kapaciteta prihvata i integracije Slovenija je spremna primiti samo nekoliko stotina izbjeglica koji bi u Sloveniji mogli ostati, rekao je.

Plenković: Ovo je neodrživo

Premijer Andrej Plenković izrazio je u ponedjeljak nadu kako će se do početka turističke sezone naći rješenje o trenutačnom “neodrživom stanju s dugim čekanjima na granicama”.

“Mi radimo na tome kontinuirano, od dijaloga sa svim partnerima na razini Europske unije, dakle s Komisijom, s Vijećem, s drugim državama članicama, kao i izravno sa Slovenijom”, rekao je premijer na marginama manifestacije “Tjedan EU-ovih fondova”.

“Podsjećam još jednom, pooštravanje ove uredbe o Schengenu koja je na neki način nametnuta zbog prijetnji terorizmom u brojnim državama članicama; sustavne kontrole svih koji ulaze i izlaze iz EU-a, ta uredba temeljem i našeg zalaganja ima mogućnost derogacije da se prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole”, pojasnio je Plenković. Kako je dodao, Hrvatska i Mađarska su to napravile, a očekujemo to i od Slovenije.

‘Ne želimo štetu u turističkoj sezoni’

Po njemu, Slovenija taj dio nije napravila u mjeri u kakvoj je napravila Hrvatska. “Vodimo razgovore sa svima da objasnimo koliko je turizam za nas bitan, koliko je gospodarstvo važno, ne želimo da dođe do štete u turističkoj sezoni”, istaknuo je premijer. “Hrvatska u BDP-u glede turizma ima udio od otprilike 18 posto, prema tome učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da se to pitanje riješi, a mislim da Hrvatska ima sve argumente na svojoj strani”, kazao je Plenković.

“Pripremili smo cjelovitu dokumentaciju s točno evidentiranim satima trajanja za prelazak granice na pojedinim prijelazima i, kao što sam rekao, za nas je ovo stanje neodrživo, u kontaktima smo sa svim kolegama i tražimo rješenje, a vjerujem da ćemo ga do početka turističke sezone i naći”, najavio je.

Na pitanje o proširenju istrage u “slučaju dnevnice”, po kojoj su se akontacije na fiktivne dnevnice isplaćivale i nakon Sauchinog odlaska, odnosno i za vrijeme iduće dvije Vlade, pri čemu se spominje da je krivotvoren i potpis šefa njegova kabineta Davora Božinovića, Plenković je rekao da istraga traje i da se on u to ne može miješati.

Ne želi se miješati u istragu oko afere Dnevnice

“Kada smo utvrdili da postoje problemi koji su išli u smislu vremenske dinamike i dalje nakon Vlade u kojoj je radio gospodin Saucha odmah smo obavijestili DORH, prema tome nažalost i to se događa, ali ne bih se miješao u istragu”, izjavio je Plenković.

Kako je dodao, “Božinović je kao i brojni drugi ljudi u Vladi obavio sve što je potrebno s DORH-om i davao iskaze o tome”.

U spomenutoj istrazi USKOK bivšeg šefa premijerova Ureda Tomislava Sauchu tereti za još dva slučaja zloporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službene isprave u kojima mu je pomagala ili ga je na njih poticala bivša administrativna tajnica u Uredu premijera Sandra Zeljko, a koju tužiteljstvo tereti da je nastavila dizati akontacije fiktivnih dnevnica i nakon Sauchina odlaska iz Banskih dvora.

Upitan je li razgovarao s Mostovim ministrima o tome što oni misle o izglasavanju nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, premijer je rekao kako nisu imali tu raspravu. Dodao je kako “to nije stvar ministara, nego je to budući predmet razgovora između HDZ-a i Mosta”.

 

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj