TOLIKO O ‘SNAŽNOJ TURSKOJ EKONOMIJI’: Erdogan javno zamolio Putina da dozvoli uvoz turskog paradajza te pristao da turiste iz Rusije u Turskoj čuvaju ruski agenti!

Šta je ostalo od nekadašnje turske respektabilne ekonomije nakon vanjskopolitičkih egzibicija nekadašnjeg turskog premijera i sadašnjeg predsjednika R. Tayyipa Erdogana, najbolje svjedoči današnja press konferencija održana nakon sastanka Putin- Erdogan u Sočiju.

Sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana u Sočiju

Danas je Erdogan, došavši dan nakon njemačke kancelarke Angele Merkel, pokazao sav očaj u kojem se nalazi ekonomija njegove zemlje. Nekadašnja turistička i poljoprivredna velesila duboko je pogođena ruskim sankcijama koje još uvijek stoje na uvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda, kao i u turističkom sektoru. Naime Erdogan je javno zatražio da se odobri uvoz turskog paradajza u Rusiju jer je ‘ukusniji’.

Ruski predsjednik je izjavio da su Rusija i Turska raspoložene za jačanje bilateralnih odnosa u svim sferama.

„Turska je važan i perspektivan partner Rusije. Prije nekog vremena, bilateralni odnosi su prošli test izdržiljvosti. Sada se može sa sigurnošću konstatovati da je period uspostavljanja rusko-turskih odnosa završen. Vraćamo se u normalnoj saradnji“, rekao je Putin.

On je naveo da je sa Erdoganom razgovarao o ograničenjima i barijerama koje su smetnja za trgovinu i investicije, kao i o perspektivama međusobne razmjene u nacionalnim valutama. Ograničenja u trgovini između Rusije i Turske su već ukinuta, osim onih za putovanja, koja ostaju na snazi, kao i na uvoz paradajza iz Turske, rekao je Putin.

Putin je također naveo da će Rusija investirati u izgradnju nuklearne centrale „Akujo“ 22 milijarde dolara. „Važno je osigurati bezbjednost ruskih turista u Turskoj, specijalne službe Rusije su spremne da pomognu u tome“, naveo je ruski predsjednik. On je saopštio da će Turska i Rusija nastaviti praksu međuresornih konsultacija o borbi protiv terorizma. Rezultati pregovora sa Putinom će „biti vidljivi“ već kroz nekoliko dana, uvjerio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Na ovaj način je Erdogan otvorio vrata za ulazak ruskih agenata koji će izgleda nesmetano moći vršljati po Turskoj, samo ukoliko Putin dadne znak Rusima da mogu u Tursku na more. A nije bilo davno kada je Turska bila ozbiljna država i poželjan partner i Istoka i Zapada. Međutim ambicije Tayippa Erdogana i neutaživa glad za moći te želja za obnovom Otomanskog carstva, odvele su ekonomiju Turske u sunovrat.

Erdogan više nikome ne može biti pouzdan partner

Otvoreni sukobi sa Kurdima, primanje i obučavanje terorista koji se bore na sirijskom i iračkom ratištu, najvjerovatnije inscenirani vojni udar i čistke koje su uslijedile, diplomatski rat sa Evropom i susjedima, a najviše obaranje ruskog aviona koji je bio u antiterorističkoj misiji u Siriji, samo su neki od uzroka turskog ekonomskog sunovrata. Prazni i poluprazni hoteli u elitnim ljetovalištima, poljoprivredni proizvodi koje niko ne želi da kupi, nesigurna klima za strane investicije zbog čestih terorističkih napada dovele su turskog predsjednika u poziciju da se, bojeći se reakcije vlastitog naroda počne još jače kriti iza vjere i ideologije muslimanskog bratstva,  pokušavajući na taj način preusmjeriti pažnju javnosti od krucijalnih socijalnih problema na dnevno-političke skandale.

Danas Erdogan više nikome ne može biti ravnopravan partner, već samo može biti pridruženi i podređeni član u svakom dogovoru i savezu. Takav je slučaj sa Rusijom i na ekonomskom i na političkom planu. Međutim, sada je ‘mudri turski lider’ zatvorio i vrata EU, a već se nazire potencijalni sukob i sa SAD-om, budući da Washington naoružava i podržava Kurde u Iraku i Siriji koji čine terensku vojsku SAD-a u borbi protiv DAIŠ-a, a Erdogan ih smatra terorističkom organizacijom.

Ono što je najzanimljivije je ublažavanje retorike prema sirijskom predsjedniku Assadu. Još samo malo treba sačekati da se turski predsjednik baci pod noge tom ‘koljaču i ubici’ kako ga je nekada nazivao. Dok je držao konferenciju sa Putinom Erdogan nije smio ni zucnuti o Assadu, ali je naglasio da odgovorni za posljednje hemijske napade moraju biti kažnjeni, ne precizirajući ko je za njih odgovoran.

Turski predsjednik je obećao da Turska neće dopustiti da na njenoj granici sa Sirijom budu formirane jedinice koje su prijetnja njenoj nacionalnoj bezbjednosti.

„Iskorijenjivanje terorističkih organizacija je naša zajednička odgovornost. Mi nećemo dozvoliti formiranje na našoj južnoj granici neprijateljskih formacija koje mogu da budu prijetnja našoj teritorijalnoj cjelovitosti i bezbjednosti naše zemlje“, obećao je Erdogan.

Pad investicija, rast političke nestabilnosti i inflacije

Rast političke nestabilnost doveo je u konačnici Tursku u poziciju u kojoj je ekonomski stručnjaci i ulagaču gledaju s puno skepse i ponešto podozrivosti. Kritičan zaokret smjera turske ekonomije došao je s pokušajem navodnog vojnog udara sredinom jula prošle godine. U prvom polugodištu 2016. turski je BDP bio 4,5 posto viši nego godinu prije. U trećem tromjesečju – 1,8 posto niži.

To je bio tek početak negativnih ekonomskih vijesti koje su se zaredale u posljednje vrijeme. Samo početkom ove godine turska valuta se u nekoliko navrata našla na povijesno najnižoj vrijednosti u odnosu na američki dolar ili euro. Od početka 2017. vrijednost joj je pala za zabrinjavajućih desetak posto, a u posljednjih godinu dana sveukupno za čak četvrtinu. Lani je lošiji rezultat od turske lire imao jedino argentinski pezos.

Nastavi li se takav trend u nekom duljem razdoblju, posljedice po tursku ekonomiju mogle bi biti puno ozbiljnije. U pitanje bi mogla doći mogućnost turskih kompanija da refinanciraju inozemne kredite. Riječ je o kreditima u vrijednosti većoj od 200 milijardi američkih dolara (više od četvrtine godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Turske) koje turski poduzetnici moraju ili refinancirati ili ih otplatiti. Budu li prisiljeni stranu valutu kupovati po nezgodnom tečaju, stradat će njihovi financijski rezultati, a moglo bi doći i do otpuštanja zaposlenih ili odustajanja od investicija.

Druga ozbiljna prijetnja jest inflacija. Početkom milenija stopa inflacije u Turskoj kretala se na godišnjoj razini od pedesetak posto. Nakon reformi ona je u posljednjem desetljeću uglavnom bila ispod deset postotaka iako nikad na vrlo niskim razinama. Deprecijacija valute je svakako vrlo ozbiljan faktor koji bi mogao doprinijeti rastu cijena.

Analitičari i ekonomisti stoga već neko vrijeme pozivaju tursku središnju banku na podizanje kamatnih stopa, što bi trebalo obuzdati inflaciju. No takva se monetarna politika kosi sa željama sve dominantnijeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Poznat kao protivnik visokih kamata, Erdoğan je ovih dana, prema onome što pišu turski mediji, pozvao turski financijski sektor da ‘otvori kreditne slavine poduzetnicima i investitorima ili će se morati ‘susresti s njima’. U situaciji u kojoj raste pritisak sve više autokratskog turskog lidera središnja banka će teško braniti svoju neovisnost i odluke, zbog čega mnogi procjenjuju da neće doći do bitnijeg podizanja kamatnih stopa.

Lažni ekonomski rast: Statističari predstavili lažne brojke

Erdoğan se ovih dana, inače, nije previše suzdržavao od optužujućih izjava kojima za probleme u ekonomiji krivi vanjske faktore. ‘Ne postoji razlika, po pitanju ciljeva, između terorista s pištoljem i bombom u ruci i terorista koji ima dolare, eure i kamatne stope’, kazao je Erdoğan, čiju su izjavu prenijeli mediji. Dodao je i da se turska ekonomija nalazi pod ‘terorističkim napadom’. Turski predsjednik je stoga pozvao građane da prodaju dolare i eure koje imaju u vlasništvu kako bi se oduprli prijetnji.

Erdoğan nije sasvim u krivu kad krivce za gospodarske probleme traži u vanjskim faktorima. Turska je jedna od država koje su najviše stradale zbog političke nestabilnosti u regiji. Tragični teroristički napadi, pritisak na infrastrukturu koji je stigao s brojnim izbjeglicama i drugi problemi doveli su, očekivano, do rasta rizika i nestabilnosti, što odbija investicije, no koliko je Erdoganov režim i sam kumovato takvoj situaciji kroz otvoreno stajanje na stranu pojedinih terorističkih formacija, ključno je pitanje pri svakoj analizi stanja u Turskoj.

Još jedan u nizu skandala i pokušaja obmanjivanja javnosti je potez kojim su prije mjesec dana turski statističari revidirali podatke o gospodarskom rastu u posljednjih desetljeće i pol. Starije brojke se nisu previše promijenile, no u oko upadaju promjene za posljednjih nekoliko godina. Umjesto 2,1 posto rasta za 2012. godinu, u Turskoj sada kažu da je BDP tada skočio za 4,8 posto. Ranija procjena od 4,2 posto za 2013. sada iznosi čak 8,5 posto, a za više od po dva postotka poboljšani su rezultati i za 2014. i 2015. godinu. Turski statističari su promjene objasnili usklađivanjem sa standardima, no teško je na takve promjene u ovom trenutku gledati bez imalo skepse, posebno kad se zna koliko često su autokratske vođe spremni frizirati brojke u svoju korist.

 

(Global CIR)

Objavljeno u:

Komentarion this Post

  1. Kalent

    Burekdjija MERDogan je veliki prevarant i zlo

    Reply
  2. Mirza

    Erdogan je budala , Putin ga je udario tamo gdje najviše boli, gdje je njegova najveća baza (AKP-a) poljoprivrednici, zatim turizam, a sve to dodaje veću nervozu u cijeloj Turskoj. Nema besplatne nafte iz Iraka i Sirije, a sa novcem od te ilegalne trgovine mogao je balansirati šupljinu u budžetu, a od Katarske pomoći nema više ništa.Ostala mu je još prodaja organa a o tome drugi put. Ovo je samo još veće poniženje Turske gdje se predstavlja njena služba i Turska kao drzava kao neprofesionalna, kao nepouzdana. Mora promijeniti politiku prema Siriji totalno, što je glavni uvjet bio i ostao. A sa Kurdima ga neminovno čeka razgraničenje. Mislim da će i Putin pristati na stvaranje njihove nacionalne države, koja će uključivati dobar dio Turske. A sada kao prima migove iz EU što je samo kupovina vremena.

    Reply
    • Mirza. Zasto jedes govna, kada su kifle tako jeftine. Ti si jedan obicni supak. Placeni. Neprijatelj svoga naroda. Mrs govno jedno izasrano…

      Reply
      • Mirza

        Poistovetio si se sa ovim prevarantom zato imaš problem

        Reply
    • Glupane, Erdogan i Putin imaju dobru saradnju. To su dvije velesile, koje su jače od ostatka Evrope. Nisu oni Bosanski Muslimani i Pravoslavci da se kolju zbog gluposti. Da se pitaju glupani s naših prostora, oni bi se davno poklali, ali ovo su dvojica pametnih predsjednika koji znaju šta hoće i koji imaju zajednički interes.

      Reply
  3. Cudo da se taj silni sultan nekom moli

    Reply
  4. nenad

    JA TU NEBI JEO ONI SU ZLI TRUJU RUSE I RUSI NISU SVESNI GLUPI SU JA DASAM RUSIJA IZBONBAROVAO BI IH GORE NEGO U SIRIJU

    Reply
    • Gdje si bombarder, ti bi da bombarduješ, a neznaš svrhu svog rođenja. Ti jadniče mrziš muslimane pa bi sve bombardovao što ima veze sa njima, stidi se svoje gluposti i mržnje prema drugima što nisu glupi kao ti.

      Reply
  5. Eto Turci na koljenima zbog paradajza. Ovaj sto je pisao je bas glupan.pa znali on koliko izbjeglica hrani Erdogan. Koliko je dužna turska a koliko neka druga velesila. Pa naravno da moli za izvoz jer se brine o poljoprivredi,nije kao nasi političari vec brine o narodu.a ti Mirza znas o politici kao krava o latinskom jeziku.ovaj sto pise je kreten i polu pismen covjek kome demokratija dozvoljava da sere po internetu.

    Reply
    • Nikad gluplji text nisam procitao , smjesno hahaj, molio za paradaiz hahhaha

      Reply

Komentiraj