PODSJEĆANJE NA TRAGIČNE SUDBINE! Tamo gdje su nekada živjeli Jevreji

Berlinski stanari pokrenuli su inicijativu “Pomisli na mjesto” gdje su živjeli Jevreji. Riječ je o familijama, koje su, prije deportacije, živjele u stanovima učesnika inicijative koji podsjećaju na njihove sudbine.

Image result for berlin jewish flats

“Pođi za mnom”, kaže Rahel R. Mann dok silazi u podrum jedne stare zgrade. “Ovdje sam se krila nekoliko mjeseci”, kaže 80-godišnjakinja i rukom pokazuje na jedna drvena vrata.

Mala podrumska prostorija sa drvenim pregradama, puna madraca, starih stvari i otpada u ulici Starnberger Straße 2 u berlinskoj četvrti Schöneberg je ovoj starici prije 70 godina spasila život. Ovdje se tada krila sedmogodišnja jevrejska djevojčica tokom posljednjih mjeseci 2. svjetskog rata, uspjevši na taj način izbjeći deportaciju.

“Denk Mal am Ort” -“Pomisli na mjesto” naziv je berlinskog projekta kojim se u okviru 8. maja – Dana okončanja 2. svjetskog rata – podsjeća na jevrejske porodice, koje su nekada živjele u Berlinu. 55.000 ljudi je između 1941. i 1943. deportovano iz Berlina. U većinu stanova su se nakon njihove deportacije i progona uselile njemačke familije.

Projekat je baziran na ideji Holanđanke Denise Citroen. Ona je 2012. udahnula život inicijativi “Open Jewish Homes”. Ideja je bila da stanari istraže kakva je bila sudbina Jevreja, koji su nekada živjeli u njihovim stanovima. Tragom te ideje, prije nekoliko godina pojedini stanari su samoinicijativno počeli da istražuju istoriju njihovih prethodnika i njihove pojedinačne sudbine.

U stanu sa zvijezdom

U okviru ovog projekta preživjeli holokausta i stanari, u čijim su stanovima živjeli Jevreji, otvorili su tokom određenih vikenda vrata za posjetioce, kojima prepričavaju sudbine deportovanih. Preživjeli holokausta poput Rahel R. Mann u okviru projekta svjedoče o tome šta su preživjeli.

Deutschland Berlin - Initiative Denk Mal Am Ort. (DW/S. Ballweg)
Rahelu R. Mann je spasila njena komšinica sakrivši je u podrumu

“Živjeli smo na trećem spratu”, priča Rahel Mann grupi od 30 zainteresovanih posjetioca, koji su došli kako bi čuli njenu priču. “Na našim vratima je tada bila zalijepljena velika jevrejska zvijezda. Kao mala djevojčica stalno sam govorila da živim u stanu sa zvijezdom.”

Godinama u podrumu

Holokaust je preživjela, jer je imala puno sreće i zato što su joj mnogi ljudi pomogli. Kada je njena majka deportovana iz “stana sa zvijezdom”, ona je slučajno bila kod komšinice. Nakon nestanka Raheline majke, komšinica se brinula o maloj djevojčici. Kada je situacija postala preopasna, komšinica ju je sakrila u podrum.

“Svaki dan mi je donosila nešto za jelo. Ponekad me je odvodila u stan da bih mogla da se okupam”, priča Rahela Mann svoju priču iz mračnog podruma, u kojem se skrivala prije 70 godina. “Sve do kraja rata sam ostala u podrumu, sve dok Rusi u aprili 1945. nisu ušli u Berlin i pronašli me u podrumu”, priča ova stara gospođa.

Iz Berlinaza Buenos Aires

Deutschland Berlin - Initiative Denk Mal Am Ort. (DW/S. Ballweg)

Novinar Hugh Williamson je intenzivno tragao za informacijama o familiji, koja je živjela u njegovom stanu u Berlinu prije 2. svjetskog rata. U stanu u ulici Rosenheimer Straße 40, u kojoj živi sa svojom suprugom Anke Hassel, 30-tih godina je živjela porodica Katzenellenbogen. “Jako sam dirnut saznanjima o familiji koja je živjela u ovim sobama i patnji koju je iskusila.”

2011. godine je otkrio šta se desilo s tim ljudima. “Familija je imala tri prodavnice kućanskih aparata u Berlinu, jedna je bila odmah iza ugla”, priča Williamson. “1939. su pobjegli u Argentinu, gdje su živjeli u siromaštvu.” On je sretan što je saznao nešto o prethodnim stanarima i što to može da podijeli sa zainteresovanim posjetiocima.

Deutschland Berlin - Initiative Denk Mal Am Ort. (DW/S. Ballweg)

Williamson i njegova supruga u svojoj dnevnoj sobi drže kopiju dokumenata, koje su dobili u Arhivi grada Berlina i koja se odnosi na porodicu Katzenellenbogen. Tu je i lista vrijednih predmeta i umjetnina, koje su im konfiscirali nacisti. Priloženo je i njihovo pismo iz Argentine, u kojem zahtijevaju odštetu od Njemačke.

“Za mene je jako potresno gledati stanove iz kojih su protjerani Jevreji”, kaže Hiltrud Lupjahn, koja je taj dan posjetila nekoliko stanova i koja zainteresovano gleda prostorije. “To je nešto što je opipljivo. Vidite kako su izgledali njihovi stari stanovi. Postane vam jasno, šta su oni sve izgubili”.

 

 

 

(Global CIR/DW)

Komentiraj