EVROPA ZBIJA REDOVE: Turska ispada iz svih kombinacija, stvara se jedinstvena evropska vojska!

Njemačka kancelarka Angela Merkel i novi francuski predsjednik Emmanuel Macron žele Evropskoj uniji dati nove impulse, a ako bi to bilo potrebno spremni su i na promjene evropskih ugovora, rečeno je nakon susreta dvoje državnika u ponedjeljak u Berlinu. Još uvijek nije jasno da li će taj ugovor obuhvatati i reforme u sistemu odbrane koje će voditi stvaranje jedinstvene evropske vojske, ali s obzirom na pozitivne impusle koje je posljednjih godina dobijala, ovakva ideja se čini sve realnijom.

“Mi možemo čitavom ovom projektu udahnuti novu dinamiku. Njemačkoj će na duge staze ići dobro toliko dugo dok je Evropi dobro. A Evropi će biti dobro jedino s jednom snažnom Francuskom”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon prvog susreta s Emmanuelom Macronom u svojstvu francuskog predsjednika.

Ona je tom prilikom najavila i neku vrstu plana, “road mapa”, za reformske projekte unutar Evropske unije. “Zajedničko je uvjerenje da se mi sad ne smijemo baviti samo izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije, nego da prije svega moramo razmisliti na koji način možemo Evropsku uniju i prije svega zonu eura produbiti i učiniti otpornijom na krize”, rekla je Merkel.

Novi francuski predsjednik istaknuo je jake veze između Njemačke i Francuske i najavio zajedničku sjednicu vlada dviju zemalja još uoči parlamentarnih izbora u Francuskoj u lipnju, te iznio ideju o “činu novog osnivanja Evrope i euro zone”. “Nužnim i dubokim reformama Evropske unije i zone eura potrebno je prionuti zajednički”, rekao je Macron, koji je zajedno s Merkel predložio plan reformskih projekata za EU te najavio da će biti “otvoren, direktan i konstruktivan partner” Berlinu.

Čitav svijet se mijenja pa mora i EU

Oboje državnika je izjavilo kako su za potrebe provođenje temeljitih reformi otvoreni i za promjene Lisabonskog ugovora. “Ako su za reforme nužne promjene ugovora, Njemačka je spremna”, rekla je Merkel.

Ona je istodobno kritizirala neke članice EU-a koje se oštro protive bilo kakvim promjenama Lisabonskog ugovora, pravnog temelja funkcioniranja Evropske unije. “EU sama sebe čini ranjivom ako striktno odbija promjene. Čitav svijet se mijenja i EU mora biti spremna reagirati na te promjene”, rekla je njemačka kancelarka.

Macron, kojem je posjet Berlinu prvi službeni posjet nekoj zemlji u svojstvu francuskog predsjednika, istaknuo je svoju otvorenost za promjene. “Za Francusku su promjene ugovora dugo vrijeme bile tabu. Za mene to ne vrijedi”, rekao je Macron. On je također istaknuo kako želi Evropu koja će biti manje birokratska, a više štititi.

Macron je istodobno za sljedeće mjesece najavio gospodarske reforme u Francuskoj s ciljem suzbijanja visoke stope nezaposlenosti. “Ove reforme pokrećemo ne zato jer to traži Evropa nego zato jer su one potrebne Francuskoj”, rekao je Macron.

Oboje državnika je odbacilo uvođenje zajedničkih euro-obveznica kao instrument rješavanja financijske krize.“Ja se nikada nisam zalagao za euro obveznice. Ja nisam za kolektivno preuzimanje dugova iz prošlosti. To vodi kao politici neodgovornosti”, rekao je Macron reagirajući na reakcije nekih njemačkih političara koji su izrazili bojazan da bi se Macron mogao založiti za uvođenje zajedničkih obveznica euro zone, čemu se Njemačka oštro protivi.

Da li će ‘nova EU’ obuhvatati i jedinstvenu evropsku vojsku?

U svjetlu najavljenih reformi EU ne smijemo zaboraviti vojnu komponentu, koja u vremenu globalnog straha od terorizma sve više dobija na značaju. Prošla su vremena kada je EU mogla bezbrižno spavati nadajući se u punu zaštitu NATO saveza.

O tome je nedavno progovorila i Frederica Mogherini, šefica EU diplomatije,  za vrijeme konferencije u Firenci kazavši kako je američka vanjska politika pod Donaldom Trumpom “nepredvidljiva” te kako je to zapravo prilika za EU da preuzme snažnu, možda i dominantnu ulogu u današnjem svijetu.

Nadalje, rekla je kako ju je iznenadila činjenica, za vrijeme posjete New Delhiju, Moskvi i Pekingu, kako sve ove zemlje žele “snažnu EU” te bliske odnose “ne samo po pitanju trgovine i ekonomije, već i sigurnosti, ljudskog razvoja, klimatskih promjena i vanjske politike”. Ljudi žele surađivati s Europskom unijom, ne zato što nas uvijek vole, već zbog aktualne geopolitičke dinamike u kojoj vrednote kao što su predvidljivost i snaga dolaze do izražaja“, rekla je. Nadalje, istaknula je kako bi EU mogla “preuzeti prostor” kojeg sada, prema njenom mišljenju, napušta Washington.

Ideja o stvaranju jedinstvene evropske vojske već odavno se provlači po medijima i u analizama geostrateških eksperata. Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je 2025. Godine predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera u njegovoj ideji o formiranju armije Evropske unije.Ona smatra da bi u Evropi trebalo da postoji jedna “produbljena vojna saradnja”, rekla je zamjenica portparola vlade Christiane Wirtz. Merkel je, prema riječima Wirtza, naglasila da bi to trebao da bude projekt budućnosti, bez insistiranja na konkretnim vremenskim okvirima, prenose njemački mediji.

Njemačke opozicione partije Ljevica i Zeleni su, za razliku od Merkel, kritizirale tadašnji Junckerov prijedlog o formiranju vojske EU, uz komentar da je to direktno usmjereno protiv Rusije u ukrajinskom konfliktu. – Junckerov prijedlog je nedvosmisleno usmjeren protiv Rusije – rekla je portparolka za pitanja odbrane u partiji Ljevica Christine Buchholz. -Umjesto jedne evropske armije za angažmane i jedne evropske politike naoružanja, nama u Evropi je potrebna jedna miroljubiva spoljna politika i razoružanje – rekla je Bucholz.

Juncker je u intervjuu za list “Welt am Sonntag” rekao da bi jedna vojska EU mogla da pomogne u borbi protiv novih prijetnji izvan granica evropskog bloka u odbrani “evropskih vrijednosti”.

Ne biste stvorili evropsku vojsku da je odmah koristite. Ali zajednička vojska među Evropljanima poslala bi Rusiji poruku da smo ozbiljni u odbrani vrijednosti Evropske unije – istakao je Juncker, što je naišlo na podršku političara vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, kazao je tada Junker

O evropskoj vojsci se raspravljalo i 2016. godine. Mediji su tada pisali kako Francuska i Njemačka već imaju razrađen plan Evropske vojske, ali da je takve inicijative blokirala Britanija. Sada kada se Britanija sprema napustiti EU stvari postaju jednostavnije.

Britanija, koja trenutno zadržava puno pravo glasa dok ne izađe iz EU, inzistira da planovi nikako ne smiju oslabiti NATO, u čemu ima određenu podršku Poljske i baltičkih zemalja. Ideja o dijeljenju nacionalnih resursa, čvršćoj suradnji u EU misijama i uspostavi zajedničkog vojnog zapovjedništva postala je sve aktualnija nakon britanske odluke o izlasku iz EU.

Inicijative o uspostavi zajedničke vojske datiraju još iz kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, čija primarna ideja je jačanje mogućnosti odgovora na razne izazove na granicama EU bez pomoći SAD-a. Vojni proračuni zemalja Evropske Unije samo su dijelić onoga što SAD troši na vojsku, a samo nekolicina zemalja, poput Velike Britanije, Estonije i Grčke,troše na vojsku u većim iznosima.

„Ovo je inicijativa za snažniju Evropu“, rekla je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen. „Ova Evropa također želi imati dobre odnose sa Velikom Britanijom u budućnosti, posebno na području odbrane.“ Britanija je godinama blokirala ovakve inicijative, bojeći se da bi evropska vojska bila vođena iz Bruxellesa. Francuska, koja je uz Veliku Britaniju, vodeća evropska vojna sila, sada vidi priliku u iskazivanju vodstva kada London više nije u igri.

Britanija očekuje podršku istočnih zemalja poput Poljske koja se također boji da bi ovakva inicijativa mogla potkopati suradnju u sklopu NATO saveza. Većina evropskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, su članice koalicije koju vodi SAD i sudjeluju u NATO-ovim snagama za brzo djelovanje. EU diplomatija istovremeno nastoji uvjeriti Veliku Britaniju da su jače EU obrambene snage u interesu NATO-a. EU također treba Veliku Britaniju kao partnera, jednu od rijetkih evropskih zemalja sposobnih voditi velike vojne operacije.

Slikovni rezultat za erdogan merkel

Dokument koji će drastično promijeniti budućnost EU

U nacrtu svojevrsnog političkog manifesta koji je u februaru ove godine pripremila skupina evropskih narodnjačkih stranaka, pod nazivom “Učiniti Evropu spremnom za 21. stoljeće”, glavne članice iznose svoje viđenje budućnosti  EU. Neke od promjena za koje se zalažu su u okviru onoga što se već i događa, poput zalaganja za mlade, investicije, uklanjanje birokratskih barijera za mala i srednja poduzeća, monetarnu uniju, ali neki će prijedlozi sasvim sigurno izazvati kontroverze, vjerojatno i u samim redovima Evropske narodnjačke stranke (EPP), kao što su ideje o smanjenju broja povjerenika u Evropskoj komisiji ili smanjenje područja u kojima se u Vijeću odlučuje jednoglasno.

Iako EU, pa i države gdje su na vlasti stranke iz EPP-a, priznaju da bez Turske ne mogu riješiti jedan od najvećih problema, izbjegličku krizu, EPP jasno ne vidi Tursku kao moguću članicu u EU iako se s njom već 12 godina pregovara o članstvu.

“Samo države koje geografski većinski pripadaju Evropi mogu dobiti članstvo u EU. Turska ne može dobiti punopravno članstvo jer bi to bilo osjetljivo i za Evropsku uniju i za samu Tursku. Zato mi želimo da Turska bude dio kruga naših partnera oko EU koji još ne mogu ili neće pristupiti Uniji”, piše u ovom dokumentu.

EPP ne vidi problem u budućem odnosu EU i nacionalnih vlada, smatra da se EU mora “povući” i ne miješati se u stvari koje države mogu same rješavati, ali surađivati tamo gdje bude potrebne zajedno djelovati.

“Odgovor na glasanje o Brexitu ne može biti manje ili više Evrope. Odgovor je bolja suradnja između Evropske unije i njenih država članica. EU i države koje je tvore nisu suprotstavljene. Naprotiv, one pripadaju jedne drugima. EU može uspjeti samo ako države članice budu uspješne i ako obje razine konstruktivno djeluju zajedno. Ova suradnja mora uključiti i građane.”

Ova se stranka zalaže i za stvaranje europske vojske, kao dugoročni cilj. “Mi želimo stvarnu evropsku obrambenu politiku koja zahtijeva i stvaranje stalnih operativnih zapovjedništava, strukturnu suradnju i razmjenu informacija, i borbene jedinice koje su spremne djelovati u bilo kojem trenutku. Tražimo korištenje punog potencijala koji daje Lisabonski ugovor o obliku zajedničke sigurnosti”.

Ova se skupina, prema ovom dokumentu, zalaže za “odbrambenu Uniju” koja će ojačati vanjsko djelovanje i angažiranje bilo u okviru UN-a, NATO-a ili putem koalicije voljnih zemalja.

“Vrlo uska suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama esencijalna je za cijelu Evropu. Moramo brzo izgraditi ovu sigurnosnu uniju i dopustiti državama članicama koje su pod posebnim prijetnjama međunarodnog terorizma da zajedno djeluju. Zato smo spremni prihvatiti više brzinsku Evropu u ovom području”, kažu i spominju da je dugotrajni cilj stvaranje europskih oružanih snaga.

Pet milijardi eura za prvi vojni štab u Briselu

Da ovaj plan EPP-a neće ostati mrtvo slovo na papiru svjedoče i ubrzane aktivnosti na formiranju prvog evropskog vojnog štaba. Evropska unija planira da formira komandni centar za vojne operacije, u kojem bi ovog mjeseca trebalo početi raditi 35 osoba. Plan je da juna centar bude u potpunosti funkcionalan, navodi “Dojče vele”.

Plan bi trebalo da bude ozvaničen pod imenom “Vojno planiranje i komandne sposobnosti”, kako bi izbjegao povezivanje sa tim da Evropa pravi odbrambenu liniju pa diplomate žele da izbjegnu naziv “štab”.

Njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen ocijenila je u Briselu da je riječ o “veoma važnom koraku” u pravcu zajedničke bezbjednosne odbrambene linije. Francuska i Njemačka već godinama pokušavaju da pokrenu ideju o efektivnijoj evropskoj politici bezbjednosti, a od septembra prošle godine ubrzana je izradnja odgovarajućeg dokumenta te dvije zemlje.

Misije sa oružjem i dalje ne bi smjele da budu vođene iz Brisela, pa će Velika Britanija i dalje rukovoditi misijom “Atalanta” akcijama protiv pirata, a Rim “Sofijom”, protiv krijumčarenja. Na raspolaganje projektu bi moglo da bude stavljeno pet milijardi eura – kroz izgradnju bespilotnih letjelica (dronova) ili proizvodnju borbenih helikoptera nove generacije.

Slikovni rezultat za european army

Hoće li Erdogan platiti ceh ‘Arapskog proljeća’?

Berlin će nastaviti da traži alternative za premiještanje njemačkog vojnog kontingenta iz vojne baze Indžirlik u Turskoj u susjedne zemlje kao što je Jordan, izjavila je novinarima njemačka kancelarka Angela Merkel.

– To je teško. I to smo nagovijestili preko različitih kanala. Nastavićemo da pregovaramo, ali ćemo paralelno sa tim pratiti kako se realizuje ono što je već utvrđeno mandatom, jer smo već imali problema sa posjetama. To znači da ćemo tražiti alternative za Indžirlik, a moguća alternativa je, između ostalog, i Jordan, rekla je Merkelova.

Ranije je portparol Ministarstva spoljnih poslova Nemačke Martin Šefer izjavio da je Turska obavijestila Ministarstvo dan prije početka predviđene posjete grupe njemačkih poslanika vojnoj bazi Indžirlik o nemogućnosti putovanja. On je tu odluku ocijenio kao “neprihvatljivu” i rekao da je Turska nagovijestila da je taj potez povezan s odlukom Njemačke da odobri azil turskim vojnicima koje Ankara optužuje da su učestvovali u neuspjelom pokušaju vojnog puča u Turskoj prošle godine, prenio je AP.

Prošle godine, Turska je obustavila posjete njemačkim vojnicima nakon što su poslanici u Bundestagu glasali da se masakr nad Jermenima u vrijeme Osmanskog carstva prizna kao genocid.

Sve češće nesuglasice režima u Ankari sa stožernom državom Evropske unije, uz uzavrelu situaciju na Bliskom istoku, prijete da Tursku pretvore u novu Siriju. Razlika je u tome, što u nekoj budućoj narodnoj pobuni protiv Erdogana neće biti potrebno ‘uvoziti pobunjenike’ sa strane, kakav je bio slučaj u Siriji. Pobunjenika ima već na desetine miliona u Turskoj i to solidno naoružanih i organizovanih. Također ti pobunjenici, a misli se na Kurde, mogli bi uskoro imati za leđima i neku vrstu svoje države na čije stvaranje blagonaklono gledaju mnogi međunarodni faktori.

Danas je ključno pitanje da li će Turska ustvari platiti ceh neuspješnog ‘arapskog proljeća’ Sve ukazuje da hoće i to skupo. Erdoganova politika je doživjela krah i u Siriji i u Iraku. Uspio je poremetiti odnose i za NATO-om, ali i sa Rusijom. Turska je praktično postala država bez ijednog inostranog prijatelja ili saveznika. Uskoro joj najvjerovatnije slijedi izolacija.

Mnogi će, koji usput prate dešavanja na svjetskoj političkoj sceni spomenuti Rusiju i Kinu, kao eventualnu ‘izlaznu strategiju’ Erdoganovog režima. Međutim, takvi ne bi smjeli iz vida ispustiti činjenicu da su Njemačka i Rusija neraskidivo povezane privrednim i ekonomskim vezama, o kojima Turska može samo sanjati. Sama činjenica da se gradi novi plinovod na sjeveru Evrope, koji opet uključuje Njemačku kao zemlju partnera, govori sama za sebe da su u pitanju stotine milijardi eura. Sa druge strane, najveći partner turske privrede bila je Evropa koja polahko zatvara svoje tržište za tursku robu, dok Turska istovremeno otvara granice za kinesku. Računica je i laiku jasna, turska privreda ne može izdržati utrku sa Kinom i otvaranje granica prema ‘azijskom divu’ sigurno će negativno utjecati na njenu lahku industriju.

Putin će vjerovatno i dalje koristiti i forsirati priču o ‘Turskom toku’ čisto da bi iziritirao zvanični Berlin ili isposlovao neke ustupke za Ukrajinu. Međutim, Turska će zato osjetiti gnjev Njemačke i EU, budući da zasigurno niti jedna evropska država ne želi energetski zavisiti od nepredvidljivog poludiktatorskog režima kakav uspostavlja Erdogan.

Da će neminovno doći do zbližavanja Moskve i Berlina najbolje je pokazao i nedavni susret Putina i Merkelove. Nemali broj analitičara upravo 2017. godinu smatra ključnom za, ukoliko već ne u cjelosti, a ono barem uspostavu suradnje između EU (prije svega Njemačke) i Rusije na pragmatičnim temeljima.

Njemački Die Zeit (internetska verzija) 4. maja piše, kako se rusko gospodarstvo oporavlja nakon dvije godine recesije, a njemački proizvođači pozitivno ocjenjuju perspektivu trgovinske suradnje s Moskvom. Prema informacijama Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore (AHK), u prva dva mjeseca 2017. godine, trgovinska razmjena između dviju država porasla je za čak 43% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dosegnula je 6,7 milijardi eura. Pritom većina njemačkih gospodarstvenika koji vode poslove u Rusiji, očekuju daljnji rast dobiti.

Predstavnik Vanjskotrgovinske komore Matthias Schepp, izjavio je, kako su gospodarstvenici koji rade na ruskom tržištu primijetili da poslovi iznova „idu prema vrhu“. Njihov optimizam povezan je prije svega s postupnim „ozdravljenjem“ ruskog gospodarstva. Međutim, mnogi biznismeni su ukazali na negativni učinak sankcija EU. „Njemački gospodarstvenici su zabrinuti, kako zbog ograničenja značajan dio (ruskog, op. ZM.) tržišta može otići konkurenciji, npr. kineskim tvrtkama“, navodi se u članku.

Iako je njemačko-ruska robna razmjena jako snižena u odnosu na onu iz 2012. godine (od tada do 2016. godine svoje poslovanje u Rusiji obustavilo je više od 500 njemačkih tvrtki), pozitivna statistika posljednjih mjeseci daje nadu, kako će se robna razmjena između dviju država vratiti na prijašnju razinu, zaključuje Die Zeit.

Naravno, u gospodarskim odnosima s Rusijom za Njemačku ipak važe neka druga pravila nego za ostale članice EU. Ono što je Berlinu ključno za njegove nacionalne interese u odnosima s Moskvom, sigurno neće biti obustavljeno ili uništeno.

 

 

(Global CIR/Agencije)

1 Komentaron this Post

  1. Uživao sam čitajući

    Reply

Komentiraj