ZAUSTAVITI IZRABLJIVANJE MLADIH! ‘Levi samit Srbije’ organizuje javnu tribinu: ‘Šta je to prekarni rad i zašto se tiče mladih?’

U četvrtak 25. maja od 19h u tribinskoj sali Doma omladine Beograda ‘Levi samit Srbije’ organizuje javnu tribinu na temu ‘Šta je to prekarni rad i zašto se tiče mladih?’. 

Na Radnom stolu #11Šta je to prekarni rad i zašto se tiče mladih? bit će riječi o izazovima i iskustvima mladih u sferi rada. Umjesto perspektive poslodavaca i političara koje stalno slušamo, imat ćemo priliku da slušamo o iskustvima mladih i analize stručnjaka/kinja koji prate globalne i domaće trendove u sferi rada. 

Milenijalsi, generacija mladih rođenih između 1980-ih i 2000-ih godina, je prva generacija koja će živjeti lošije od svojih roditelja nakon nekoliko decenija unaprijeđenja životnog standarda i radnih šansi. Uprkos obećanjima o slobodi koju je trebalo da donese prevazilaženje tradicionalnih oblika rada, fleksibilno zaposlenje je mladim generacijama najčešće donijelo konstantnu jurnjavu za novim poslovima, referencama i kvalifikacijama sa vrlo upitnim životnim šansama. 

Iako popularni diskurs o navedenoj generaciji nerijetko mlade prestavlja kao homogenu skupinu, slobodnu da bira kako i za koga će raditi, u stvarnosti se radi o grupi koja je vrlo fragmentisana, kako po pitanju uslova rada, tako i po pitanju životnih šansi. Međutim, ono što ih spaja jeste činjenica da sve veći broj mladih radi u uslovima neizvjesnog zaposlenja. Bilo da rade u trafici, na građevini ili kafiću, na brodu, čuvaju djecu, drže onlajn engleski stancima, jure prakse, pokreću mikro biznis, frilensuju ili su zaposleni u autsorsovanoj kompaniji ili u javnom sektoru, raznolikost njihovih karijernih putanja spaja prekarnost. Fragmentacija među mladima često onemogućava njihovo organizovanje u cilju poboljšanja radnih uslova.


Iako se predstavlja kao poželjan obrazac rada koji doprinosi stvaranju dinamičnog i „inovativnog“ radnog okruženja, prekarni (fleksibilni) rad negativno utiče na sigurnost i kontinuitet zaposlenja, kontrolu nad radnim procesom, tempo rada i radno vrijeme, zaštitu na radnom mjestu, pristup socijalnom i zdravstvenom osiguranju, te visinu nadnice. Privremeni, povremeni rad, rad na nepuno radno vrijeme, podzaposlenost (rad ispod kvalifikacija), različiti oblici prikrivenog i ilegalnog rada, rad na crno te samozaposlenje postaju dominantni obrasci rada za mlade koji postaju „idealna“ radna snaga, dostupna i spremna na rad u svakom trenutku.

Kako preokrenuti ovaj trend? Šta je neophodno da bi mladi imali osigurano zdravstveno i penziono? Kako stvoriti više sigurnih i dobrih poslova za mlade koji im omogućavaju da se razvijaju i ujedno doprinose unaprijeđenju šireg društva? Kako talente i vještine mladih staviti u službu javnog interesa, a ne privatnog profita? Kako pametno upotrijebiti nove tehnologije u cilju unaprijeđenja položaja mladih na tržištu rada? Koje radne aranžmane treba odbraniti, koje napustiti, a koje uspostaviti i pod kojim uslovima da bi se sanirala činjenica da mladi koji izlaze na tržište rada u situaciji kada je ekonomija u krizi imaju velike šanse da cijelog života budu na lošim radnim pozicijama?

 

Učesnice:
Marija Jakovljević, aktivistkinja kampanje Ko krade rad?
Sarita Bradaš, psihološkinja
Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.diRazgovor će voditi Miloš Janković, aktivista kampanje Ko krade rad? – stoji u saopštenju ‘Levog samita Srbije’.
(Global CIR)

Komentiraj