Novi vizni režim između EU i Ukrajine koji stupa na snagu 11. juna dozvolit će svim građanima Ukrajine slobodan ulazak u Šengensku zonu. Za Krimljane ovo će biti posebno važno jer će moći da zahtijevaju ukrajinske pasoše, i time odlučno okrenu leđa Rusiji i okrenu se ka EU.
Počev od marta 2014. godine, EU je uspostavila restriktivne mjere kao odgovor na rusko pripajanje Krima i destabilizaciju Ukrajine. U ove mjere spadaju i diplomatske inicijative kao što je otkazivanje samita EU-Rusija 2014. i isključenje Rusije iz G8 grupe industrijskih nacija. Ekonomske sankcije su do sada najviše uticale na razmjene sa određenim ruskim ekonomskim sektorom kao što je trgovina energentima i odbrambenim industrijama.
Ove sankcije nisu uspjele da promijene jezgro ruske politike kada je Ukrajina u pitanju jer je njen cilj da zadrži svoj uticaj kroz kontrolisanu nestabilnost. Velika većina Rusa podržava stavove Moskve kada je Ukrajina u pitanju i vjeruje da je Zapad u potpunosti odgovoran za krizu. Kada bi Rusija promijenila odluku, to bi značilo i direktno ugrožavanje njenog političkog vođstva.
Historijski, uklanjanje viza između država je generalno bilo praćeno rastom broja posjetilaca. U ovom slučaju očekuje se da će novi režim povećati broj putnika i iz Ukrajine i sa Krima. Na taj način će EU uspješnije “zamazati” kulturne i društvene granice između Krima i ostatka Evrope.
Novi šengenski režim neće biti popularan svuda. Potez Brisela da olakša restrikcije Ukrajincima naići će na otpor ukrajinskih nacionalista koji to vide kao prećutno pristajanje na ruske metode time što će Krimljanima pomoći da dobiju ukrajinsko državljanstvo. Šanse da se većina Krimljana mirno vrati na ukrajinsko državljanstvo su male, i Kremlj se neće odreći svoje vladavine nad poluostrvom u zamjenu za razvoj turizma.
Svejedno, ovaj potez pokazuje da je EU raspoložena da igra grubo sa Rusijom. Debate o tome kako postupati sa Kremljom nepresušna su tema. Rusija je svoju internacionalnu izolaciju prekinula 2015. godine vojnom intervencijom u Siriji što je bio veliki test pogotovo zato što je EU bila pod pritiskom zbog migrantske krize i dolaska izbjeglica.
Iako nema sumnje da je vizna olakšica između EU i Ukrajine dobro tempirana da se dogodi pred ljetnji raspust, EU će morati da oštrije potkopa politiku Kremlja i njegovu vladavinu nad poluostrvom. Još pored trenutne kontroverze vezane za veze Rusije i administracije SAD, ujedinjenje Krima i Ukrajine predstavlja samo pustu želju.
(Global CIR/Geopolitical Monitor/Newsweek)
