Bosna i Hercegovina je jedina zemlja bivše Jugoslavije koja će klirinški dug naplatiti u novcu. Istovremeno je i jedina zemlja koja nije riješila pitanje duga za isporučeni prirodni gas tokom rata. Od 104 miliona dolara duga ruskom Gazpromu vraćeno je svega pet miliona. Ko će vratiti preostali dug – još se ne zna.
Iako će Republika Srpska od 125 miliona dolara klirinškog duga naplatiti 29% od Rusije, vlasti ovog entiteta ne žele vratiti dug Rusiji za isporučeni gas tokom rata. Još 1996. godine zajednička komisija prvog saziva Savjeta ministara utvrdila je da naša zemlja duguje Rusiji 104,8 miliona dolara.
Godine 2002. premijeri dva entiteta potpisali su sporazum i dogovorili da će zajedno vraćati dug i to putem cijene goriva. Sličan dogovor 2013. postigli su entitetski premijeri Željka Cvijanović i Nermin Nikšić.
“Taj sporazum nije zaživio što je ponukalo rusku stranu da na zajedničkoj sjednici Međunarodne vladine komisije u maju ove godine zatraži od BiH da izvrši svoju obavezu i isplati dugovanja“, ističe Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Do sada je vraćeno oko šest miliona dolara i to od potrošača iz Federacije. Kompanija Gas-Res iz Banjaluke nedavno je sa Gazpromom potpisala ugovor prema kojem Republika Srpska nema obavezu vraćanja duga, pa je opravdano pitanje hoće li oko stotinu miliona dolara vratiti Federacija.
“Ruska Federacija ne traži od BiH vraćanje duga za gas, već kompanija ‘Gasprom’ od kompanije ‘Energoinvest’ iz Federacije BiH, jer je riječ o komercijalnom dugu kompanije uvoznika iz FBiH”, navode u kompaniji „Gas-Res“ iz Banjaluke.
Iz BH-gasa kažu da zvaničnici Gas-Resa ne govore istinu u potpunosti, te da se zna koliki je udjel oba entiteta kad je riječ o ratnom dugu. Sarajevo bi se, kao najveći potrošač gasa, zbog ovih okolnosti moglo suočiti s ograničenom isporukom gasa u zimskom periodu, ali i višim cijena.
“Kao posljedicu možemo imati neravnopravnu borbu u trgovini jer neko mora preuzeti taj ratni dug u svoju cijenu“, ističe direktor BH-gasa Jasmin Salkić.
Državni resorni ministar smatra da je dobro što ruska strana nije postavila ultimatum za izmirenje duga. Kaže da ne očekuje nikakve blokade kada je riječ o isporuci gasa.
“Bilo bi korektno da BiH pristupi izvršenju te obaveze i neophodno je da dvije vlade konačno naprave dogovor oko realizacije otplate“, dodaje Šarović.
Ruski ambasador Petar Ivancov je još 2014. predlagao da se poravnaju klirinški dug i dug BiH Gazpromu, pa bi Rusija našoj zemlji dugovala 20 miliona dolara koje bi isplatila isporukom opreme za operacije spašavanja za vrijeme poplava, ali entiteti su odbacili ovaj prijedlog. Zbog toga bi se problemi, prema riječima prvog čovjeka BH-gasa, mogli osjetiti početkom naredne godine ukoliko tokom jesenjih pregovora naše zemlje i Gazproma ne bude postignut dogovor.
(Global CIR/Agencije)
