EGIPAT IMA NAJVEĆE REZERVE PRIRODNOG GASA NA MEDITERANU! Merkelova i Al-Sisi o gasovodu koji će pomutiti račune Izraelu i Turskoj, nekoliko dana nakon što je Egipat zatražio 28 milijardi funti britanskog duga iz 1917.

Predsjednik Abdel-Fattah El-Sisi održao je u ponedjeljak uvodni govor na njemačko-egipatskom privrednom forumu u Berlinu, naglasivši niz mogućnosti investicija u egipatsku ekonomiju. Na samom početku foruma, El-Sisi se osvrnuo na niz velikih razvojnih projekata koje je provela država Egipat, poput Projekta razvoja kanala Suez i izgradnje novog administrativnog glavnog grada.

El-Sisi se nalazi u Berlinu gdje sudjeluje na dvodnevnoj konferenciji ‘G20 Africa Partnership’ (12. i 13. juna), koja se usredotočuje na poslovne i investicijske prilike u Africi, uz sudjelovanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kao i nekoliko afričkih velikih država. Predsjednik se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kasnije u ponedjeljak. Tokom konferencije G20, El-Sisi je održao govor o izazovima s kojima se suočavaju afričke zemlje. Također će sudjelovati u panel diskusiji koju organizira Merkel o privatnim ulaganjima u infrastrukturu i partnerstva između privatnog i javnog sektora.

Egipat i Njemačka ojačali su ekonomske i političke veze posljednjih nekoliko godina.

Prošlog novembra, prvi njemački putnički avion stigao je u zračnu luku Sharm El-Sheikh, što je okončalo jednogodišnju putnu zabranu evropskim zemljama u odmaralište na Crnom moru nakon što je ruski putnički avion srušen u terorističkom napadu na Sinaju u 2015.  Njemačka kompanija Siemens potpisala je ugovor s Egiptom od oko 8 milijardi eura (9,05 milijardi dolara) za izgradnju plinskih i vjetroelektrana.

Njemačka je počela sa konstrukcijom podmornica za egipatsku vojsku, a ove godine slijedi isporuka prve koju je izgradio ‘ThyssenKrupp Marine Systems’. Trenutno su u izgradnji još dvije podmornice namijenjene Egiptu. Bilateralna trgovina iznosila je oko 5,6 milijardi eura u 2016. godine, što je porast od  10 posto u odnosu na 2015. Njemačka ulaganja u Egipat samo u januaru ove godine iznosila su gotovo 620 miliona dolara.

Rezultat slika za MERKEL AL SISI

Merkelova spremna na saradnju u borbi protiv terorizma

Njemačka kancelarka izrazila je zadovoljstvo pri posjetu predsjednika Al-Sisija Njemačkoj i njegovom sudjelovanju na summitu kojeg je organizirala Njemačka te izrazila nadu da će summit završiti sa konkretnim planom djelovanja koji podupire napore o održivom razvoju u Africi, piše u izvještaju egipatske agencije Ahram.

Merkel je pohvalila razinu suradnje između Egipta i Njemačke, posebno naglasivši uspjeh njene posljednje posjete Egiptu u martu ove godine, ohrabrivši Egipat da nastavi privredne reforme koje je započeo. Njemačka kancelarka je upoznata sa povećanim ulaganjima njemačkih kompanija te obećala proširenje postojećih, ali i nove investicije u vodeću državu Sjeverne Afrike.

Također je ukazala na važnost uloge Egipta na Bliskom istoku i izrazila je zahvalnost za napore Egipta u borbi protiv terorizma, kao i na ulogu Egipta u poticanju procesa razrješenja političke krize u regiji. Naglasila spremnost Njemačke na jačanje suradnje s Egiptom na područjima suzbijanja terorizma i ilegalne imigracije, odajući priznanje egipatskim naporima na tim poljima. Borba protiv terorizma u Egiptu podrazumijeva prije svega eliminaciju pogubnog utjecaja ekstremističke grupe ‘Muslimansko bratstvo’.

U tom kontekstu, predsjednik Egipta je naglasio Egipatsku težnju za uspostavljanjem sigurnosti i stabilnosti u cijeloj regiji i postizanjem političkih rješenja za krizne situacije koje su zahvatile brojne zemlje, posebno Libiju i Siriju, temeljena na egipatskim načelima koja podrazumijevaju nužnost očuvanja teritorijalnog integriteta država i integriteta njezinih entiteta i nacionalnih institucija.

Energetski projekti budućnosti

Posebno interesantno za Njemačku jeste nalazište gasa na egipatskom dijelu Mediterana, koje je tokom terenskih ispitivanja otkrila italijanska kompanija ENI. Radi se o najvećem nalazištu prirodnog gasa u Mediteranu, pored kojeg i obližnje ‘leviatansko polje’ izgleda beznačajno. Naime procjenjene zalihe Zohr plinskog nalazišta u egipatskom dijelu Mediterana iznose oko 850 milijardi kubnih metara, što će udvostručiti ukupne procjenjene zalihe Egipta.

Već 2016. Godine ministri energetike Kipra i Egipta potpisali su ugovor o izgradnji gasovoda. “Ako se polje Zhor pokaže učinkovitim za pokrivanje egipatske rastuće unutarnje potrošnje, Egipat će vjerovatno izvoziti preostale eksploatisane količine”, kazao je Constantinos Filis, direktor instituta za međunarodne odnose, dodajući kako će u tom slučaju prirodni gas biti transportiran u tekućem obliku (LNG), što čini evropsko tržište dosta atraktivnijim u odnosu na azijsko.

Filis je kazao kako će sporazum o izgradnji cjevovoda između Cipra i Egipta vjerojatno utjecati na plinovod ‘Istočni Mediteran’. Međutim, dodao je da je projekt ‘Istočni Mediteran’ uvijek bio nižeg prioriteta.

“Međutim, ‘Istočni Mediteran’ može se materijalizirati samo izraelskim plinom. Budući da kompanija sa Cipra, Vassilikos LNG nije mogla realizirati svoj projekat, logički se okrenula najočitijoj alternativi, s obzirom da Egipat već  ima dva crpilišta za koja ne treba puno novca i vremena da budu operativna u punom kapacitetu.

Prema Yiorgosu Lakkotrypisu, prvi plinovod između Kipra i Egipta trebao bi biti dovršen negdje između 2020. i 2022. godine. Kipar, Egipat i Grčka već planiraju proširiti energetsku suradnju.

Na pitanje je li sporazum Kipar i Egipat značio da cjevovod preko Turske za mediteranski plin izgleda još više nemoguć projekat, Filis je rekao da po njegovom mišljenju neće biti nikakvog plinovoda preko Turske, već može biti samo prema Turskoj. Korištenje turskog tla za transport plina iz Sredozemlja vrlo je problematičan scenarij, ne samo u smislu troškova – zbog potrebe za izgradnjom nove infrastrukture koja povezuje južni s sjeverozapadnim dijelom zemlje – već i s obzirom na opasnosti koje proizlaze iz krhkog unutarnjeg mira ali i postupnog otuđenja turske vlade od Zapada, rekao je Filis za New Europe.

Bilo kako bilo, njemačka kancelarka je pokazala interes za nova ulaganja u neki novi ‘njemački tok’, kako bi izbjegla da se Evropa energetski podijeli na južnu i sjevernu, odnosno kako bi prva osigurala alternativni pravac plina za Evropu, što bi je učinilo manje ovisnom o uvozu ovog energenta iz Rusije, ali i geostrateški pozicioniralo  u istočnom Mediteranu, mjestu od posebne važnosti za cijeli svijet, gdje se susreću najveće svjetske religije i kulture.

Po svemu sudeći, s obzirom na pozitivna iskustva sa njemačkim kompanijama, Egipat će ozbiljno razmisliti o njemačkoj pomoći pri eksploataciji i distribuciji enormnog plinskog bogatstva.

Britanski dug

Slučajno ili ne, Egipat je nekoliko dana prije susreta Al-Sisija i Merkelove zatražio od Britanije isplatu duga iz 1917. godine od 28 milijardi funti. ‘Simboličan dug’, ali i simboličan potez koji mnogo govori u trenutku sve snažnijeg rivalskog odnosa između Njemačke i Velike Britanije.

Profesor  egipatske vojne historije Ashraf Sabri  je na konferenciji 11. juna istaknuo  da je Velika Britanija posudila od  Egipta 1917. zajam od 3,5 milijardi funti, i da je dogovor potpisan u Kairu, ali  Britanija od tada nije platila ni funte, iako postoje brojni dokumenti  potpisani kraljevskim pečatom kojima se potvrđuje sporazum  između ‘dvije zemalje’ o dugu i njegovim koristima.

Sabri je dodao da vrijednostbritanskog duga sada prelazi 28 milijardi funti zbog izostanka bilo kakve isplate od strane Londona. Naglasio je da je Kraljevstvo upoznato sa dugom ima prema Egiptu, te da je u raspravama britanskog parlamenta i vlade potvrđeno pravo Egipta na taj novac, piše ligt-dark.net.

Naime Britanija je ranije odbacila  mogućnost otplate ovog duga, jer budući da je Egipat tada imao status kolonije, danas nema pravo naplatiti bilo šta od Ujedinjenog Kraljevstva, smatraju u Londonu. ‘To je dio kolonijalne historije’, pišu britanski mediji.

 

 

 

 

 

(Global CIR)

Objavljeno u:

Komentarion this Post

  1. LjiljanaStojanovic

    Sjajna članak informativan jasan i razložan.

    Reply
  1. […] Na sigurnosnom planu postoji određeni nivo saradnje i korektnosti, ali ekonomski interesi Rusije i Izraela se međusobno isključuju budući da obje zemlje nude ‘istu robu istom tržištu’. Ogromne količine prirodnog gasa koje leže u Sredozemlju, a koje Izrael na različite načine pokušava preko Kipra i Grčke ‘dopremiti’ u Evropu, prijeteći oduzimanjem primata Moskve u snabdijevanju EU ovim energentom, mogle bi postati veliki kamen spoticanja u odnosima dvije zemlje. Stoga govoriti o nekom značajnijem međusobnom partnerstvu Izraela i Moskve je sa ekonomskog aspekta neozbiljno, budući da Izrael naoružava upravo onu Poljsku u Evropi koja kao glavnog neprijatelja ‘slučajno’ označava Rusiju i Njemačku te pokušava blokirati izgradnju Sjevernog toka 2. Druga je stvar što njemačka kancelarka Angela Merkel ne želi da se EU nađe energetski ovisna u procjepu interesa nekoliko država, već je zarad energetske autonomnosti ‘zabacila udicu’ i na afrički kontinent na koju se sav sretan upecao egipatski lider Al Sisi ponudivši Evropi ogromna nalazišta prirodnog gasa u Sredozemlju. […]

Komentiraj