Optužuju ga da je podržao državni udar u Makedoniji, sponzorirao proteste u Mađarskoj, orkestrirao izbjegličku krizu u Evropi. Sve većem broju državnika američki finansijer George Soros dežurni je krivac za sve.
Od Kremlja preko Skoplja do Washingtona, političarim aširom svijeta taj 86-godišnji multimilijarder mađarskog i židovskog porijekla javni je neprijatelj broj jedan. Po Forbesu, on je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde Sorosevi neprijatelji, za nametanje liberalne, multikultularne agende u politici.
U Poljskoj, koja ga je svojevremeno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitit. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se finansiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu fondaciju.
Preživio i nacističku i sovjetsku okupaciju
– Po onome što čitamo i slušamo ovih dana, čini se da je Soros kriv za svaki politički problem – kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer. “On je, kao neko ko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima”, dodaje Brunnbauer.
U aprilu su Mađarskoj nabrzinu usvojili zakon koji je zaprijetio zatvaranju Srednjoevropskog univerziteta u Budimpešti koje Soros finansira. Širom zemlje niknuli su veliki plakati, koje je finansirala vlada, kojima se Sorosa prikazivalo kao lutkara koji opozicione političare povlači kao marionete. Neki su u tome vidjeli i poveznicu s antisemitizmom.
– Njegovo vjersko porijeklo je irelevantno za najvažnije pitanje, a to je da sve više vlada Sorosevu mrežu smatra prijetnjom demokratiji – napisao je Zoltan Kovacs, portparola premijera Viktora Orbana, u članku pod naslovom “Mitovi i činjenice o Mađarskoj i Georgeu Sorosu”.
Orban, nekoć Sorosev stipendist, optužio je svog bivšeg dobročinitelja da koristi “predatorske nevladine organizacije” kako bi preplavio Evropu izbjeglicama i stvorio “transnacionalno carstvo”.
George Soros ponudio pomoć Orbanu 2010/Foto: Agencije
Kontroverzno poslovanje
Rođen u Budimpešti 1930. godine, Soros je preživio i nacističku i sovjetsku okupaciju prije nego što se preselio u Sjedinjene Države, gdje je stvorio bogatstvo investicijskim ‘hedge’ fondovima. Ali, njegovo poslovanje, kao i mnogih drugih s Wall Streeta, nije bez kontroverzi.
Godine 1992. postao je poznat kao čovjek koji je slomio englesku nacionalnu banku agresivnim valutnim špekulacijama. Funta je toliko izgubila na vrijednosti da je izbačena s evropskih kursnih lista. Optužuju ga i za azijsku finansijsku krizu 1997., kada su slomljene brojne tajlandske i malezijske banke. Prije 15 godina osuđen je u Francuskoj zbog trgovanja povlaštenim informacijama. Kažnjen je s milion eura.
Zaustavite Sorosa
Na Sorosa je navodno jako utjecalo iskustvo s totalitarnim režimima. “Vidio sam kakva šteta nastaje kada društva podlegnu strahu od ‘drugačijih'”, napisao je u martu u kolumni u New York Timesu. U želji da se bori protiv totalitarizama, Soros 1984. osniva zakladu Otvoreno društvo s ciljem da komunističke zemlje postanu demokratske.
Od tada je ulio milijarde u bivše sovjetske satelitske države i finansirao zdravstvene i pravosudne reforme, promovisao prava manjina te se borio protiv sistemske korupcije. Podržavao je prodemokratske snage u mirnim ili revolucionarnim prijenosima vlasti u srednjoj i istočnoj Evropi. Najavio je i da će uložiti milijardu dolara kako bi Ukrajinu spasio od “ruske agresije”. Zauzvrat je stekao moćne neprijatelje. Nedavno je Mađarsku proglasio “mafijaškom državom”, što je, pak, premijer Orban ocijenio “objavom rata”.
Kremlj ga je 2015. optužio da finansira nasilne proteste i njegovu fondaciju stavio izvan zakona. Evropska migracijska kriza pojačala je razdor između proizbjegličkog Otvorenog društva i protuimigracijski nastrojenih nacionalista. U januaru ove godine u Makedoniji je pokrenuta kampanja “Zaustavite Sorosa” koju je poticao bivši konzervativni, neki kažu i autoritarni premijer Nikola Gruevski, koji je više puta pozvao na “desorošizaciju” zemlje. Čelnik poljske konzervativne vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski kaže da Soros želi stvoriti društva bez identiteta.
Mržnja prema Sorosu nije specifična samo za Evropu. U Americi je omiljena meta desničarskog portala Breitbarta, koji protiv njega piše gotovo svakodnevno. Steve Bannon, osnivač Breitbarta, sada je savjetnik predsjedniku Donaldu Trumpu. Portal je prikupio 60 hiljada potpisa na zahtjevu da se Soros uhapsi jer stoji na putu tome da “Amerika ponovo postane velika”.
Neprijateljstvo prema Sorosu nije ništa novo, ali intenzitet nikada nije bio veći, kaže direktor evroazijske centrale Otvorenog društva Leonard Benardo. – Svjedočimo tome da demokratije nije samo pitanje demokratskih institucija. Možete imati uvelike slobodne i poštene izbore, a i dalje velike probleme i tjeskobe kada je u pitanju formiranje otvorenog društva – rekao je Benardo.
