-
DOK SE PRIBLIŽAVA POČETAK ISTRAGE WHO-a! Kineski komunistički režim širi opasne teorije zavjere, potičući nepovjerenje u zapadne vakcine i sugerirajući da je virus možda razvijen u USA! - 3 horas ago
-
DRUGI PETOGODIŠNJI MANDAT! Marcelo Rebelo de Sousa pobjednik predsjedničkih izbora u Portugalu! - ago
-
SPORNA OBLAST I NEDEFINISANA GRANICA: Novi sukob vojnika Indije i Kine, povrijeđenih ima na obje strane! - ago
-
Petrinja se i dalje trese, zabilježen potres 3,4 po Rihteru - ago
-
PUT U NEZAVISNOST?! Škotska premijerka najavljuje referendum ako pobijedi na izborima u maju! - ago
-
ILEGALNI PRIJEVOZ NAFTE! Iranski i panamski tankeri zaplijenjeni u Indoneziji! - ago
-
KAO IZ STRIPA! Kafić koji će vas natjerati da posumnjate u svoje oči! - ago
-
ISPUNJENO TEKUĆIM ETANOM I METANOM! Saturnov mjesec Titan ima ‘more’ dovoljno duboko da ga može istraživati i podmornica - ago
-
VAŽAN I POTREBAN MINERAL! Namirnice koje sadrže više kalija od banana - ago
-
ANALIZA AMERIČKIH MEDIJA! Put Džoa Bajdena do Bijele kuće popločan je ‘mračnim novcem’: Hoćemo li ikada imati potpunu evidenciju o njegovim donatorima?! - ago
ZAŠTO JE PUTIN LETIO 500 KILOMETARA DUŽE? Zrakoplov ruskog predsjednika na letu za Hamburg izbjegao Poljsku i baltičke zemlje
Zrakoplov ruskog predsjednika Vladimira Putina na letu za summit G20 u Njemačkoj letio je 500 kilometara duže kako ne bi prošao kroz zračni prostor članica NATO-a Poljske i baltičkih država, pokazuju tehnički podaci.

Prema internetskoj stranici FlightRadar24, zrakoplov je na letu iz Moskve prema Hamburgu skrenuo s izravne rute preko Bjelorusije i Poljske, nekoć članice sovjetskog bloka koja se nakon pada komunizma priključila Sjevernoatlanskom savezu.
Umjesto toga, Putinov Iljušin je letio preko Baltičkog mora, neutralne Finske i Švedske prije nego što je ušao u zračni prostor članica NATO-a Danske i Njemačke.
Putin je preko istočnih članica NATO-a ranije letio nekoliko puta. Stoga nije jasno zašto je ovoga puta zrakoplov letio duljom rutom kojom je također izbjegao zračne prostore baltičkih država, bivših sovjetskih republika koje su, poput Poljske, članice EU-a i NATO-a.
Poljska, Litva, Latvija i Estonija posebno su kritične perma Moskvi otkako je Rusija pripojila 2014. ukrajinski poluotok Krim.
Ta je regija u središtu napetosti između Rusije i zapadnih saveznika, jer su u njoj, na nezadovoljstvo Moskve, rapoređeni američki i vojnici NATO-a.
(Global CIR/Agencije)