HRONIKA JEDNOG VREMENA: Tito u američkim depešama sedamdesetih

U pozivu upućenom direktoru za istočnoevropska pitanja Bakeru, 21. avgusta 1973, Štrbac, zamjenik jugoslavenskog šefa misije, izrazio je zabrinutost Vlade da bi određeni ekstremistički emigranti, za vrijeme Samita nesvrstanih u Alžiru mogli izvesti određene aktivnosti protiv Tita, navedeno je u depeši.

Štrbac je američkoj vladi prenio zahtjev u kojem se traži da Sjedinjene Države informišu tamošnju jugoslavensku ambasadu u slučaju da određeni srpski, hrvatski ili makedonski emigranti, koji imaju prijavljeno boravište u njihovoj zemlji, a čija se imena nalaze na listi koju je proslijedio Bakeru, otputuju u inozemstvo neposredno pred samit u Alžiru.

Naime, u izdanju emigrantskog hrvatskog lista „Danica” od 15. augusta 1973. godine, objavljenog u Chicagu, nalazi se članak koji poziva Hrvate da pošalju novac u špansku Valenciju kako bi bila omogućena finansijska podrška emigrantima koji se pripremaju za „Dan X”, za šta je Štrbac sumnjao da se odnosi na atentat na Tita.

Štrbac navodi i četiri sastanka emigrantskih organizacija koji će biti održani u bliskoj budućnosti, a riječ je o Sjevernoameričkom vijeću za hrvatsku državu, Ujedinjenim američkim Hrvatima, Srpskoj narodnoj odbrani, te Makedonskoj patriotskoj organizaciji.

Atentat na Tita

Posjeta Alžiru prošla je bez incidenata. Međutim, u septembru 1975. godine Tito dolazi u posjet Zagrebu. Plan je posjetiti Zagrebački velesajam i zagrebačkom gradonačelniku uručiti orden narodnog heroja.

Međutim, raspored se mijenja i Tito prvo odlazi na Velesajam, a u 10h u Paromlinskoj ulici odjekuje eksplozija bombe. Američki generalni konzulat u Zagrebu dan poslije, preko ambasade u Beogradu, o eksploziji detaljno piše i spominje popucala stakla na zgradi jedne banke, te da nije bilo povrijeđenih.

Titov nasljednik

Iznimno važna poruka poslana je 22. maja 1973. u State Department, a bavi se pitanjem mogućeg Titovog nasljednika. Kao glavni kandidat spominje se Stane Dolanc, kao osoba čiji je položaj u Savezu komunista „od velike važnosti za sve potrebne manevre u slučaju smrti ili invalidnosti predsjednika”.

Dolanc je u to vrijeme bio sekretar Izvršnog biroa CK SKJ, i jedan od najmoćnijih jugoslavenskih političara.

U drugom izvještaju od 28. maja 1974. iznova se aktualizira pitanje ko će naslijediti Tita. Pritom se upozorava na intervju koji je Stane Dolanc dao stranim dopisncima – povodom održavanja Desetog kongresa SKJ – kojima je iznenađujuće otvoreno govorio o Jugoslaviji nakon Titove smrti.

U odgovoru na pitanja o nasljedniku Josipa Broza Tita, Dolanc je rekao kako se o tome još ne razmišlja jer Jugoslavija nije kraljevina. Međutim, američki je dojam da upravo Dolanc očekuje da će ostati na svojim tadašnjim funkcijama još jedan četverogodišnji mandat.

Sudbina Ivana Miškovića

Američku ambasadu u Beogaradu intigrirala je i sudbina generala Ivana Miškovića, nekadašnjeg načelnika Kontraobavještajne službe, a poslije Titovog savjetnika za sigurnost. Američki zvaničnici u Beogradu 2. jula 1973. pišu dva izvještaja o Miškovićevu odlasku.

U prvom izvještaju navode da je Mišković izgubio Titovo povjerenje jer je krivo procjenjivao političku situaciju, da je preradikalan u obračunu s liberalima i drugim disidentima te da se zalaže za uvođenje čvrste ruke u vođenju države. No, istoga dana američka ambasada šalje novi izvještaj u kojem navode da je Mišković smijenjen jer je želio provesti vojni prevrat te zajedno s još dvojicom visokih časnika preuzeti vlast. Prema američkim izvorima, Mišković je prevrat planirao u jesen 1972. godine.

Loši odnosi između Jugoslavije i SSSR-a

Zanimljiv je i izvještaj State Departmenta od 16. decembra 1976., u kojem se spominje susret s članom Centralnog komiteta SKH koji se opisuje kao „prozapadno orijentisan” i dodaje da je u prošlosti dosljedno izražavao svoja politička uvjerenja. Susret američkog diplomate i hrvatskog partijskog zvaničnika dogodio se prethodni dan na letu iz Londona u Zagreb, a najveći interes izazvali su sagovornikovi stavovi o lošim odnosima Jugoslavije i Sovjetskog saveza. Neimenovani komunistički političar opisao je susret između Tita i Brežnjeva, koji je održan mjesec dana ranije, kao jako težak i nezgodan.

Najvažniji detalj odnosio se na Brežnjevljev zahtjev da Jugoslavija svoje jadranske luke ustupi na korištenje floti SSSR-a. Tito ga je odbio.

„Između Jugoslavije i SSSR-a postoje jako duboke razlike koje su gotovo nepomirljive”, zaključio je anonimni član CK SKH.

A u izvještaju iz maja 1974. navode se riječi Staneta Dolanca kako Jugoslavija nikad nije bila član Istočnog bloka i to nikad neće biti. Dobri odnosi sa socijalističkim strankama „ne temelje se na ideološkim koncesijama. Ni Sovjetski savez, a niti druge socijalističke zemlje nisu pokušale integrirati Jugoslaviju u svoj tabor”, rekao je Dolanc.

 

 

(Global CIR)

Komentiraj