RAT U KOJEM BI UČESTVOVALA TREĆINA STANOVNIŠTVA SVIJETA! Kinesko ministarstvo odbrane: Objavit ćemo rat Indiji u slučaju da ne izvede vojsku sa kineske visoravni Doklam

Kina će objaviti Indiji rat u slučaju da ne izvede vojsku sa kineske visoravni Doklam, izjavio je šef centra za međunarodnu saradnju Ministarstva odbrane Kine Džou Bo. On je to rekao tokom debate u kojoj je učestvovao i general indijske vojske Ašok Mehta, a glavna tema bila je porast tenzija na visoravni Doklam. Indijski general optužio je Kinu da vodi agresivnu medijsku kampanju protiv Indije, kao i da je uvlači u rat.

Indija i Kina vijekovni rivali za prevlast u Aziji, ponovo su pooštrile odnose, nakon što su indijske trupe ušle u južne kineske teritorije. Za to vrijeme Peking gradi lanac baza oko Indijskog okeana, dok Nju Delhi vježba odbranu sa Amerikom i Japanom.

Između dvije najmnogoljudnije države na svijetu ponovo bjesni konflikt zbog terotorije podno Himalaja, na granici između Kine i Butana. Sve je počelo 6. juna, kada su u sporno područje Dokalam ušli kineski vojni inženjeri i počeli da grade put prema Butanu. To je izazvalo protest susjeda, dok se saveznička indijska vojska umiješala (Delhi ima potpisan sporazum sa Butanom o čuvanju granica) i istisnula jedan dio Kineza. Međutim, Peking je uskoro poslao pojačanje u ovo područje.

Delhi se plaši da bi preuzimanjem Dokalama mogao biti doveden u pitanje uski pojas Siliguri, ili “kokošji vrat” kako se još naziva, koji je u pojedinim dijelovima širok samo 30 kilometara, a kojim je više indijskih država povezano sa centrom.

Nekoliko hiljada vojnika trenutno se gledaju preko nišana

Kinesko Ministarstvo inostranih poslova izdalo je saopštenje u kome se optužuju indijski vojnici za upad na teritoriju Kine, a u ovom trenutku, nekoliko hiljada vojnika dvije države se gleda preko nišana. Rastojanje između njih je samo 120 metara. Sa obje strane se čuju optužbe, prijetnje i pozivi za povlačenje vojnika sa spornog dijela granice.

– Odlučnost Kine je nepokolebljiva. Želeo bih da upozorim Indiju da ne fantazira mnogo – izjavio je predstavnik kineskog Ministarstva odbrane pukovnik Vu Kuan.

Paralelno obje države vježbaju vojnike. Kina je na sjeveru Tibeta, kao demonstraciju sile, izvela vojne vježbe brzog prebacivanja vojske i izvođenja kontranapada. I Indija je odlučila da pokaže zube, učestvujući u vojnim vježbama sa Japanom i SAD-om u Bengalskom zaljevu sredinom ovog mjeseca. Zaoštravanje situacije na tromeđi dovelo je ne samo do povećanja stepena uzajamnih optužbi Pekinga i Nju Delhija, već i do pravog informacionog rata.

Mediji u Indiji i Kini ne smiruju strasti

Kineski državni list “Global tajms” piše da se “Kina se ne plaši da ponovo ide u rat (posljednji rat između dvije države je bio 1962. godine) niti pokušava da izbjegne vojni sukob s Indijom. Kina je spremna na dugoročnu konfrontaciju”.

“Rat” se vodi i na internetu. Pravi skandal su izazvale fotografije na kojima se navodno vidi kineski udar na indijske pozicije. O pogibiji 150 indijskih vojnika u Sikimu prvi put su pisali pakistanski mediji, ali je istraga kineskih novinara pokazala da se radi o falsifikatu.

“Nuklearno oružje je garancija bezbjednosti i nezavisnosti zauvijek”

Po mišljenju indijske strane, Kina posljednjih šest godina istiskuje Indiju iz njene zone strateških interesa u Južnoj Aziji, i vrši uticaj na njene susjede, Šri Lanku i Nepal. U Pakistanu Peking posjeduje pravu bazu, a nedavno su se u Džibutiju iskrcali kineski vojnici. Srdačni odnosi sa Mjanmarom i Kambodžom se i ne dovode u pitanje.

– Indija se već nalazi u kineskim kliještima. Međutim, ona poseduje nuklearno oružje, a kao što je rekao jedan ekspert, “Nuklearno oružje je garancija bezbjednosti i nezavisnosti zauvijek”. Ako Kinezi ne žele da na njihovoj teritoriji porastu nuklearne pečurke, oni neće provocirati konflikt sa Indijom – smatra ruski vojni ekspert Vladimir Ščerbakov.

Sporna granica iz 1914.

Ne treba očekivati da u budućnosti dođe do poboljšanja odnosa između dvije države, s obzirom na to da su one ljuti ekonomski i politički konkurenti u Aziji, ali i u svijetu. Kina smatra spornom čitavu granicu sa Indijom, dužine 900 kilometara, koja je uspostavljena 1914. godine uz sufliranje Britanaca, a i boravak tibetanskog vjerskog lidera dalaj-lame u Indiji ne pomaže u rješavanju problema.

Vojna moć i jedne i druge države je u porastu. Obje vojske se ubrzano modernizuju. Vojni budžet Kine za ovu godinu iznosio je 140 milijardi dolara, a Indije 50 milijardi dolara. Međutim, i Indija i Kina posjeduju na stotine bojevih glava. Uz to, ne treba sumnjati da će Pakistan, još jedna nuklearna sila koja takođe ima teritorijalne sporove sa Indijom, takođe biti uvučen u sukob. U tom slučaju, to bi bio rat u kojem bi učestvovala najmanje trećina stanovništva svijeta.

O mogućem ratu azijskih divova u režiji SAD-a i Velike Britanije, a u koji bi lukavo bila uvučena i Rusija, pisali smo i ranije u našoj analizi:

SAVEZ ‘DVA MEDVJEDA’ I PAD AMERIČKO-BRITANSKOG CARSTVA (V): Izazovi multipolarnog svijeta i potencijalni rat azijskih divova u režiji Londona i Washingtona

 

 

(Global CIR/Agencije)
Objavljeno u:
  1. […] Kine! TENZIJE NA HIMALAJIMA: Indija optužuje Kinu da raspoređuju vojsku duž granice u Ladaku RAT U KOJEM BI UČESTVOVALA TREĆINA STANOVNIŠTVA SVIJETA! Kinesko ministarstvo odbrane: Objavit ć… Objavljeno […]

Komentiraj