SADA IDE KORAK DALJE! Od zahrđale milionske armije napravio ‘zmaja sa istoka’

Od kada je 2013. došao na mjesto predsjednika Kine, Si Đinping je napravio mnogo velikih stvari za svoju zemlju. Međutim, nijedna se ne ističe toliko kao reforma vojske, koja je od zastarjele milionske sile postala moćni “zmaj sa istoka”. Upravo ta reforma otkriva Đinpingove planove za budućnost Kine, piše BBC.

Đinping se nije plašio da se uhvati u koštac sa najtežim mogućim zadatkom – reorganizacijom najmnogoljudnije vojske na svijetu, Narodno-oslobodilačke armije Kine. Počelo je sa sada već čuvenim čistkama i hapšenja vrhunskih generala, čija je besramna korupcija išla dotle da su za novac radili sve, pa čak i prodavali činove, da bi se nastavilo sa ulaganjem u modernizaciju vojske.

Prvi korak

Najvažniji i ujedno najteži posao Đinpinga je sačekao na samom početku: Morao je da razbije tzv. generalske departmane, masivne vojne sektore kojima je gospodario regionalni general, koji je bio ‘bog i batina’. Kada kažemo sektor, u kineskim uslovima to znači nekoliko desetina hiljada vojnika. Uz to, ovi departmani bili su produžena ruka određenih korumpiranih sektora kineske vlade, čime je praktično obesmišljena pozicija Centralne vojne komisije (CMC). To je bio jedan od najvećih problema koje je morao riješiti kako bi ispunio svoje obećanje o “kineskom snu”: Da na stogodišnjicu od osnivanja Komunističke partije (2021) njegova Kina postane “imućno društvo”.

Đinping je protresao korpu i pobacao pokvarene jabuke, kako se slikovito izrazio Čeng Li, direktor Kineskog centra na institutu Brukings, i autor knjige “Preispitivanje kolektivnog vođstva: Đinpingova Kina”.

Transformisao je kineske vojne operacije u ruski stil ratovanja, dok je kinesko vojno rukovodstvo u sistemu po zapadnom (američkom) modelu. Veoma brzo je postavio mlade, ambiciozne, stručne i prije svega nekorumpirane oficire na čelna mjesta u vojsci. Oni su ubrzo u tamošnjim medijima dobili nadimak “Sijevi mladi čuvari”.

Priprema za najveće iznenađenje

Đinpingu polahko ističe prvi petogodišnji mandat, a za naredni kongres Komunističke partije spremio je veliko iznenađenje: sudeći po ogromnom broju policijskih i vojnih predstavnika koji su dobili pozivnice, Kinu očekuje smjena visokih oficira i zvaničnika. I to ne bilo kakva.

Čak 90 odsto od 300 vojnih delegata pozvanih na Kongres će se tu naći prvi put. Prema posljednjim procjenama koje stižu iz Kine, najviše 17 odsto dosadašnjih vojnih zvaničnika sa stalnim članstvom u Komunističkoj partiji Kine zadržat će svoje dosadašnje pozicije. Svi ostali bit će smijenjeni, što će značiti i najveću smjenu vojne elite u historiji Kine.

Na čelnim pozicijama u vojsci ostat će dugogodišnji Đinpingovi saradnici i prijatelji, Žen Juđa, Li Zuočeng i Mijao Hua, dok će svi ostali biti mladi generalni, stručnjaci za moderno ratovanje, kako u kopnenim, tako i vazdušnim i mornaričkih okršajima.

Vojska je početak, a cilj je Partija

Prema pisanju BBC-ja, Đinpingova potpuna kontrola nad vojskom je ujedno i priprema za drugu, političku čistku. Predsjednik Kine želi da učvrsti vlast i uzme drugi mandat, a sumnja da u redovima Komunističke partije postoji još korupcije. Zato se sprema za masovnu smjenu rukovodstva na 19. kongresu Komunističke partije. Od 376 članova Centralnog komiteta, njih 38 (oko 10%) je već pohapšeno zbog korupcije.

Pored toga, oko 200 članova (53% Komiteta) je blizu penzije ili je već najavilo da im je ovo poslednji mandat. Điping tako planira da zamijeni skoro 70 % članova CK, i povrati poverenje kineske javnost koje je izgubljeno silnim aferama.

Sin Maovog saborca i suprug kćerke britanskog ambasadora

Sijev otac Si Džongsun bio saborac Mao Cedunga, ali je pao u nemilost 1962. godine.

Poslije Maove smrti, kao guverner pokrajine Guangdong, pomogao je Deng Sjaopingu u otvaranju kineske privrede. Si Đinping je 22 godine radio u pokrajinama, gdje se kao partijski sekretar pročuo kao zagovornik privatnog preduzetništva i borac protiv birokratije i korupcije.

Istovremeno, iskreni je pristalica marksističke teorije, ali je prije svega konfučijanac. Pokazavši veliki potencijal, poslat je na “kaljenje menadžerskih sposobnosti”, učestvujući u upravljanju najnaseljenijim kineskim gradovima, poput Šangaja, Hebeja… kako bi stekao sve potrebne vještine sa upravljanje silom od skoro milijardu i po ljudi.

Iako je odrastao među elitom, u vrijeme kulturne revolucije, kao mnogi mladi Kinezi bio je poslat na selo da upozna težak seljački život. U Pekingu je završio prestižni Univerzitet Cingua. Oženio se Ke Linglin, kćerkom kineskog ambasadora u Britaniji, i ubrzo razveo.

Si je bio pripadnik privilegovane elite, čije nasljednike Zapad naziva “kraljevićima”. U kontaktu s ljudima Si je otvoren i šarmantan. Vrlo je direktan i kaže šta misli. Tako je 2004. sardnicima rekao:

– Obuzdajte svoje supruge, djecu, rodbinu, prijatelje i osoblje i zavjetujte se da nećete koristiti vlast za lično bogaćenje.

U martu 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine, a šef države i geralni sekretar KP postaje 2012. U međuvremenu se ponovo oženio, ovoga puta popularnom kineskom pjevačicom Peng Lijuan. sa njom ima kćerku, koja pod pseudonimom studira na Harvardu.

Najveći strateški um među političarima

Đinping je na svetsku scenu ušao tiho, ali su mu rezultati bili bombastični. Radio je sve kako bi azijskog džina postavio na sam vrh svjetskih sila. Prvi od planova je svakako obnavljanje drevnog “Puta svile”, kojim planira da stvori gigantsko tržište od Pacifika do Baltika. U prilog njegovom političkom umijeću govori i izjava Henrija Kisindžera, doajena američke diplomatije, koji je Đinpinga nazvao “jednim od najvećih strateških umova današnjice”.

Uspostavio je snažnu, možda i najčvršću svjetsku kontrolu sajber-prostora: Nije se libio da u Kini zabrani onlajn izdanja “Njujork tajmsa”, “Ekonomista” i sličnih čuvenih medija. Takođe, ogromne restirkcije postoje i za gigante poput Facebooka i Twittera… Smatra da “moćne strane platforme mogu da izazovu rušenje poretka”, iako se to mnogima u Kini nije svidjelo.

Što se spoljne politike tiče, dovoljno je reći da Kina otvoreno prkosi Americi i njenim saveznicima u Južnokineskom moru, gdje je militarizovala brojna vještačka ostrva, ali i da otvara vojne baze u Africi, tačnije Džibutiju.

Na svom putu Đinping je stekao mnogo neprijatelja, a predstojeći 19. Kongres Komunističke partije za njega će biti još jedna u nizu visokih prepreka koje će morati da preskoči ukoliko želi da ostvari “kineski san”.

 

(Global CIR/BBC/blic.rs)

Objavljeno u:

Komentiraj