Povodom obilježavanja 14. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića jučer je na Šehidskom mezarju “Kovači” položeno cvijeće na centralnom mezaru šehidima Bosne i Hercegovine i turbetu Alije Izetbegovića. Delegacije su položile cvijeće u 11 sati nakon čega je uslijedio vjerski dio ceremonije.
U Narodnom pozorištu održana akademija
U prepunom Narodnom pozorištu sinoć je održana akademija. Program obilježavanja akademije obilovao je izuzetnim video-sekvencama autora Marka Jovančića koje su u kolažu sa muzikom i arhivskim materijalima vodile publiku i gledaoce Javnog servisa BHRT-a kroz jedno zanimljivo i na momente katarzično putovanje, kroz život Alije Izetbegovića. Uz istinske bravure Belme Alić na violončelu, YeonJu na violini te uz nadahnutu i uzbudljivu pratnju profesorice Azre Medić, publika je u nastavku mogla čuti i odlomke iz djela Alije Izetbegovića u izvođenju doajena bosanskohercegovačkog glumišta Izudina Bajrovića i Miodraga Trifunova.
U oficijelnom dijelu programa obratili su se član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i ugledni intelektualac, akademik Mirko Pejanović, profesor Sead Šemsović sa katedre za književnost naroda Bosne i Hercegovine, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te direktor Muzeja Alija Izetbegović Adnan Žiško.
“Uticajni međunarodni zvaničnici su, u svojim memoarima, već zabilježili da je Alija Izetbegović bio veoma kooperativan u saradnji sa institucijama međunarodne zajednice. Bio je strpljiv i istrajan u traženju najboljih rješenja za budućnost države Bosne i Hercegovine. Za integritet države Bosne i Hercegovine i njenu stabilnost Izetbegović je bio spreman na kompromis do opšteprihvatljivog dogovora. Kada bi današnje elite vladajućih parlamentarnih stranaka primjenjivale metod Alije Izetbegovića za uspostavljanje konsensusa u interesu države Bosne i Hercegovine i njenog napretka, Bosna i Hercegovina bi zasigurno bila prva, a ne posljednja zemlja zapadnog Balkana u provođenju reformi i približavanju članstvu u Evropsku uniju”, kazao je pored ostalog akademik Mirko Pejanović.
Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović na čelu sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, predstavnici diplomatskog kora te brojne ličnosti iz političkog, vjerskog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.
Kratka biografija
Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.
Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.
U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.
Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.
Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen je počasnim predsjednikom SDA.
Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.
Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.
(Global CIR/Agencije)
