REPRIZA PROŠLOSTI: Vulkanske erupcije mogle bi nam donijeti ‘godine bez ljeta’

Od Vezuva do Krakatoua, supervulkani na Zemlji su uzrokovali globalna uništenja kroz povijest, no to još nije ništa u usporedbi s eksplozijama koje nam tek slijede, zaključak je znanstvenika u sklopu nove studije nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja Colorado.

Snijegom i ledom okovan casino Constanta na Crnom moru

Znanstvenici kažu kako bi buduće erupcije mogle gurnuti Zemlju u seriju “godina bez ljeta”, usporedno s posljedicama klimatskih promjena koje umanjuju mogućnost oceana da umanjuju te utjecaje, piše Daily Mail.

Vulkani su okidač hlađenja

Istraživači su napravili projekcije po identificiranim vulkanskim aktivnostima, kao i njihovoj dosadašnjoj učestalosti, usmjeravajući se na kataklizmičke erupcije, poput one u Indoneziji u travnju 1815. godine.

Otkrili su da, ako se takva erupcija dogodi 2085., posljedice će biti još katastrofalnije i s većim globalnim padom temperature, objašnjavajući kako će najveću razliku napraviti promjenjeno stanJe oceana.

Ocean | Author: WikipediaWIKIPEDIA

– Oceani imaju veliku ulogu u ublažavanju, ali istodobno i u produljivanju površinskog hlađenja – rekao je voditelj studije, dr. John Fassulo.

Repriza prošlosti

Otkako postoji meteorološka dokumentacija, 1816. godina je doista bila najbizarnija od svih godina. Nazvana je još i godina bez ljeta s vrlo neobičnim vremenskim prilikama.

Naime, dok su siječanj i veljača bili donekle standardni, u ožujku je počelo opako zahladnjivati. U travnju i svibnju kiša nije prestala padati. U lipnju i srpnju mraz je bio svakodnevan, a u New Yorku je palo oko metar snijega. Europu je pogodilo ogromno nevrijeme, a brojne su se rijeke prelile iz korita.

Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi diljem svijeta i cijena hrane se udeseterostručila. Iako je cijela planeta bila u čudu te su uporno iščekivali ljeto koje nije došlo, već se naprosto nastavila zima, pa jesen, pa zima, nije bilo objašnjenja za tu pojavu.

Eurpcija vulkana s munjama | Author: BigPictures/PIXSELLBIGPICTURES/PIXSELL

Tek 1920. je američki znanstvenik William Humphreys postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen. On je otkrio kako jevulkan Tamboru u travnju 1815. eruptirao te je u atmosferu poslao oblake vulkanskog pepela.

Velik dio sjeverne hemisfere bio je prekriven pokrivačem prašine i prljavštine, no tek u lipnju 1816. je postalo jasno kako nešto nije u redu. Hladno vrijeme zimskih mjeseci naprosto nije završilo. Mraz je potukao sve usjeve, a glad koja je izbila nakon toga uzrokovala je društvene nerede, pobune, uništenja čitavih zajednica i povećala se stopa zločina.

Kad ne dođe ljeto – stižu i epidemije

Godina bez ljeta je prema brojnim znanstvenicima i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u povijesti. Dok je hladnoća paralizirala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na desetke tisuća ljudi.

Znanstvenici danas kažu kako se upravo ovakvog scenarija trebamo pribojavati, ali i spremiti za njega povećavajući zalihe hrane i vodeći precizna mjerenja vulkanske aktivnosti

 

(Global CIR/Express)

Komentiraj