AKO POČNE, MOŽDA NIKADA NEĆE PRESTATI! Šta se krije iza tenzija u Libanu koje mogu izazvati veliki rat: ‘Iran kontroliše gotovo cijeli koridor od Teherana do Tartusa u Siriji’

U južnom predgrađu Bejruta, gdje se zgrade obilježene ratovima stapaju s plakatima najnovijih žrtava, stanovnici govore o mogućem novom sukobu do sada neviđenih razmjera.

Husein Hajredin, berberin koji s porodicom živi u šiitskom predgrađu Dahidže, kaže da su se tokom decenija navikli na tenzije. – Ali ovo je nešto drugo. Moglo bi da prevrne brda i doline. A ako počne, možda nikada neće prestati – kaže on.

Pretnja nije ograničena samo na predgrađa Bejruta i južni Liban gdje dominiraju šiiti, već se uvukla u sve oblasti zemlje koja se iznenada našla u središtu ogromne regionalne krize. Situacija se godinama zakuhavala, a kriza je intenzivirana trećeg novembra, kada je premijer Libana Saad Hariri ugostio francusku ministarku kulture Fransoaz Nisen. Dok su sjedili za ručkom, Hariri je primio telefonski poziv i raspoloženje mu se promijenilo. Izvinio se i otišao na aerodrom.

“Ratovi preko posrednika”

Poslije nekoliko sati, Hariri, koji je u međuvremenu stigao u Rijad, podnio je ostavku na mjesto premijera, čime je okončan njegov put od lidera Libana do saudijskog izaslanika i preobražaj Libana od isturenog položaja do samog središta regionalne krize.

Pad Kirkuka, grada na sjeveru Iraka pod kontrolom Kurda, u oktobru, uz podršku najpoznatijeg iranskog generala, glad u ratom zahvaćenom Jemenu, balistički projektil iznad Rijada i očigledno iznuđeni odlazak premijera u Libanu, posljedica su velike strateške borbe za premoć između dva regionalna teškaša koja je iznenada iz pozadine stigla do moguće realizacije.

Konfrontacija Irana i Saudijska Arabija izraženija je nego ikada u modernoj historiji, a njihova trka za konsolidovanje uticaja na teritorijama između Sane, prijestolnice Jemena, i Berjuta, glavnog grada Libana, bliži se vrhuncu.

Muhamed bin Salman

Kriza se proširila na nove teritorije, sklapaju se do sada nezamislivi savezi i prijeti rizik od razornog sukoba između dva protivnika, koji su dugo smatrali da su “ratovi preko posrednika” sigurniji od direktnog suočavanja.

Promjenu pristupa diktira Rijad, gdje je nova vlast odlučila da postavi Saudijsku Arabiju na potpuno nove osnove unutar zemlje, ali i da promijeni način na koji kraljevina predstavlja sebe regionalno i globalno.

Ambiciozni i neobično moćni prijestolonosljednik Muhamed bin Salman dobio je ovlaštenje od oca, kralja Salmana, da se uhvati u koštac sa onim što kraljevina i njeni saveznici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima vide kao iransko zauzimanje najvažnijih dijelova sunitskog arapskog svijeta.

Vjerski rivalitet između Teherana i Rijada se u novije vrijeme pretvorio u borbu za političku moć i uticaj

Šest mjeseci nakon što je preuzeo dužnost, saudijski princ Muhamed bin-Salman i prijestolonasljednik UAE Muhamed bin Zajed veruju da je vijreme da demonstriraju snagu Iranu. Obojica tvrde da je iranska uticajna sfera zahvatila Bagdad, Damask, Gazu i Liban, uz pokušaje proširenja i u Jemenu i Manami, pri čemu su gradovi države Abu Dabi i Dubai takođe u zoni domašaja.

Nakon što je Hariri otišao u Rijad, palestinski predsjednik Mahmud Abas, čija se administracija prošlog mjeseca pomirila s Hamasom, koji je dobio podršku Irana, takođe je pozvan u Rijad na sastanak s kraljem Salmanom.

Sukob između dvije glavne islamske vjerske zajednice oko toga ko treba da naslijedi poslanika Muhameda a.s. dugo je bio polazna tačka u nastojanju da se objasni aktuelni rivalitet između Teherana i Rijada, ali se u novije vrijeme taj sukob pretvorio u borbu za političku moć i uticaj, naročito u godinama nakon svrgavanja Sadama, kada je region duboko destabilizovan.

– Sadam je bio sunitski bedem – kaže libanski političar i savjetnik bivšeg iračkog diktatora. – Saudijci to tek sada shvataju i pokušavaju da se nametnu umjesto njega mnogo godina kasnije.

Iran kontroliše gotovo cijeli koridor od Teherana do Tartusa u Siriji

Dok su oni bili neodlučni, Iran je jačao – kaže viši saudijski zvaničnik, koji je prošle godine napustio kraljevinu.

Dok su oni mislili da SAD igraju kako oni sviraju, one su zapravo omogućile Iranu da preuzme kontrolu. Taj posao je sada gotovo završen. Prema tome, s razlogom su zabrinuti. Stvari su se promijenile na Bliskom istoku, a da oni toga nisu bili svjesni.

Prošle godine, Iran je pružao podršku armiji Bašara al Asada u Siriji i sarađivao sa iračkom vojskom i paravojskama u borbi protiv terorističke grupe DAIŠ-a, i odigrao vodeću ulogu u njenom vojnom porazu. To je uglavnom učinio preko posrednika, koji su odigrali ključnu ulogu u većini bitaka – uključujući i iračko preuzimanje kontrole nad Kirkukom – i pomogli da se očisti teritorija širom Iraka i u većem dijelu Sirije koja je postala od strateškog značaja.

Iran sada kontroliše gotovo cijeli koridor od Teherana do Tartusa u Siriji, na obali Sredozemnog mora, što mu omogućava pristup morskoj luci daleko na zapadu.

Od svih posrednika, Hezbollah u Libanu je najdragoceniji i najmoćniji. Vođa Hezbollaha Sejjid Hasan Nasrallah veoma je zainteresovan za saudijski rat u Jemenu, u kome se vojska kraljevine bori protiv Huta, koje barem djelimično podržava Iran. Rijad vjeruje da su pripadnici Hezbollaha odigrali ključnu ulogu u naoružavanju i obučavanju Huta i tvrdi da su upravo oni ispalili balistički projektil prema aerodromu u Rijadu u noći kada je Hariri podnio ostavku.

Saudijski lideri su dugo polagali nade u Haririja, verujući da će se oduprijeti Hezbollahu i učvrstiti vlast državnih institucija preko paralelene političke i vojne strukture u Libanu.

Izgubili su strpljenje prošle godine kada je saudijski građevinski sektor propao i sa sobom povukao i kompaniju na čijem je čelu bio Hariri. Od tada se Hariri i saudijski lideri spore oko iznosa od preko milijardu dolara. Zbog nove krize Rijad je taj spor očigledno ostavio po strani i pozvao Haririja da se vrati – uz određenu cijenu.

Zabrinutost zbog sve jasnijeg iranskog utjecaja u regiji više je puta izražavao i izraelski režim, prijeteći kako će bombardovati položaje u Siriji za koje sumnja  da su uporišta iranske vojske ili njenih saveznika. Otvoreni rat između Saudijske Arabije i Irana, uz učešće Hezbollaha i Libana, otvorio bi Izraelu put za okupaciju južnog Libana i proširenje teritorija i na druge arapske zemlje, koje su dosad bile pošteđene izraelske agresije.

 

(Global CIR/The Guardian)

Objavljeno u:

Komentiraj