PROBLEME RJEŠAVATI URGENTNO: Kako američki senatori vide budućnost Balkana?

 Ako ne obratimo pažnju i ne učinimo sve što možemo da ojačamo veze i pomognemo Zapadnom Balkanu da postane ekonomski stabilan, propustićemo istorijski trenutak, a to ne smijemo dozvoliti, poručio je američki senator Ron Džonson na nedavnoj konferenciji u Vašingtonu, u organizaciji američkog Atlantskog savjeta.

Ähnliches Foto

Šta su još rekli visoki američki zvaničnici, predstavnici međunarodnih finansijskih i drugih organizacija, te eksperti, u debati posvećenoj “oblikovanju balkanske budućnosti u doba nesigurnosti”, koju je organizovao Atlantski savjet?

Hojt Ji, visoki funkcioner Stejt Dipartmenta i upravo imenovan za ambasadora u Makedoniji, rekao je da se problemi u regionu moraju “rješavati urgentno”:

“Ono što nam treba je jedna sveobuhvatna analiza, koju trenutno nemamo. Problemi se moraju rješavati urgentno”, izjavio je on i dodao da će, ako se ti problemi ne riješe zapadni Balkan bit nestabilan.

Takođe je istakao da su važna partnerstva – između vlada, sa EU i SAD koja predstavljaju dvosmjernu ulicu, ali je pomenuo i značaj posvećenosti rukovodstava zemalja regiona, naročito posvećenost procesu evroatlantskih integracija.

Povodom američkog učešća u rješavanju pitanja na zapadnom Balkanu, Ji je naglasio da su SAD uključene i da namjeravaju da ostanu dio tog procesa.

“Za nas je važno da Balkan uspije. Važno je za Evropu i za SAD da se zapadni Balkan razvija u stabilnije i prosperitetnije mjesto”, poručio je Ji.

Komentarišući aktuelnu političku situaciju u Makedoniji, on je ocjenio da je u toj zemlji došlo do značajnog napretka.

“Vidjeli smo veoma tjesno partnerstvo međunarodne zajednice – EU i SAD, ali što je još važnije spremnost političkih stranaka, posebno opozicije da slobodno izražava svoje stavove i učestvuju na izborima, što je iznjedrilo pro-reformsku, pro-evropsku i pro-zapadnu vladu”, naveo je Ji.

Siril Miler, potpredsednik Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, istakao je da su ključne oblasti reformi na zapadnom Balkanu koncentrisane na barijere na tržištu rada, koje i dalje postoje.

“Svaka zemlja u regionu ima snažnu agendu rasta, a taj plan rasta podrazumjeva rješavanje nasljeđenih problemi iz prošlosti i to da privatni sektor može biti dio tog rješenja”, rekao je Miler.

Januš Bugajski, viši saradnik Centra za evropske političke analize, smatra da je najbolji način da region izađe na kraj sa dugotrajnim političkim problemima da bude još odlučniji i “izdržljiviji od izazova”.

Na pitanje šta tačno može da se uradi, koliko brzo i ko to može da uradi, Bugajski je predložio tri strategije – prva je borba protiv destabilizacije spolja, izgradnja funkcionalnih i međunarodno priznatih država i integracija svake od njih u EU i NATO.

Izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan, Hedvig Morvaj, konstatovala je da smo “svjedoci vrlo složene situacije na zapadnom Balkanu”.

Ta situacija je, kako je rekla, “djelimično uzrokovana činjenicom da smo izgubili smjernice, a u ovom vremenu vrlo komplikovanih globalnih promjena i vremenu neizvesnosti bilo je veoma teško balkanskim zemljama da ostanu na stabilnom kursu izgradnje demokratije”.

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj