Matteo Salvini iskrsnuo je kao jedan od glavnih dobitnika neizvjesnih talijanskih izbora i svoju krajnje desnu Ligu pretvorio u dominantnu snagu u konzervativnom bloku, na očaj Silvija Berlusconija i njegove stranke.
Bila je to reakcija na činjenicu da desni blok ukupno osvaja 37 posto glasova, ali još i više da je unutar toga bloka njegova Liga (bivša Sjeverna liga) sa 18 posto glasova iznenađujuće pretekla Berlusconijevu Forza Italiju kojoj je pripalo oko 14 posto.
Oporbeni lider koji će zasjeniti Berlusconija
Ako budu potvrđeni, rezultati bi Salviniju (44) mogli omogućiti kandidaturu za premijera ako desničarski blok uspije zajedno osigurati parlamentarnu većinu. U svakom slučaju, on će de facto postati lider oporbe i zasjeniti Berlusconija.
Salvini je u ponedjeljak oko podneva već ustvrdio da ima “pravo i dužnost vladati Italijom”. “Euro je bio i ostaje pogreška”, dodao je, ali i napomenuo da je “nezamisliv” referendum o tom pitanju.
Kazao je i da je spreman razgovarati sa svim strankama, ali je naznačio da neće sudjelovati u “minestrone” koaliciji, u očitoj aluziji na neku široku koalicijsku vladu.
Njegova politička budućnost izgleda obećavajuće, što god da se dogodi. Iako je on to javno isključio, mnogi analitičari kažu da bi se mogao riješiti svojih koalicijskih partnera i sastaviti ‘antiestablišmentsku’ euroskeptičnu vladu s Pokretom pet zvijezda (M5S), strankom koja je pojedinačno osvojila najviše glasova (oko 32 posto).
Salvini je preuzeo vodstvo nad Ligom 2013. u vrijeme kada je stranka bila okaljana financijskim skandalom i potonula na dno u ispitivanjima javnog mišljenja. On ju je oživio pretvorivši je u nacionalističku, euroskeptičnu i antiglobalističku snagu.
Stranka je prije bila poznata kao Sjeverna liga i željela je odcjepljenje od siromašnijeg talijanskog juga. Salvini je kao mladi stranački aktivist znao reći da ljudi iz Napulja “smrde”.
Međutim, Salvini je u posljednjih pet godina redizajnirao stranku koja je usvojila protueuropsku i protuuseljeničku politiku. Iz naziva stranke maknuta je “Sjeverna” kako bi ojačala širom zemlje, a Salvini se poveo za američkim predsjednikom Donaldom Trumpom usvojivši slogan “Prvo Talijani”.
Ruku pod ruku s esktremnom desnicom
Već i samo kratak pogled na Salvinijeve političke prijatelje otkriva u kojem smjeru se on nada povesti Italiju. Osim Trumpa, cijeni i mađarskog autoritarnog premijera Viktora Orbana, čelnicu francuske krajnje desnice Marine Le Pen i njemačku protueropsku Alternativu za Njemačku (AfD).
Suprotno od ostarjelog Berlusconija, Salvini u kampanji nije nastupao u televizijskim sučeljavanjima. Izlazio je na ulice i trgove kako bi izravno razgovarao s ljudima i tvrdi da je održao 3000 skupova i proputovao 15.000 kilometara.
Prošli mjesec bio je izložen oštrim kritikama nakon što je simpatizer Lige krenuo u ubilački pohod i iz vatrenog oružja ranio šestero Afrikanaca.
Također je izazvao kontroverzu širenjem protuislamskih poruka i prisezanjem na Bibliju na skupu u Milanu 24. veljače. Lokalnom katoličkom biskupu, koji predstavlja instituciju koja zagovara politiku otvorenih vrata prema migrantima, nije se svidjela ta gesta.
Salvini, koji će napuniti 45 godina u petak, odustao je od studija povijesti i krenuo na novinarstvo. Kasnije je ušao u politiku, prvo na lokalnoj razini u Milanu, a nakon toga osvaja mandate u talijanskom pa u Europskom parlamentu.
(Global CIR/Agencije)
