PODUZETI HITNE MJERE: Procijepljenost i dalje pada, a epidemije prijete

Izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2017. godinu potvrdio je nastavak višegodišnjeg trenda: broj cijepljene djece nastavio je padati i u prošloj godini. Kako prenosi Novi list, epidemiolozi iz HZJZ-a upozoravaju na ozbiljnu razinu ugroženosti kolektivnog imuniteta uslijed kontinuiranog pada cijepnog obuhvata. Ako se nešto pod hitno ne promijeni i ne zaustavi se opasan trend, prijete nam epidemije ospica, rubele, hripavca i mumpsa.

Trend pada razine procijepljenosti započeo je prije šest godina, tako da je, kako tvrde u Zavodu, situacija kod školske djece i dalje zadovoljavajuća. No, itekako brine stanje s predškolskom djecom. Najveći pad zabilježen je u drugoj godini životu. Tada bi, po kalendaru cijepljenja, djeca trebala primiti primarno cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele (MPR). Također, u drugoj godini se docjepljuju protiv difterije, tetanusa i hripavca (dTpa). Do pada dolazi i u petoj godine kad se po kalendaru cijepljenja obavljaju dodatna docjepljivanja.

Rast nepovjerenja

Procijepljenost protiv ospica je 2016. godine prvi put nakon ratnih godina pala ispod 90%, a otprilike takav rezultat, oko 89%, zabilježen je i u prošloj godini. Obuhvat djece po drugoj dTpa revakcinaciji je još niži i iznosi tek 85,6%. S tim da su prilično izražene razlike po županijama.

Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji razina procijepljenosti je 41,7%, dok u Virovitičko-podravskoj ona iznosi 97,4%. Najjužnija županija nalazi se na dnu kad je u pitanju i procijepljenost protiv ospica. Tu joj društvo prave susjedna Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska i Osječko-baranjska. No, zamjetne su razlike i unutar županija. Tako na primjer razina procijepljenosti u Dubrovniku iznosi 40,8%, a u Metkoviću 80,5%.

Premda ne postoje dubinska istraživanjima o razlozima pada cijepnih obuhvata, relevantan razlog sigurno se nalazi u jačanju antivakcinacijskog pokreta. Taj pokret samo je jedan od brojnih, širom svijeta, zasnovanima na nepovjerenju u javne institucije i modernističke tekovine na kojima su društva 20. stoljeća, kako socijalistička tako i kapitalistička, većim dijelom oblikovana. Naravno, to nepovjerenje nije samo izraz proste manipulacije ljudima, već ono ima i društveni izvor.

Spomenute institucije su itekako ugrožene, ali posrijedi nisu teorije zavjere, već ekonomski pritisci i sve ekstremnije podvrgavanje društvenog života profitnom motivu. Nažalost, čini se da ćemo to morati osjetiti na epidemijama za koje smo mislili da smo ih ostavili na nekim nižim civilizacijskim etapama.

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj