BRISEL ZAVRĆE SLAVINU: Trećina budžeta EU išla je Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, međutim vrijeme je za ‘redistribuciju’ sredstava

Europski komisija bi nekad u svibnju trebala predstaviti nacrt novog EU proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Visina proračuna za prethodno šestogodišnje razdoblje iznosila je 350 milijardi eura. Međutim, očekuje se da će novi proračun biti nešto manji.

Procjene se kreću između 5 i 10%, a kao djelomičan razlog navodi se Brexit i manjak proračunskih sredstava uslijed britanskog napuštanja Unije. Premda je i skromniji proračun dovoljan razlog za nestrpljivije iščekivanje nacrta, izraženija panika i nesuglasice proistječu iz najavljene promjene kriterija raspodjele sredstava.

Prema Financial Timesu, postoje jasne indicije da Bruxelles promjenama kriterija u priličnoj mjeri namjerava preusmjeriti sredstva iz Istočne Europe prema jugu: u prvom redu prema Španjolskoj, Italiji i Grčkoj. Naime, nakon proširenja EU na istok 2004. godine tzv. strukturni fondovi bili su namijenjeni smanjenju ekonomskog jaza između starih i novih članica. To se osjetilo i u prošlom, još važećem proračunu. Na primjer, Poljska si je osigurala 77 milijardi eura, Mađarska 22, a Slovačka 14 milijarde. Dakle, samo te tri zemlje su si priskrbile tek nešto manje od trećine ukupnih sredstava.

Novi kriteriji

Kako Komisija nastoji preusmjeriti sredstva? Tako da će uvesti cijeli niz novih kriterija. Alokacija sredstava dosad se prvenstveno zasnivala na kriteriju BDP-a po glavi stanovnika. Prema informacijama koje kruže briselskim hodnicima, Komisija će uvesti i kriterije poput nezaposlenosti mladih, obrazovnih politika i okružja za migraciju i inovaciju. Također, namjeravaju se postrožiti uvjeti kvalificiranosti za primitak sredstava kao i načini na koje novac može biti korišten.

Predstavnici Poljske i Mađarske, najvećih dobitnika redistributivne politike u prethodnom periodu, odmah su u promjeni kriterija pročitali svojevrsnu odmazdu Bruxellesa zbog političkih nesuglasica. Te se nesuglasice uglavnom vežu uz pitanja poput vladavine prava i demokratskih standarda, ali i izraženu antiimigrantsku retoriku. Iz Varšave su već upozorili da bi povezivanje uvjeta za dobivanje sredstava s pitanjima poput autonomije sudstva moglo dovesti do “velikih problema”. Pritom prešućuju da su navodno novi “pobjednici” u cijeloj priči, Španjolska i Grčka, pri usvajanju proračuna 2013. godine doživjeli rezove od čak 30%.

Radilo se o odmazdi i ucjenjivanju ili ne, očito je da nam predstoji ponešto drukčija EU redistributivna politika u narednom periodu. Više ćemo znati kad se nacrt objavi, a do tada možemo naglasiti dvije stvari. Vodeći antieuropski glasovi – Poljska i Mađarska – bili su najveći korisnici europskih fondova i redistributivne politike. Druga stvar, valja istaknuti da se ovdje zapravo ne radi o ozbiljnoj redistributivnoj politici. Fondovi su tek kompenzacija za izostanak sustavne EU politike protiv razvojnih nejednakosti. Dovoljno je samo utvrditi da je na godišnjoj razini EU proračun samo 3,5 puta viši od proračuna jedne od najsiromašnijih zemalja: Hrvatske.

 

(Global CIR/Bilten)

Objavljeno u:
  1. […] BRISEL ZAVRĆE SLAVINU: Trećina budžeta EU išla je Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, međutim vr… […]

  2. […] grupe, odnosno američko-britanske ‘Inicijative tri mora’, te ih je ovogodišnjim rezanjem budžeta za razvojne grantove samo opomenula šta mogu očekivati ukoliko ne prihvate zajedničku politiku Brisela. Slabljenjem […]

  3. […] koji također uključuje Slovačku i Češku. Diplomate i dužnosnici u regiji kažu kako je  Komisija koristila snagu svog novca u proteklim razgovorima o budžetu da bi posijala podjelu među četiri članice Višegradske grupe. Da je taktika  bila uspješna […]

Komentiraj