Iranski spor s SAD-om vjerovatno će se pogoršati nakon što je Teheran jučer najavio da će se u vanjskoj trgovini početi koristiti eurima, a ne američkim dolarima, kao dio napora ove zemlje da smanji oslanjanje na američku valutu zbog političke napetosti s Washingtonom. Istovremeno brojne zapadnoevropske zemlje povlače svoje zlatne rezerve iz SAD-a i Velike Britanije.
Guverner središnje banke Valiollah Seif izjavio je prošlog tjedna kako je vrhovni vođa Ayatollah Ali Khamenei pozdravio prijedlog zamjene dolara s eurima u vanjskoj trgovini, jer “dolar nema mjesta u našim transakcijama danas”.
Iran gotovo da nema trgovinu s SAD-om zbog desetljeća ekonomskih sankcija. Najvažniji trgovinski partner su mu UAE, na koji otpada oko 24 posto cjelokupne iranske vanjske razmjene. Kina nije daleko iza UAE-a s 22 posto, a slijede Turska, Indija i EU, od kojih na svaku otpada oko šest posto ukupne iranske trgovine.
Međutim, ovo nije kraj nevolja za Washington, budući da nekadašnji najbliži saveznici povlače zlato iz SAD-a.
Turska povukla zlato iz SAD-a zbog loših odnosa
Centralna banka Turske je tokom 2017. godine povukla sve zlatne rezerve iz američkih Federalnih rezervi, piše Capital. Navode i da je turski list Hurijet pisao da je odluka o povlačenju zlatnih poluga donesena zbog pogoršanja odnosa Ankare i Washingtona po više regionalnih i bilateralnih tema.
Sistematsko povlačenje zlata iz američkih Federalnih rezervi je počelo 2017. godine, a u SAD-u se čuvalo blizu 28,7 tona zlata. Potvrda te informacije, prema tim navodima, nalazi se i u zvaničnom izvještaju Centralne banke iz aprila mjeseca.
Zlato su povlače Njemačka, Holandija, Mađarska, Austrija…
Samo dva dana ranije Mađarska je saopštila da je povukla 130 miliona dolara u zlatu iz Londona. Početkom prošle godine njemačka Bundesbanka je, tri godine prije planiranog roka, vratila u zemlju 300 tona zlata koje je decenijama čuvala u SAD, a u augustu je dovršila povlačenje i preostalog zlata od ukupno 374 tone iz Pariza, gdje više nije ostalo ništa. U isto vrijeme je povukla i 940 tona zlata iz Londona.
Nijemci su do sada pod svoju kontrolu vratili 1.710 tona zlata, odnosno 50,6 odsto. Njemačke rezerve zlata iznosile su 3.378 tona, a ukupna vrijednost svog njemačkog zlata procjenjuje se na 120 milijardi eura. Veće rezerve zlata od nje imaju samo SAD — 8.133,5 tona.
Nacionalna banka Austrije je ranije najavila da će do kraja ove godine u zemlju vratiti 140 tona zlatnih rezervi, čime bi se polovina ukupnih rezevi našla u zemlji i to dve godine pre nego što je planirano.
U prošloj godini je samo 17 odsto rezervi zlata Austrije bilo u zemlji, a veći dio, 80 odsto, bio je uskladišten u Velikoj Britaniji, dok se tri odsto nalazi u Švajcarskoj. Plan je da u Londonu ne bude više od 30 odsto, a u Cirihu od 20 procenata.
Holandija je još 2015. počela da vraća zlato, čiju je trećinu držala kod kuće, a ostatak najvećim dijelom u Njujorku, ali i Otavi i Londonu.
Pored toga što povlačenje zlata iz SAD-a znači gubitak povjerenja u Washington, istovremeno se to može tumačiti i kao uvod u neki novi finansijski poredak u kome dolar i Amerika više neće imati onu ulogu koju su imali do sada. Svako voli da svoje zlatne rezerve drži kod sebe.
(Global CIR/Agencije)
2 Trackbacks
[…] NOVI FINANSIJSKI POREDAK BEZ DOLARA?! Iran od danas trguje u eurima, Turska je povukla sve zlato iz … […]
[…] prošle godine njemačka Bundesbanka je, tri godine prije planiranog roka, vratila u zemlju 300 tona zlata koje je decenijama čuvala u SAD, a u augustu je dovršila povlačenje i preostalog zlata od […]