AUSTRIJSKA KAMPANJA: “Zaustavite najveći neonacistički skup u Evropi!”

Predstavnici i ljevice i desnice i centra u Austriji odlučno su zatražili da Bleiburg više ne bude mjesto “hodočašća hrvatskih fašista” . Na dan komemoracije hrvatskih žrtva partizanske osvete u Blajburg stižu protestni odredi Saveza koruških partizana koji će uz podršku blajburškog načelnika, koruškog guvernera i austrijskih eurozastupnika jednoglasno zatražiti od državnih vlasti: Zabranite najveći neonacistički skup u Evropi!

“Komemoracija” u Blajburgu (foto: AK Bleiburg/Pliberk)

U isto vrijeme dok se na Blajburškom polju bude održavala komemoracija za žrtve Križnoga puta, oko tri i po kilometra dalje u središtu Blajburga okupiće se predstavnici raznih udruženja predvođeni antifašistima i građani, koji će prvi put na takav način javno zatražiti da ovogodišnje okupljanje Hrvata u tom mjestu na jugu Austrije bude i posljednje. U Austriji, posebno u južnoj pokrajini Koruškoj, zadnjih su godina sve glasniji protivnici obilježavanja Blajburške tragedije na kojima se redovito ističu ustaški odnosno fašistički simboli.

U subotu 12. maja u 11 sati komemoracija će započeti molitvom na groblju u Unter-Lojbahu odakle će se procesija nastaviti prema polju Lojbaher, gdje će se od 12 sati uz direktan prenos Hrvatske radiotelevizije nastaviti program s govorima pokrovitelja, supokrovitelja i organizatora, a misno slavlje predvodiće zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Očekuje se da će, kao i svake godine, autobusima organizovano doći hiljade ljudi iz Hrvatske, ali i Hrvati iz drugih zemalja. Istovremeno će se u organizaciji Saveza koruških partizana u saradnji s udruženjima iz Slovenije i Italije održati skup protiv blajburške komemoracije. Potvrđuje to Globusu sekretar saveza Andrej Mohar iz Klagenfurta, ističući kako očekuju dolazak istomišljenika iz cijele Austrije koji podržavaju inicijativu AK Pliberk-Blajburg koja okuplja 21 pretežno nevladinu organizaciju. Otkriva kako su preko interneta pokrenuli i peticiju kojom traže zabranu hrvatske nacionalističke proslave i koju je do sada potpisalo oko šest hiljada ljudi.

Ohrabruju ih, kaže Mohar, i riječi nedavno izabranog guvernera Koruške Petera Kajzera, koji je u svom inauguracijskom govoru osudio okupljanje na kojem se ističu ustaški simboli i pjevaju ustaške pjesme. Svoj je stav socijaldemokrat Kajzer potvrdio i Globusu.

Vlada Koruške osuđuje ekstremistička okupljanja

“Osamdeset godina nakon što su njemački nacionalsocijalisti anektirali Austriju, nova koruška vlada predstavlja politički centar koji se istrajno snažno suprotstavlja bilo kojoj vrsti političkog ekstremizma. To uključuje i desničarska ekstremistička okupljanja na polju Lojbaher koja se službeno održavaju kao religijske procesije. Vlada regije Koruške želi se distancirati od takvih događanja i osuđuje bilo kakve fašističke izjave”, kaže Kajzer i naglašava kako njegova vlada nije u mogućnosti zabraniti održavanje blajburškog okupljanja, nego takvu zakonsku mogućnost ima samo državno tijelo – austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

“Ključno je osigurati da se striktno poštuju austrijski zakoni i da se kazne prekršioci”, zaključuje Kaiser koji se poput drugih protivnika komemoracije u Blajburgu s kojima smo razgovarali poziva na izričitu zakonsku zabranu isticanja bilo kakvih fašističkih simbola u Austriji.

Kajzer: Osuđujemo fašističke izjave (foto: Guliver/Gettyimages)
Kajzer: Osuđujemo fašističke izjave (foto: Guliver/Gettyimages)

“Takav zakon treba poštovati i na to upozoravamo političare. Problem je što u organizaciji skupa sudjeluje i hrvatska Katolička crkva, no i za nju bi trebali vrijediti isti zakoni. Zbog nošenja odjeće s ustaškim simbolima i porukama te zbog ustaških pjesama već smo pokušali zaustaviti održavanje skupa na polju Lojbaher, a ubuduće ćemo se još više potruditi da nam to uspije. O svemu ćemo obavijestiti Evropsku uniju koja se jasno zalaže za antifašizam i osuđuje nacionalizam, pa od Brisela očekujemo da upozori nadležne u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji da prestanu tolerisati takvo ponašanje”, otkriva antifašista Mohar i dodaje kako na blajburški skup ne dolaze samo simpatizeri ustaškog pokreta nego i predstavnici raznih desničarskih organizacija uglavnom iz Austrije i Njemačke zbog čega se to okupljanje, zaključuje on, pretvorilo u najveću manifestaciju desnog ekstremizma u Europi.

Fašisti pod maskom vjerske komemoracije

Koruškim antifašistima podršku je ovih dana dalo i troje austrijskih europarlamentaraca iz tri različite stranke, Otmar Karas iz pretežno desne vladajuće stranke OVP, socijaldemokrata Jozef Vejdenholzer i liberalka Angelika Mlinar, koji su novinare već izvijestili kako “Austrija svake godine u maju postaje mjesto fašističkog hodočašća na polju Lojbaher” te “da se i više od dvadeset hiljada hrvatskih fašista i neonacista sakuplja pod maskom vjerske komemoracije za pale vojnike ustaške vojske”. Naglašavaju i da je ove godine 80. tužna godišnjica Hitlerovog “anšlusa” Austrije te da tolerancija prema događaju na kojem se vijore fašističke, odnosno ustaške zastave i obilježja ”nanosi štetu ugledu Austrije”.

Mohar kaže kako iza inicijative protiv nacionalističkog skupa, koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u Austriji ne stoje političke stranke, nego nevladine organizacije i organizacije zelenih, mladih, antifašista, sindikati, studenti… Nemaju, tvrdi, namjeru na svom skupu inicirati bilo kakve incidente, a vjeruje kako će na oba događanja biti prisutan velik broj policajaca koji bi, smatra, trebali posebno voditi računa o poštovanju austrijskih zakona.

Inicijativa AK Pliberk Blajburg, koja je pokrenula kampanju za zabranu komemoracije, djeluje pod sloganom ”Protiv svakog nacionalizma i istorijskog revizionizma” i na svojoj internetskoj stranici iznosi niz istorijskih podataka o uzrocima blajburške tragedije, NDH, ustaškom pokretu i vojsci te o njihovoj povezanosti s njemačkim nacistima te fotografijama dokazuju kako se u Blajburgu svake godine ističu i veličaju ustaški simboli. Osim putem interneta, ne žele javno istupati u medijima. U pisanom odgovoru na Globusov upit napominju kako “svoj blog doživljavaju kao antifašističku informativnu stranicu namijenjenu austrijskim, ali i svim drugim medijima i javnosti”.

“Smatramo da se u javnosti pogrešno doživljava blajburško okupljanje, njegova ideologija i uloga u hrvatskoj politici, dok austrijske vlasti, pa čak i Katolička crkva u Austriji taj događaj smatraju kao vjersko odavanje počasti civilnim žrtvama na kojem se usput slavi i Majčin dan”, poručuju iz AK Pliberk Bleiburga.

“Slave one koji su ubijali nedužne žrtve”

Da podržava zabranu hrvatskog skupa, potvrdio nam je i načelnik Blajiburga Stefan Visočnig. A da spadaju u gorljive pobornike zabrane, ne kriju ni u Izraelskom kulturnom društvu u Beču.

“Iskustva iz prošlosti pokazuju da na taj skup iz Hrvatske dolaze ljudi koji su vrlo nacionalistički raspoloženi. Ustaški simboli i pjesme nedopustivi su jer se krše austrijski zakoni, a sve je povezano s Crkvom, što je vrlo problematično. Nadam se da će austrijske vlasti napokon nešto u vezi s time preduzeti. Mi smo već nekoliko puta javno protestovali i čekamo reakciju vlasti”, govori nam glavni sekretar za jevrejske poslove Rajmund Fastenbauer.

Među organizacijama koje su zadnjih godina također javno istupile protiv blajburškog skupa spada i sindikat Auge/UG čiji član Markus Koza ističe kako austrijska policija više ne bi smjela zatvarati oči pred neprihvatljivim ponašanjem gostiju iz Hrvatske.

“Nama je jasno da je Austrija bila okupirana od nacista, a da su se partizani borili za slobodu u Jugoslaviji, ali i u Austriji. Stoga smo prošle godine zatražili da se u Austriji podigne spomenik partizanima, a ne da dopuštamo da se slave oni koji su se u Drugom svjetskom ratu borili na strani nacista. Svake godine Hrvati u Austriji slave one koji su ubijali Jevreje i druge nedužne žrtve. To je potpuno neprihvatljivo pa stoga očekujem od policije da sankcioniše sve one koji ističu fašističke simbole, ali je vrijeme i da vodeći političari u Austriji jasno kažu da za takve proslave u našoj državi nema mjesta. No, nažalost su za sada političari poprilično tihi kada je u pitanju Blajburg jer očito misle da je to nevažan događaj kojem ne treba pridavati osobitu pažnju”, govori Koza, koji smatra da je važno kritikovati sva događanja iza kojih stoje ekstremne desničarske grupe i organizacije, i to ne samo u Austriji nego i u cijeloj Evropi.

Ističe kako u Austriji još ima dosta ljudi koji u nacizmu ne vide ništa loše, a i takvi imaju pravo glasa, što je još jedan razlog zašto im se političari ne žele previše zamjeriti. No, mlake reakcije vlasti, upozorava, daju vjetar u leđa desničarskim organizacijama koje otvoreno šire mržnju prema Jevrejima ili crncima, a posebno su uticajne upravo na jugu Austrije.

Manifestacija u Blajburgu baca loše svjetlo na Hrvatsku

Istaknuta austrijska teološkinja i istoričarka s hrvatskom adresom Ana Marija Grunfelder rođena je upravo u Koruškoj i u svom je dugogodišnjem radu mnogo istraživala upravo zbivanja na tom području krajem Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega.
“Austrijanci uopšte ne doživljavaju godišnja okupljanja na Bleiburgu jer smatraju da se to tiče isključivo Hrvata i pripadnika drugih naroda iz bivše Jugoslavije. No, Blajburg treba gledati i kao simbol poslijeratnih događanja. Dok većinu Austrijanaca za to nije briga, ljudi u Koruškoj o partizanima imaju podosta drugačije mišljenje jer su partizani u tom dijelu Austrije oteli neke ljude za koje su mislili da su surađivali s fašistima. Mnogi stanovnici Koruške završili su kao žrtve partizana baš kao i Hrvati, ali i neki drugi narodi koje je zadesila slična sudbina”, govori Ana Marija Grunfelder i pritom spominje Čerkeze koji su do južne Koruške došli iz Italije pod zaštitom Velike Britanije.

“Svjedoci tog vremena u Koruškoj pričali su mi o rijekama ljudi koji su preko Alpa pristizali iz Italije baš kao što su preko Slovenije dolazili hrvatski i slovenski domobrani. Cijela južna Koruška, a ne samo Blajburg, bila je preplavljena tim vojnicima poraženih vojski. Britanski vojnici tražili su od Londona uputstva kako da postupaju s tim ljudima koji su nakon nekog vremena shvatili da ih Velika Britanija neće zaštititi, nego će biti izručeni u skladu s tadašnjim međunarodnim dogovorima o ratnim zarobljenicima. Domobrane su Britanci izručili Titu, a Čerkeze Sovjetskom Savezu. Neki su se silom uspjeli nekako osloboditi, no nad većinom je počinjen masakr, i to na jugoslavenskoj strani granice nakon što su prešli most u Dravogradu. Neki od tih ljudi nisu bili nevini i zato su bježali”, ističe Ana Marija Grunfelder istorijske činjenica koje se, dodaje, često iskrivljuju i u javnost se plasiraju neistine.

“Austrijske vlasti stalno ponavljaju kako su organizatori skupa u Bleiburgu dužni poštovati austrijske propise, a oni se na to redovito oglušuju. Vjerojatno neće ni ove godine biti ništa drukčije. Organizatori okupljanja uglavnom su pripadnici hrvatske emigracije u Njemačkoj. Austrijska je policija mnogo puta imala razloga intervenisati, ali to vjerojatno nije učinila da se ne bi zamjerila službenoj Hrvatskoj. Peticije protiv okupljanja nisu ništa novo. Inicijative da se skup zabrani postojale su još u vrijeme kada sam ja išla u gimnaziju u Klagenfurtu. Stoga ni ova najnovija inicijativa vjerojatno neće ništa postići”, govori Ana Maria Grunfelder.

Niko ne osporava da su partizani počinili strašne zločine za koje većinom nitko nije odgovarao, ali to nije razlog da se revidira povijest. Treba misliti i na one koji su patili pod ustaškim režimom. Zato manifestacija u Blajburgu baca loše svjetlo na Hrvatsku. Treba slaviti dostojanstveno. Stanovništvo Blajburga nije zaslužilo da se kod njih održavaju skupovi isfrustriranih pojedinaca koji daju oduška svojim frustracijama, a tamo živi i dosta ljudi koji su potomci Hrvata koji su se 1945. nekako uspjeli spasiti od izručenja Jugoslaviji”, zaključuje Ana Marija Grunfelder, koja stoga pozdravlja sve inicijative da se ograniči obilježavanje godišnjice blajburške tragedije.

 

(Global CIR/Boris Orešić/RTCG)

Komentiraj