Predsjednik Evopske komisije Jean-Claude Juncker govoriće 5. maja na komemorativnoj izložbi povodom 200 godina od rođenja Karla Marxa, najvećeg kritičara kapitalizma. Obilježavanje te godišnjice izaziva kontroverze u Njemačkoj, ali i šire, posebno u nekadašnjim komunističkim zemljama.
Grad Trier će dva vijeka od rođenja Marxa, ekonomiste, filozofa, teoretičara socijalzma, obilježiti nizom manifestacija, uključujući otkrivanje 5,5 metara visoke statue koja je poklon Kine, piše EURACTIV.com. Postavljanje spomenika izazvalo je različite reakcije građana Triera, kao i drugih njemačkih gradova.
Šire gledano, glorifikacija Karla Maxsa kontroverzna je, posebno u zemljama koje su živjele pod komunizmom. S jedne strane, žrtve komunizma i njihovi potomci oštro reaguju na sve što može da izgleda kao rehabilitacija totalitarizma.
S druge strane, nostalgija za komunizmom još postoji, uglavnom zbog socijalne i sigurnosti radnog mjesta u tom periodu.
Pored toga, mnogi smatraju da Marxove političke ideje ne treba kriviti za ono što se dešavalo u Lenjinovo doba i za zločine staljinizma.
Juncker počasni građanin
Njemačka je poseban slučaj, pošto je bila Marxova domovina i pošto je bila podijeljena do pada Berlinskog zida. Junckerova portparolka Mina Andrejeva rekla je za EURACTIV.com da je predsjednik EK od 2003. počasni građanin Triera, grada na sat vožnje od Luksemburga.
Kao počasnog građanina Triera, Junckera je socijaldemokratska premijerka ncemačke savezne države Rajna-Palatinat Maria Luise Anna “Malu” Dreyer pozvala da otvori izložbu o Karlu Marxu.
Andrejeva je rekla da je Juncker “veoma svjestan historijskih činjenica i osjetljivosti” i dodala da, “bez obzira kako ljudi gledaju na Marxa, niko ne može da negira da je Karl Marx na neki način oblikovao historiju”.
“Ako se o njemu ne govori, na neki način se negira historija. U tom smislu je predsjednik Juncker prihvatio poziv i govoriće na ceremoniji otvaranja sa premijerkom Rajne-Palatinat”, dodala je Andrejeva.
Uz Junckerovu pomoć pobijedio je Marx
Upravo je Junckerova politička “porodica”, Evropska narodna partija, željela da izjednači nacizam sa komunizmom i pokušala da institucionalizuje osudu obje totalitarne ideologije. Međutim, u mnogim zapadnim zemljama, uključujući Njemačku i posebno Italiju, brojne ulice nose ime Karla Marxa.
Očigledno je da izjednačavanje nacizma sa komunizmom ne uspjeva i, uz malu Junckerovu pomoć, pobijedio je Marx, piše briselski portal.
(Global CIR/Agencije)
