Denis umjesto Denisa, a Nermin se češlja!

Protekli je vikend u BiH prošao u znaku stranačkih konvencija i nominacija budućih predsjedničkih kandidata. Najveću pažnju javnosti izazvala je Konvencija SDA na kojoj je prošle subote natpolovičnom većinom glasova delegata za predsjedničkog kandidata potvrđen Šefik Džaferović.

Neviđeno interesovanje javnosti, printanih i elektronskih medija prati gotovo sve ovogodišnje najave kandidatura za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Nameće se logično pitanje, zašto se slično ne dešava kada su u pitanju kandidati za srpskog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva? Iz tog pitanja može proizaći i niz drugih.

Piše: Amel Jašarević

Zašto, recimo, nijedan medij ne postavlja pitanje ima li HDZ BiH boljeg i kvalitetnijeg kandidata od Dragana Čovića, ili da li u SNSD-u možda postoji konkurencija ili ‘struja’ suprotna od one Dodikove? Koji organi i preko kakvih procedura će imenovati predsjedničke kandidate za državni nivo u ovim dvjema strankama? Postoje li uopće takvi stranački organi ili će se izbor za člana Predsjedništva svesti na Saopćenje iz centrale stranke sa imenom i prezimenom kandidata? Kako to da su srpske i hrvatske stranke grupisane u samo dva tabora, dok je bošnjačko i ‘probosansko’ političko tijelo rastrgano na desetine stranaka i strančica? O svemu ovome treba razmišljati prilikom donošenja odluke za koga glasati 7. oktobra.

Višesedmični proces nominacija potencijalnih predsjedničkih kandidata ispred SDA krunisan je prošle subote konvencijom stranke na kojoj je tajnim glasanjem odabran Šefik Džaferović kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. S obzirom na sva protekla dešavanja koja su pratila ovaj proces, skromni Džaferović je nakon povlačenja prof. dr. Sebije Izetbegović, zasigurno najsretnije rješenje za najveću bh. stranku.  Iskusni pravnik koji je učestvovao u izradi velikog broja bh. zakona ulijeva povjerenje članstvu i pruža neophodnu sigurnost da stranka neće skrenuti sa kursa stabilne proevropske politike kojom ju je usmjerio aktuelni predsjednik. Pouzdan i smiren, kakav doista i jeste, Šefik Džaferović se nije borio za vlast niti je doprinosio bilo kakvim sukobima unutar same stranke pa će po mišljenju organa SDA zasigurno predstavljati pozitivnu protutežu populističkim i avanturističkim aspiracijama srpskih, hrvatskih, ali i dobrog dijela bošnjačkih političara, pretendenata na funkciju člana Predsjedništva BiH.

Sa druge strane, kada je već postalo jasno da se Denis Zvizdić povlači iz unutarstranačke utrke u SDA, a prof. dr. Sebija Izetbegović ostaje kao potencijalni kandidat, kandidaturu za bošnjačkog člana predsjedništva ispred SDP-a iznenada je prihvatio Denis Bećirović. S obzirom da je slična medijsko-analitičarska  infrastruktura, koja je svojevremeno stala uz Zvizdića, sada podržala kandidaturu popularnog SDP-ovca, mnogi su to protumačili kao strategiju ‘Denis umjesto Denisa’. Međutim, bolji poznavaoci prilika u SDP-u se otvoreno pribojavaju kako je guranje mlađahnog Bećirovića u ovu političku avanturu, ustvari, najbezbolniji način kojim ga Nermin Nikšić planira eliminisati iz stranke, odnosno, već izvjesnim izbornim porazom potkresati mu krila, budući da se Bećirović  ‘nedopustivo osamostalio’ i zaprijetio njegovoj liderskoj poziciji. Dodatna otežavajuća okolnost po Bećirovića jeste i njegov populistički diskurs kakav smo vidjeli, a kasnije i skupo platili, prilikom predsjednikovanja dr. Harisa Silajdžića.

Iz SBB-a su zagonetni povodom izbora predsjedničkog kandidata. Logično bi bilo očekivati da se za takvu funkciju kandiduje sam predsjednik stranke, no Fahrudin Radončić u svojim javnim istupima, barem do sada, nije pokazao značajnije aspiracije po tom pitanju. Naglašavajući kako je već realiziran poslovni čovjek te potencirajući pritom i svoje godine, na nedavnom je tv gostovanju jasno stavio do znanja kako se možda neće kandidovati, ostavivši ponovo mogućnost da predsjednički kandidat SBB-a bude žena ili neki drugi muški kandidat. Mediji u slučaju odabira ženskog kandidata posebno tipuju na potpredsjednicu SBB-a Adisu Omerbegović-Arapović. U svakom slučaju, od kandidata SBB-a ovisit će u dobroj mjeri plasman i SDP-ovog kandidata čiji se potencijalni birači mogu okrenuti upravo kandidatu Radončićeve stranke, dok Džaferović ipak može računati na tradicionalno disciplinirano biračko tijelo SDA.

Ono što će posebno umanjiti izborni rezultat Denisa Bećirovića jeste i činjenica kako će dobar dio SDP-ovog članstva, ipak, svoj glas za člana Predsjedništva BiH pokloniti lideru DF-a Željku Komšiću. Za razliku od neiskusnog i još uvijek ‘neprovjerenog’ Bećirovića, Komšić se doima kao sigurna  alternativa destruktivnoj politici HDZ-a i Dragana Čovića. Ponovni uspon DF-ovog lidera treba prije svega zahvaliti retrogradnoj politici vječitog predsjednika HDZ-a i njegovom zvaničnom savezu sa Dodikom, koji će veliki dio bh. građana motivirati da svojim glasom podrže Komšića kako bi Predsjedništvo ostalo na ‘probosanskom’ kolosijeku.

Vrijedna pomena je i kandidatura političkog veterana Sejfudina Tokića koji u utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva kreće ispred Bošnjačkog pokreta, koji ako ništa, ima autentičnu i prepoznatljivu platformu te može u toku kampanje podržati i nekog drugog kandidata. Kandidati preostalih stranaka i strančica teško da će ozbiljnije ugroziti glavne favorite i oni će se prije svega boriti za medijski prostor u periodu predizborne kampanje kako bi građanima barem nakratko uspjeli prezentovati svoje prepisane programe i platforme. Naravno, cjepkanje bošnjačkog i probosanskog političkog tijela na gotovo 100 političkih subjekata odraz je nezrelosti dobrog dijela bh. političara, ali i nedostatka političke kulture i svijesti o aktuelnom geopolitičkom trenutku kojeg živimo.

U trenucima kada su uzdrmani temelji ključnih svjetskih institucija koje su garanti mira i opstojnosti BiH, u vremenu kada SAD bez obrazloženja napuštaju međunarodne institucije, sporazume i konvencije pozivajući na reforme UN-a,  prijeteći tako urušavanju cjelokupnog svjetskog poretka, najmanje nam je potrebno ovakvo nejedinstvo probosanskih političkih snaga koje nema bilo kakvo ozbiljno ideološko utemeljenje već je produkt uskih ličnih ili klanovskih interesa.

 

 

(Global CIR/Amel Jašarević)

Objavljeno u:

Komentarion this Post

  1. Bećirović nema teorijske šanse pojest će ga svi a ujedno svi u SDP-u jedva čekaju leđa da mu vide. Plan B je može se reći propao , ostaje samo još nepriznavanje izbora naravno poslije izbora, i poziv na demostracije .Što će teško proći a bit će pokušaja blokada svih nivoa vlasti od SNSD-a i HDZ-a naravno očekuje se poziv Saše Magazinovića da se Sarajevo opet blokira i nezadovoljnika unutar SDA koji bi svojim opstrukcijama tom planu išli u susret.

    Reply
  2. Gledam Dušku Jurišić i pita ga za DORATA ma DORAT JE SIGURNO SAŠA MAGAZINOVIĆ jer je nagrlatiji bio da se riješi konkurencije na kulturan način. Izjava Denisa Bećirovića je išla “NE BOJIM SE DODIKA KAO DORATA SVOGA” Ko je dorat? ako ga je najavio Saša Magazinović koji vidi u Denisu konkurenciju ili pak Nermin . …. Poslije izbora unutar SDP-a vjerovatno ga je najavio ono slavljenički DORAT e to treba istraziti.

    Reply
  3. felix

    Opet Dzaferovic je siguran i temeljit i nije sklon nikakvim avanturama.

    Reply
  4. Halid J.

    Samo DORAT niko drugi.

    Reply

Komentiraj