JASTREBOVI I GOLUBOVI HLADNOG RATA! Kako je „princ kapitalizma“ pregovarao sa liderima SSSR-a?

Američki milijarder Dejvid Rokfeler umro je u 102. godini. Bio je jedan od onih predstavnika američke političke elite koji su se zalagali za jačanje ekonomskih veza SAD i SSSR-a, i u godinama Hladnog rata su na taj način pokušavali da poboljšaju političku klima u odnosima između Vašingtona i Moskve. Rokfeler je za to bio zainteresovan i iz čisto praktičnih razloga, budući da je na račun Istočnog bloka mogao da proširi areal prisustva svoje banke Chase (danas JPMorgan Chase).

Rokfeler je poznat po svojim mnogobrojnim kontaktima sa političarima iz cijelog svijeta. Smatra se da se on lično sastao sa preko 200 lidera iz najmanje 100 zemalja. Ta činjenica, kao i činjenica da je učestvovao u djelovanju zatvorenog Bilderberskog kluba i osnovao Trilateralnu komisiju, i da je deceniju i po bio na čelu Savjeta za međnarodna pitanja, pogodno je tlo za priče o umiješanosti Rokfelera u nekakvu svjetsku vladu u sjenci. Međutim, njegove veze sa Sovjetskim Savezom ilustruju ono čemu je zaista težio predstavnik jedne od najbogatijih američkih porodica.

Dejvid Rokfeler je intenzivno kontaktirao sa sovjetskim liderima tokom 1960-ih i 1970-ih, kada je kao nasljednik bogatstva osnivača naftne kompanije Standard Oil bio na čelu Chase Manhattan, jedne od najvećih američkih banaka. U svojim uspomenama objavljenim pod naslovom „Bankar u 20. vijeku“ Rokfeler je pisao da je u cilju rasta banke na međunarodnom planu bilo potrebno sarađivati sa režimima koji su bili „protivnici demokratskih principa i djelovanja slobodnog tržišta“, ali su kontrolisali značajan dio planete. U takve režime je milijarder ubrajao i SSSR. On je uspio da uspostavi saradnju sa sovjetskim liderima, tako da je Chase prva američka banka koja je otvorila svoje predstavništvo u Sovjetskom Savezu.

Dartmutske konferencije

Predstavništvo Chase je otvoreno 1973. godine u samom centru sovjetske prijestonice. Tome je prethodilo preko 10 godina prilično regularnih kontakata ovog milijardera sa predstavnicima sovjetskog društva i funkcionerima SSSR-a.

Ti kontakti su bili u formatu takozvanih Dartmutskih konferencija, koje su počele da se organizuju u SAD i SSSR-u još na inicijativu predsjednika Dvajta Ajzenhauera. Njihov cilj je bio da podstaknu saradnju dveju supersila u uslovima Hladnog rata. Najprije su u susretima ovog formata većinu činili društveni radnici, ali zatim je, kako piše Rokfeler, akcenat ipak stavljen na eksperte.

Dejvid Rokfeler / Getty Images
Dejvid Rokfeler / Getty Images

Oštar razgovor sa Hruščovom

Ideja o susretu Dejvida Rokfelera i sovjetskog lidera Nikite Hruščova, po sjećanju američkog milijardera, potekla je od generalnog sekretara UN-a U. Tanta. Susret je održan 1964. godine kada je Rokfeler došao u Lenjingrad na jednu od prvih Dartmutskih konferencija. Hruščov je pozvao milijardera da sa kćerkom posjeti moskovski Kremlj. Opisujući susret „princa kapitalizma“ sa „carem cijele Rusije“, Rokfeler u svojim memoarima kaže da je nekoliko godina prije toga u SSSR-u objavljena knjiga o njemu i njegovoj porodici koja je nosila naslov „Uvijek u krvi do koljena, uvijek gazeći po leševima“.

Po Rokfelerovim riječima, susret sa Hruščovom je bio neobičan. Bio je „oštar, povremeno ratoboran, pa čak i neprijateljski“. Rokfeler je prekorio Hruščova za organizovanje smjene režima u različitim zemljama Latinske Amerike i Azije pomoću tamošnjih komunističkih partija. Sovjetski lider je ljutito odgovorio da revolucije izazivaju objektivni razlozi, a ne nečije miješanje spolja. I pored oštrog razgovora, poslije njega američki bankar nije osjetio ličnu netrpeljivost kod sovjetskog lidera. Rokfeler je otišao iz Kremlja „osjećajući ogromno poštovanje prema Hruščovu“, i sa mišlju o tome da „sovjetsko rukovodstvo želi da proširi finansijske i komercijalne veze sa SAD“.

Kongres spriječio normalizaciju

Dejvid Rokfeler i Aleksej Kosigin / Fotografija: Jurij Ivanov/RIA Novosti
Dejvid Rokfeler i Aleksej Kosigin / Fotografija: Jurij Ivanov/RIA Novosti

Rokfeler se zalagao za normalizaciju odnosa između SAD i SSSR-a, piše u svojoj knjizi „Jastrebovi i golubovi Hladnog rata“ organizator Dartmutskih konferencija sa sovjetske strane, akademik Georgij Arbatov. Sovjetski naučnik karakteriše Amerikanca kao skromnog čovjeka i intelektualca bistrog uma koji brzo reaguje.

Sam Rokfeler za sebe kaže da je pripadao maloj grupi američkih bankara koji su htjeli da prošire trgovinu sa Moskvom i njenim istočnoevropskim satelitima, računajući na povoljne „političke posljedice“ razvoja trgovinskih kontakata. Taj plan je, međutim, kako on kaže, u velikoj mjeri osujetio Džekson-Venikov amandman, koji je Kongres usvojio 1974. godine i kojim je zabranjeno da se Sovjetskom Savezu dodijeli status najpovlaštenijeg trgovinskog partnera.

Rokfeler je tokom 1970-ih svake godine dolazio u SSSR, i nekoliko puta se sastao sa premijerom Aleksejem Kosiginom. Bankar je isticao ekonomske uspehe Kosiginove vlade. Rokfelera je naviše fascinirao moskovski metro tog perioda: „Sistem metroa je bio pravo čudo. Bio je savremen, čist, udoban i jeftin“. Kosigin je htio da proširi ekonomske kontakte dviju zemalja predlažući korake koji se čak i danas mogu tretirati kao revolucionarni. Rokfeler u svojim memoarima pominje ideju sovjetskog premijera o tome da američka strana finansira izgradnju nuklearne elektrane u Sovjetskom Savezu, s tim da SAD i SSSR budu zajednički vlasnici.

Gorbačov i konvertovanje rublje

Mihail Gorbačov i Dejvid Rokfeler / Fotografija: Vjačeslav Runov/RIA NovostiMihail Gorbačov i Dejvid Rokfeler / Fotografija: Vjačeslav Runov/RIA Novosti

Rokfeler se sastajao i sa Mihailom Gorbačovom, koji je ostavio na njega snažan utisak svojim šarmom i ležernim manirima. U susretu je bankar pitao generalnog sekretara kao on misli da „otvori“ sovjetsku ekonomiju i hoće li konvertovati rublju, ali nije dobio nikakav odgovor od novog sovjetskog rukovodioca.

Američki bankar se sastajao sa Gorbačovom nekoliko puta, između ostalog i 1992. godine, već poslije raspada Sovjetskog Saveza. Nekoliko godina prije toga sreo se i sa Borisom Jeljcinom. Budući predsjednik Rusije je 1989. godine prvi put posjetio SAD, gdje je imao izlaganje u Savjetu za međunarodna pitanja. Zatim je organizovana večera, kojom je „predsjedavao“ Rokfeler. Po sjećanju Lava Suhanova, savjetnika prvog ruskog predsjednika, on je stavio Jeljcinu na raspolaganje svoj lični avion za letove u SAD. Dejvid Rokfeler je bio u postsovjetskoj Rusiji 2003. godine. Zvaničan cilj posjete je bila prezentacija njegovih memoara na ruskom jeziku.

 

 

(Global CIR/Izvor: “RR”)

Komentiraj