DA LI TURSKA POSTAJE GASNO ČVORIŠTE?! Vučić će na poziv Erdogana prisustvovati svečanom otvaranju gasovoda “TANAP”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i turski predsjednik Redžep Taip Erdogan saglasili su se da se odnosi dvije zemlje uspješno razvijaju i da mogu biti još bolji, a Vučić je prihvatio poziv turskog predsjednika da 12. juna prisustvuje svečanom otvaranju gasovoda TANAP.

Vučić je razgovarao telefonom sa turskim predsjednikom Erdoganom, a u dugom i prijateljskom razgovoru razmotrili su ekonomske i političke odnose Srbije i Turske, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika. Oni su se saglasili da se odnosi uspešno razvijaju, ali i da zajedničkim naporima mogu da se postignu još bolji rezultati. Predsjednik Erdogan uputio je poziv Vučiću da 12. juna prisustvuje velikoj manifestaciji – svečanom otvaranju gasovoda TANAP, koja će se održati u gradu Eskišehiru.

Vučić je prihvatio poziv Erdogana i ponovo će boraviti u jednodnevnoj posjeti Turskoj. Zamolio je predsjednika Erdogana da podstakne i podrži turske investitore da ulažu u Srbiji, navodi se u saopštenju. Vučić je u Turskoj boravio prije samo nešto više od mjesec dana 6. i 7. maja, kada ga je Erdogan dočekao na aerodromu u Istanbulu. Tokom dvodnevne posjete u Ankari je potpisano više sporazuma o saradnji izmedju Srbije i Turske.

Tokom ranije posjete Ankari srbijanski ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić istakao je značaj razvoja snažnih odnosa sa Turskom i u oblasti energetke. Antić je rekao da Turska postaje jedno od ključnih gasnih čvorišta za snabijavnje prije svega jugoistočne Evrope.

Tada je najavljeno da će u narednih nekoliko nedjelja biti pušten u rad gasovod TANAP, koji povezuje Kaspijski basen sa jugoistočnom Ervopom, kao i da se radi na razvoju projekta Turski tok, čime Turska postaje ključna tranzitna zemlja za gas.

Problemi i ograničenja TANAP-a

Problem cijelog ovog projekta je, međutim, kaže Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za gas Srbije, što gasno polje Šah Deniz 2 nema dovoljno gasa da bi se iz tog izvora snabdijevali Albanija, Italija i Grčka, a kamo li Evropa.

– Ukoliko uopšte bude izgrađen ovaj Južni gasni koridor, neće biti gasa za Srbiju, jer da bi ovaj gas stigao i do naše zemlje potrebno je  sagraditi gasovod kroz Grčku, Makedoniju i Srbiju. Odakle nam novac za to, pita Vuletić.

Da bi gasa bilo dovoljno potrebno je dopuniti cijev gasom preko kaspijske države Turkmenistana. Problem je, međutim, što je Kaspijsko more takozvano, unutrašnje more, ne spada pod međunarodnu jurisdikciju, kaže Vuletić. Pošto jedino Rusija ima vojnu Kaspijsku flotu na tom području ne može biti polaganja podvodnih cjevovoda bez odobrenja Rusije. Iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije već potvrdili da neće biti nikakvih podvodnih cjevovoda u Kaspijskom moru, objašnjava Vuletić.

Također ne treba zaboraviti ni složenu vojno-političku situaciju na granicama Azerbejdžana i Armenije, te pogotovo zaleđeni sukob u regionu Nagorno Karabah koji bi mogao sahraniti cijeli gasni projekat. Sama Gruzija kroz koju treba prolaziti pomenuti gasovod izrazito je nestabilna država sa otcjepljenim pokrajinama Abhazijom i Južnom Osetijom čije se granice opasno približavaju  trasama ovog energetskog projekta.

Otkud onda toliki entuzijazam sa turske strane da će ovaj gasovod ipak uspjeti, ukoliko je već sada poznato da azerbejdžansko gasno polje ni danas ne može obezbijediti planirane količine ovog energenta, a Rusija neće dozvoliti Turkmenistanu postavljanje cijevi ispod Kaspijskog mora? 

(Global CIR/Agencije)

1 Komentaron this Post

  1. DENIS

    Predizborna patka !!!!

    Reply

Komentiraj