GODIŠNJICA BLOKADE KATARA: Kriza se nastavlja

Danas se navršava godina dana od kako su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein prekinuli diplomatske odnose i blokirali Katar, a i dalje se ne nazire kraj krizi koja je najteža još od Zaljevskog rata, javljaju mediji.

Četiri zaljevske zemlje su na današnji dan prošle godine prekinule diplomatske odnose i blokirale zračni prostor Katara, a vlasti Saudijske Arabije su mu zatvorile i kopnenu granicu. Tom iznenađujućem potezu prethodilo je objavljivanje teksta na Katarskoj novinskoj agenciji (QNA) u kojem katarski emir oštro kritikuje SAD i podržava Iran. Naknadno je emir Sheikh Temim Al Thani negirao da su to njegove izjave, već da je riječ o tekstu kojeg su hakeri objavili u cyber napadu na QNA.

Mediji u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptu intenzivirali su kritike Katara, a sve je rezultiralo blokadom.

Saudijska Arabija i njeni saveznici optužili su Katar za podršku terorizmu. Američki predsjednik Donald Trump je podržao blokadu Katara i optužio ga za podršku terorizmu. S druge strane, američki Pentagon je saopćio da će nastaviti vojno prisustvo u Kataru i da neće doći do promjena u aktivnostima u američkoj zračnoj bazi Al Udaid iz koje američke snage vode operacije u Afganistanu, Iraku i Siriji.

Za razliku od Trumpa, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je blokadu Katara ocijenio neprimjerenom i u razgovorima s liderima u regiji pokušao pomoći u prevazilaženju nesuglasica.

Katar je do blokade kopnenim putem iz Saudijske Arabije uvozio 75 posto svih roba, a nakon blokade nestašica hrane i drugih potrepština spriječena je otvaranjem novih pomorskih i zračnih teretnih linija iz Turske i Irana.

Lista zahtjeva

Turska je nedugo nakon uvođenja embarga u Kataru dodatno intenzivirala vojno prisustvo u vojnoj bazi čije zatvaranje je jedna od stavki na listi zahtjeva koju su vlastima Katara dostavile Saudijska Arabija i njeni saveznici.

Na listi zahtjeva se nalazi još 12 stavki, uključujući i zatvaranje medijske mreže Al Jazeera i plaćanje odštete zemljama koje su trpjele zbog navodne katarske podrške terorizmu. Vlasti Katara kategorički su odbile sve optužbe koje su joj stavljene na teret, a zaprimljene zahtjeve smatra udarom na vlastiti suverenitet.

Kuvajt, Oman, a kasnije i SAD i Evropska unija su pokretali inicijative za rješavanje zaljevske krize, ali ništa od toga nije dovelo do deblokade Katara.

Jačanje odbrambenih kapaciteta

Katar je u proteklih osam mjeseci izdvojio 25 milijardi dolara za jačanje odbrambenih kapaciteta.  Šef katarske diplomatije Mohammed bin Abdulrahman Al Thani odbacio je optužbe Saudijske Arabije kako bi kupovina ruskog proturaketnog sistema S-400 mogla predstavljati vojnu prijetnju, uz obrazloženje da Katar ima pravo na kupovinu vojne opreme.

Te optužbe krše „međunarodni zakon i sve međunarodne norme“, kazao je u ponedjeljak minista vanjskih poslova Katara.

Kupovina vojne opreme je suverena odluka, i ni jedna druga zemlja nema ništa s tim“, rekao je Al Thani za Al Jazeeru.

U pismu upućenom francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, saudijski kralj Salman je izrazio „duboku zabrinutost“ o razgovorima Moskve i Dohe o kupovini protuzračnog raketnog sistema, objavio je u petak francuski listi Le Monde.

Kralj Salman, je prema pisanju ovog lista, tražio od Francuske da poveća pritisak na Katar, jer je zabrinut zbog mogućih posljedica kupovine mobilnog raketnog sistema, koji kako kaže, prijete sigurnosnim interesima Saudijske Arabije.

(U takvoj situaciji) Kraljevstvo bi bilo spremno poduzeti neophodne mjere kako bi eliminisalo ovaj odbrambeni sistem, uključujući vojnu akciju“, rekao je kralj Salman u svom pismu, piše Le Monde.

„To pismo nema nikakve pravne osnove da opravda bilo kakvu akciju“, komentariše Al Thani, i dodaje, „žalosno je što se ova situacija doživljava kao destablizirajuća, jer Katar ne predstavlja nikakvu prijetnju Saudijskoj Arabiji“.

 

(Global CIR/Agencije)

 

Objavljeno u:

Komentiraj